Posl. br. P-115/25

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U CRIKVENICI

Kralja Tomislava 85A, Crikvenica

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Crikvenici, po sutkinji tog suda Mirti Tomac Podobnik, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice LPH, (OIB [osobni identifikacijski broj]), iz [adresa], zastupane po pun Ines Mandekić, odvjetnici iz Rijeke, protiv tuženika 1. LP pk. Metoda, Crikvenica, 2. EP pk. Metoda, Crikvenica, oboje zastupani po privremenom zastupniku Ranku Alaču, odvjetniku iz Crikvenice, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon zaključene glavne rasprave održane 13. siječnja 2025. u nazočnosti tužitelja, punomoćnika tužitelja i privremenog zastupnika tuženih, dana 07. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da je LPH, (OIB: [osobni identifikacijski broj]), iz [adresa], vlasnik nekretnine koja je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Crikvenici, označena kao k. č. br. [katastarska čestica], krš, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 6 čhv, slijedom čega je ovlaštena zatražiti i ishoditi upis stečenog prava vlasništva na svoje ime uz istodobno brisanje toga prava vlasništva sa imena tuženika.

Obrazloženje

1. U tužbi zaprimljenoj kod Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Crikvenici dana 07. srpnja 2016. godine tužiteljica, u bitnome, navodi da je od oca naslijedila obiteljsku kuću s okućnicom u [adresa], na adresi [adresa]. U postupku sređivanja vlasničkih odnosa nakon smrti oca utvrdila je da dio okućnice čini i k. č. br. [katastarska čestica], površine 6 čhv, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Da je provjerom u zemljišnim knjigama utvrdila da su kao njezini suvlasnici upisani pok. EPH, čiji su nasljednici VP i sin HP, II. tuženik PP i III. tuženik DP. Da je ranije bila upisana i AP sa kojom je tužiteljica uredila vlasništvo na spornoj čestiti na način da su sklopile Ugovor o prijenosu vlasništva. Tužiteljica se preko 20 godina nalazi u neprekidnom i poštenom posjedu nekretnine, te istu koristi kao okućnicu obiteljske kuće koja je omeđena ogradom pa je dosjelošću stekla pravo vlasništva na prijeporu, a u korištenju iste nju i njene prednike nitko nije ometao ili na bilo koji način pravo vlasništva osporavao. Slijedom navedenog, predložila je da sud donese presudu po provedenom postupku na način pobliže opisan u izreci ove presude.

2. Rješenjem posl.br. P-1846/2016 razdvojeno je raspravljanje po tužbi tužitelja u odnosu na tuženike PP i DP.

3. Rješenjem od 17. srpnja 2023. godine posl.br. P-337/2022 tuženicima je postavljen privremeni zastupnik u osobi Ranka Alača, odvjetnika u [adresa]. U svome odgovoru na tužbu tuženici u cijelosti osporavaju tužbu i tužbene zahtjeve tužiteljice kao neosnovane. Navode da u konkretnom slučaju nema niti jednog pravnog osnova po kojem bi tužiteljica mogla steći pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini tuženika, pa tako niti po osnovu dosjelosti, jer za to nisu ispunjenje zakonske pretpostavke. U tom smislu među ostalim opreza radi osporava se da bi se tužiteljica nalazila u posjedu predmetne nekretnine, a čak i da se našla u njezinom posjedu radilo bi se o nesavjesnom posjedniku, budući je znala, a podredno obzirom na sve okolnosti morala znati da joj ne pripada pravo posjeda na toj nekretnini, a što se sve odnosi i na njezine pravne prednike. U ostalom predmetna nekretnina vodila se i u režimu društvenog vlasništva (br.: Z-739/59 od 02. prosinca 1959.g.) od pa se na istoj po osnovu dosjelosti nije niti moglo stjecati pravo vlasništva. Slijedom navedenog, predložili su odbijanje tužiteljice sa tužbom i tuženim zahtjevom.

