Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Poreču - Parenzo

Turistička 2, 52440 Poreč-Parenzo

Posl. br. Pn-113/2024-69

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, po sucu toga suda Sanji Oroz kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ER, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Antunu Zanettiju, odvjetniku u Puli, protiv tuženika Hrvatskog ureda za osiguranje, OIB: 38922958547, iz Zagreba, Martićeva 73, zastupanog po punomoćniku Marku Kuzmanoviću, odvjetniku u Puli, radi naknade štete, nakon javne glavne rasprave zaključene 09. prosinca 2024. u prisutnosti punomoćnika stranaka, 07. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

I Tuženik je dužan tužitelju isplatiti iznos u visini 4.198,30 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama na taj iznos tekućim od 11. prosinca 2017. pa do konačne isplate, po stopi koja se određuje sukladno odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023, dalje: ZOO), sve u roku 15 dana. II Dužan je tuženik tužitelju naknaditi parnični trošak u iznosu 4.896,33 eura, sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od presuđenja pa do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje sukladno odredbi čl. 29. st. 2. ZOO, sve u roku 15 dana, dok se u dijelu iznad dosuđenog zahtjev tužitelja za nadoknadu parničnog troška odbija.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da se 23. srpnja 2017. na raskrižju s kružnim tokom prometa kolnika ŽC 5037 i nerazvrstane ceste prema groblju [adresa] oko 23,20 sati dogodila prometna nezgoda, kada je tužitelja, koji se kretao na motociklu Aprilia RS 125, reg. oznaka [registarska oznaka], vozilo kabriolet Opel Cascada, njem. reg. oznake [registarska oznaka], koje se ne poštujući pravo prvenstva prolaska motocikla unutar kružnog toka, uključilo se u kružni tok - bočno udarilo i to u desnu nogu. Tom prilikom da su tužitelj i suvozačica na motociklu tužitelja pali, na način da je tužitelj pao na kolnik, a suvozačica unutar Opel kabrioleta. Zbog ozljeda zadobivenih u predmetnoj prometnoj nezgodi tužitelj da je prevezen kolima hitne pomoći s lica mjesta u OB Pula, pa da su mu prilikom pregleda ustanovljene ozljede ruke i noge i to prijelom donjeg dijela epifize desne palčane kosti, prijelom stiloidnog nastavka desne lakatne kosti, metakarpalno iščašenje desno i prijelom V metakarpalne kosti, te razderotina na nozi duljine 10 cm. Radi saniranja ozljeda da je izveden kirurški zahvat na ruci tužitelja, te šivanje razderotine na nozi tužitelja. Nakon operativnog zahvata tužitelju da je gipsom imobilizirana ruka, te je tri dana zadržan na liječenju u OB Pula, a nakon izlaska iz bolnice da mu je propisan oporavak fizikalnim terapijama. Tužitelj da je prilikom ozljeda zadobivenih u predmetnoj prometnoj nezgodi trpio bolove i to jake fizičke bolove nekoliko dana, potom bolove srednjeg intenziteta barem sedam dana, a bolove slabog intenziteta da osjeća i danas. U trenutku udara osobnog vozila u njega da je pretrpio intenzivan strah i to jaki primarni strah prema karakteru smrtni strah, potom sekundarni strah i to zbog teških tjelesnih povreda koje je doživio u štetnom događaju, kao i radi neizvjesnosti radi ishoda liječenja od zadobivenih ozljeda, a posebno oko ishoda operacijskog zahvata. Kao posljedicu operacijskog zahvata tužitelj da trpi naruženje srednjeg stupnja u vidu ožiljka. Uslijed zadobivenih povreda kod tužitelja da su nastale trajne posljedice u vidu smanjenja životnog aktiviteta u visini 15% i to iz razloga što je tužiteljeva funkcija zatvaranja, odnosno stisak šake oslabljen, a tužitelj osjeća i bol u desnoj ruci u svim životnim aktivnostima oslanjanja, težeg dizanja i držanja tereta upotrebom te ruke, pa su mu te radnje znatno otežane i ograničene. Zbog navedenog tužitelj potražuje pravičnu novčanu naknadu zbog povrede prava osobnosti u ukupnom novčanom iznosu 45.000,00 kn. Tužitelj da je povodom predmetnog štetnog događaja pretrpio i materijalnu štetu, jer mu je prilikom pada s motocikla oštećena zaštitna kaciga marke Shoei vrijedna 3.000,00 kn, te mobilni telefon marke Sony, model Xperia M5 vrijedan 3.900,00 kn, pa stoga tužitelj potražuje na ime materijalne štete novčanu naknadu u iznosu 6.900,00 kn. Dakle, na ime nematerijalne i materijalne štete nanijete mu povodom predmetnog štetnog događaja potražuje pravičnu novčanu naknadu u ukupnom iznosu 51.900,00 kn. Tužitelj da se povodom predmetnog štetnog događaja obratio tuženiku izvansudskim zahtjevom od 09. prosinca 2017., pa da je tuženik obradu tog odštetnog zahtjeva povjerio svom članu Croatia osiguranju d.d. u kojem postupku Croatia osiguranje d.d. nije udovoljila odštetnom zahtjevu tužitelja. Radi svega navedenog predlaže donošenje presude kojom će se naložiti tuženiku da mu isplati na ime neimovinske štete 45.000,00 kn s pripadajućim kamatama tekućim od 09. prosinca 2017. do isplate, te na ime imovinske štete novčani iznos u visini 6.900,00 kn s pripadajućim kamatama od dana donošenja presude do konačne isplate.