4. Sud je u tijeku postupka izvršio uvid u dokumentaciju priležeću spisu i to: rješenje o nasljeđivanju posl. br. O-244/10 (list 5 do 7, 29-31 spisa), ugovor o prijenosu vlasništva (list 8 do 10, 32-34 spisa), izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 11, 35-36 spisa), povijesni zk izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 12 do 19 spisa, 37-43 spisa, 54 -60 spisa, 61 do 62 spisa), povijesni izvadak iz zemljišne knjige (list 20 spisa, 46-47, 63 do 64 spisa), kopiju katastarskog plana (list 21, 48 spisa), identifikaciju čestica (list 22,49 spisa), prijepis posjedovnog lista 4853 k. o. [katastarska općina] (list 23,50 spisa), urudžbenu ispravu (list 65 spisa, 73 spisa), izjave IP, CP i ĆP (list 160-162 spisa), fotografije list (164-166 spisa), izjavu ĐP (list 172 spisa). Sud je tijekom postupka izveo dokaz uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika Jasmine Jurinčić dana 08. travnja 2024. godine po kojem je vještak dao pisani nalaz i mišljenje. U tijeku postupka saslušane su svjedokinje ĐP i ĆP, te tužiteljica kao parnična stranka.

5. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Koka Borasa, posl. br. O-244/10 (list 5 do 7, 29-31 spisa ) od dana 15. lipnja 2010. godine je utvrđeno da iza pokojnog JP kao nasljednice dolaze ĐP i LPH s time da je LPH naslijedila sve nekretnine iza istoga.

6. Uvidom u ugovor o prijenosu vlasništva (list 8 do 10, 32-34 spisa) je utvrđeno da su isti sklopile ĆP koja je u zemljišnim knjigama ovoga suda u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisana kao Car Maja, te ovdje tužiteljica dana 22. rujna 2011. godine. Čl. 3 istoga je određeno da ĆP, rođena AP vrši u cijelosti prijenos prava vlasništva 40/120 idealnog dijela na nekretnini koja leži na k. č. br [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na ovdje tužiteljicu i to bez naknade. Predmetni ugovor ovjeren je po javnom bilježniku Koku Borasu, broj ovjere 5379/11, dana 22. rujna 2011. godine.

7. Uvidom u izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 11, 35-36 spisa), te povijesni izvadak iz zemljišne knjige za predmetni uložak (list 20 spisa, 46-47, 63 do 64 spisa) je utvrđeno da su na k. č. br. [katastarska čestica] krš, površine 6 čhv, upisani VPH, PP, pokojnog L te DP, pokojnog L. Uvidom u kopiju katastarskog plana (list 21 i 158 spisa) je utvrđen položaj predmetne čestice u katastru označene kao k. č. br. [katastarska čestica].

8. Uvidom u povijesni izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 12 do 19 spisa, 37-43 spisa, 54 -60 spisa, 61 do 62 spisa) je utvrđeno da je u istoga bila upisana čestica 510/4 krš površine 6 čhv, koja je pod Z-1138/14 otpisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

9. Uvidom u identifikaciju čestica (list 22, 49 spisa) je utvrđeno da je ista izdana od Područnog ureda za katastar Rijeka, Odjela za katastar nekretnina Crikvenica dana 10. lipnja 2016. godine, te da čestica k. č. br. [katastarska čestica] iz posjedovnog lista br. 4853 k. o. [katastarska općina] odgovora zemljišnoknjižnoj čestici k. č. br. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

10. Uvidom u prijepis posjedovnog lista 4853 k. o. [katastarska općina] (list 23, 50 i 159 spisa) je utvrđeno da su na k. č. br. [katastarska čestica], krš, površine 21 m2, kao posjednici upisani tužiteljica i tuženi.

11. Uvidom u urudžbenu ispravu (list 65 spisa, 73 spisa) je utvrđeno da su ovdje tuženi upisani kao vlasnici na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], temeljem urudžbene isprave od 31. srpnja 1947. godine.