2. U svom odgovoru na tužbu tuženik u cijelosti osporava osnovanost tužbe i visinu tužbenog zahtjeva. Poriče da bi za prometnu nezgodu koja se dogodila 23. srpnja 2017., a u kojoj je stradao tužitelj, bio odgovoran vozač vozila njemačkih reg. oznaka [registarska oznaka]. Poriče da bi po prolasku motocikla unutar kružnog toka to vozilo se uključilo u kružni tok i udarilo tužitelja bočno, jer da iz zapisnika o očevidu od 23. srpnja 2017. ne proizlazi nikakva dinamika te prometne nezgode. Ističe prigovor podijeljene odgovornosti i ističe da je štetnom događaju doprinio upravo tužitelj. Posljedice predmetne nezgode na zdravstveno stanje tužitelja da ne odgovaraju visini štete za koju tužitelj potražuje naknadu. I materijalna šteta da je previsoko postavljena, jer da to tužitelj ničim ne dokazuje. Osporava i tijek zakonskih zateznih kamata.

3. U svom podnesku od 27. kolovoza 2018. (str. 31-32) tuženik je istaknuo da je tužitelju dana 10. srpnja 2018. isplatio 13.875,00 kn na ime naknade cjelokupne neimovinske i imovinske štete koju je isti pretrpio u predmetnom štetnom događaju. Smatra da je tužbeni zahtjev tužitelja koji premašuje iznos isplaćen od tuženika, u cijelosti neosnovan, te posljedično predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

4. U svom podnesku od 06. rujna 2018. (str. 34-35) tužitelj je potvrdio da mu je tuženik dana 09. srpnja 2018. uplatio iznos u visini 13.875,00 kn kako to ovaj tvrdi u svom podnesku od 27. kolovoza 2018., te je umanjio cjelokupni tužbeni zahtjev za taj iznos.