12. Saslušana kao svjedok ĐP u svome iskazu navodi da kada je njezina kći kada je provodila postupak legalizacije utvrdila je da prijeporna čestica nije na nju, a ista je oduvijek bila dio njihovog ograđenog dvorišta i nitko im od trećih osoba tu nije dolazio, niti im je osporavao pravo na prijepor. Njezin suprug je kupio prijepor zajedno s ostalim česticama, od ĆP, majke OP i onda je to njezina kći naslijedila od oca.

13. Svjedokinja ĆP u svome iskazu navodi da je pozvana u vezi zemljišta koje sada koristi tužiteljica. Radi se u naravi o malom prostoru koja se nalazi u ograđenom dvorištu tužiteljice i tako je koliko se oduvijek. Također, poznato joj je da su njezini roditelji prodali zemlju pa i taj prijeporni dio predniku tužiteljice, čini joj se 1969. godine. Da nikada nije vidjela treće osobe na prijeporu.

14. Tužiteljica LPH u svome iskazu navodi da se radi se o komadu zemlje ispred kuće koji čini dio njene ograđene okućnice i to isključivo koriste kao obitelj. Da je njezin tata kupio zemljište za izgradnju kuće od obitelji OP, među ostalim i od oca svjedokinje ĆP, te je 70-ih godina sagradio tamo kuću da bi se 90-ih godina trajno preselio. Da je cijelo to vrijeme dolazila na prijepor i oni su to kao obitelj koristili te im to nitko od trećih osoba nikada nije osporavao niti dolazio.

15. U svome pisanom nalazu i mišljenju vještakinja geodetske struke Jasmina Jurinčić navodi da je dana 8. travnja 2024. godine sa sudom pristupila na lice mjesta radi identifikacije predmetne nekretnine te je dobila zadatak identificirati prijepor koji je pokazala tužiteljica prilikom uviđaja. Identifikacija je izvedena GPS/GNSS uređajem STONEX S70G. Izrađena je skica lica mjesta i fotografije s lica mjesta kao prilog nalazu i mišljenju vještaka, koje su prije svega informativnog karaktera. Prilikom uviđaja tužiteljica je pokazala prijepor koji se nalazi u [adresa], na adresi [adresa]. Prijepor je u naravi dio dvorišta kuće k.br. 9a i nalazi se jugoistočno od kuće k.br. 9a. Prijepor se nalazi unutar ograđenog dvorišta i čini cjelinu sa ostatkom dvorišta kuće na adresi [adresa]. Pokazani prijepor nalazi se na katastarskoj čestici [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] a koja odgovara zemljišnoknjižnoj čestici 510/4 k. o. [katastarska općina].

16. Temeljem ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. – Odluka USRH, 84/08., 96/08. – Odluka USRH, 123/08. – ispr., 57/11., 148/11. – proč. tekst, 25/13., 89/14., 70/19. i 80/22., 114/22. i 155/23., dalje ZPP), ovaj sud zaključuje da je tužbeni zahtjev osnovan u cijelosti.

17. U postupku je sporno je li tužiteljica stvarni vlasnik prijepora, obzirom tvrdi da od oca naslijedila obiteljsku kuću na adresi u [adresa], te je utvrdila da dio ograđene okućnice čini i prijepor koji drži u svom posjedu preko 20 godina, a na kojem je njezin prednik sagradio kuću još 70 –tih godina, a koje pravo vlasništva joj nitko nije osporavao, niti ju smetao u posjedu.

18. Prilikom razrješenja navedenih spornih pitanja cijenjene su okolnosti utvrđene provedenim dokaznim postupkom. Pritom je sud poklonio vjeru ispravama u koje je izvršio uvid jer njihovu vjerodostojnost niti jedna stranka nije osnovano dovela u sumnju, kao i stoga što su te isprave sukladne kako međusobno tako i sa ostalim izvedenim dokazima.

19. Sud je prihvatio kao životan i istinit iskaze svjedoka ĐP iz kojeg proizlazi da je njezin suprug prijepor kupio sa ostalim česticama od obitelji OP, da je tužiteljica tek u postupku legalizacije shvatila da prijepor ne glasi na nju, a da je oduvijek dio njihove ograđene okućnice. Isto tako sudu je prihvatljiv iskaz svjedokinje ĆP iz kojeg proizlazi o malom prostoru koja se nalazi u ograđenom dvorištu tužiteljice i tako je koliko se oduvijek, da su njezini roditelji prodali zemlju pa i taj prijeporni dio predniku tužiteljice 1969. godine, a nikada nije vidjela treće osobe na prijeporu. Što se tiče iskaza tužiteljice valja naglasiti da ga je sud cijenio u kontekstu ostalih provedenih dokaza, a koji je u dijelovima bitnim za presuđenje suglasan sa ostalim izvedenim dokazima pa se njezin iskaz uzima vjerodostojnim. Tužiteljica je sudu i na licu mjesta pokazala prijepor, a čija identifikacija je potvrđena i geodetskim vještačenjem.

20. Polazeći od navoda tužiteljice da je njezin otac kupio prijepor od obitelji OP i 70-tih napravio kuću na istome, da je isti dio njihove ograđene okućnice, te je ona faktični posjednik prijepora što osobno, što putem svojeg pravnog prednika, te izvanknjižni vlasnik prijepora, to bi pozivom na odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., dalje ZV), koja određuje da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka, u primjenu, radi razjašnjenja pitanja da li je tužitelj predmetne nekretnine mogao steći kroz institut dosjelosti, dolazile odredbe Općeg građanskog zakonika (OGZ), koje se primjenjuju temeljem odredbe čl. 4. Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 06. travnja 1941. god. i za vrijeme neprijateljske okupacije (Sl. list SFRJ br. 86/46). Pritom, u pogledu primjene pravnih pravila OGZ-a (OGZ iz 1811.g. je u Hrvatskoj i Slavoniji stupio na snagu 1853.g.) valja respektirati načelno mišljenje Proširene opće sjednice SVS broj 3/60 od 04. travnja 1960. prema kojem načelnom mišljenju je vrijeme potrebno za dosjelost za sve isto, 20 godina. OGZ propisuje koje pretpostavke (uz pretpostavku da je osoba sposobna steći, a stvar da se može steći) moraju bit ispunjene da bi osoba stekla vlasništvo nad stvari dosjelošću pa je u § 1460. propisano kako onaj, koji tim načinom ima steći, doista posjeduje rečenu stvar ili pravo; uz to valja da mu je posjed zakonit, pošten i istinit, i da je trajao kroz cijelo vrijeme zakonom određeno. Zakonit posjed znači da posjednik ima valjan pravni temelj tog posjedovanja, a u konkretnom slučaju tužiteljica je naslijedila svoga oca pok SP, koji je prijepor kupio od obitelji OP. Što se tiče poštenja, tužiteljičin posjed (a i posjed njezina pravnog prednika) je pošten jer tužiteljica kroz svo vrijeme smatra da je stvar koju posjeduje njezina i traje kroz cijelo vrijeme dosjelosti. Njezin posjed je istinit jer ga je stekla na dopušten i propisan način. Prethodno je već navedeno kako je vrijeme potrebno za dosjelost 20 godina, a tužiteljici se u vrijeme potrebno za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti uračunava i vrijeme koje su njezini pravni prednici držali prijepor u posjedu. Slijedom navedenog, po mišljenju ovoga suda je utvrđeno da je posjed tužiteljice u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pošten, u smislu da nije imala razloga posumnjati da joj ne pripada pravo na prijepor, zakonit i istinit, da ista doista posjeduje predmetnu nekretninu te ju drži u posjedu dovoljno dugo pa je protekao zakonski rok propisan za stjecanje vlasništva na temelju dosjelosti, pa je tužbeni zahtjev tužiteljice valjalo prihvatiti kao osnovan, te odlučiti kao u izreci ove presude.

U Crikvenici, 07. veljače 2025.

S U T K I NJ A:

Mirta Tomac Podobnik

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude, donesene u prvom stupnju, stranke mogu podnijeti žalbu, u roku od petnaest (15) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku. Pravovremeno podnesena žalba sprečava da presuda postane pravomoćna u dijelu koji se pobija žalbom. O žalbi protiv presude odlučuje drugostupanjski sud.