4.1. Po provedenom medicinskom vještačenju, a vezano i za uplaćeni iznos od strane tuženika u visini 13.875,00 kn, tužitelj je specificirao tužbeni zahtjev, pa tako ističe da od tuženika potražuje na ime naknade neimovinske štete:

- zbog smanjenja životnog aktiviteta od 15% - 22.000,00 kn,

- zbog pretrpljenih bolova

- 15.675,00 kn,

- zbog pretrpljenog straha

- 11.000,00 kn,

- zbog naruženja

-  5.500,00  kn,  dakle  ukupno 54.175,00 kn, ali s obzirom da je tuženik isplatio 13.875,00 kn nakon što je tužitelj podnio tužbu, tužitelj potražuje na ime naknade neimovinske štete preostali iznos u visini 40.300,00 kn, uvećano za zakonske zatezne kamate koje na taj iznos teku od 11. prosinca 2017., dok s obzirom na provedeno prometno vještačenje usklađuje tužbeni zahtjev vezano za imovinsku štetu, te potražuje na ime imovinske štete novčani iznos u visini 4.500,00 kn, sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od dana presuđenja do isplate.

5. U predmetu je dana 18. ožujka 2022. bila donesena presuda posl. br. 30 Pn- 123/2019-55 od 18. ožujka 2022., kojom je odlučeno kako slijedi:

" I 1) Tuženik je dužan tužitelju isplatiti iznos u visini 1.799,00 kuna na ime imovinske štete, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po stopi propisanoj odredbom čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15, dalje ZOO) koje na taj iznos teku od 18. ožujka 2022. do isplate, u roku 15 dana. 2) Tuženik je dužan tužitelju isplatiti iznos u visini 32.992,93 kuna na ime pravične novčane naknade za povredu prava osobnosti, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po stopi propisanoj odredbom čl. 29. st. 2. ZOO koje na taj iznos teku od 11. srpnja 2018. do isplate, u roku 15 dana.

II Odbija se dio tužbenog zahtjeva kojim tužitelj traži da mu tuženik isplati iznos iznad dosuđenog u točki I 1) do 6.900,00 kuna, tj. u visini još i 5.101,00 kunu na ime imovinske štete, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po stopi propisanoj odredbom čl. 29. st. 2. ZOO koje na taj iznos teku od 18. ožujka 2022. do isplate, u roku 15 dana.

III Dužan je tuženik tužitelju naknaditi parnični trošak u iznosu 21.703,23 kuna, u roku 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška odbija.".

5.1. Ta je presuda postala pravomoćna u dijelu u točki I 1) 23. listopada 2024., dok je presudom Županijskog suda u Karlovcu posl. br. Gž-335/2022-2 od 23. listopada 2023. potvrđena u točki II izreke za iznos 2.701,00 kn/358,48 eura, a rješenjem Županijskog suda u Karlovcu posl. br. Gž-335/2022-2 ukinuta u točki II izreke, u dijelu u kojem je odbijen tužbeni zahtjev u iznosu 2.400,00 kn/318,53 eura te u točkama I 2) i III izreke i u tom dijelu je predmet vraćen sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

5.2. Dakle, predmetom ovog ponovljenog suđenja je tužbeni zahtjev tužitelja koji se odnosi na naknadu štete na ime pravične novčane naknade za povredu prava osobnosti, odnosno kako to izlaže tužitelj, koji se odnosi na naknadu neimovinske štete.

6. U ponovljenom postupku, podneskom od 04. prosinca 2024. (str. 175-176), tužitelj je naveo kako mu pripada pravična novčana naknada u iznosima:

- za pretrpljeni strah iznos 18.000,00 kn/2.389,01 eura,

- za pretrpljene fizičke bolove iznos 25.500,00 kn/3.384,43 eura,

- za naruženje iznos 5.000,00 kn/663,61 eura,

- za smanjenje životnog aktiviteta iznos 30.000,00 kn/3.981,68 eura, odnosno na ime naknade neimovinske štete iznos ukupno 78.500,00 kn/10.418,74 eura, pa kako mu je tuženik na ime nematerijalne štete platio 10. srpnja 2018. 13.875,00 kn/1.841,53 eura, te 11. travnja 2022. 32.992,93 kn/4.378,91 eura, da zahtjeva donošenje presude kojom će se naložiti tuženiku da tužitelju isplati na ime neimovinske štete novčani iznos u visini 31.632,07 kuna/4.198,30 eura, uvećano za zakonske zatezne kamate koje na taj iznos teku od 11. prosinca 2017. do isplate.

6.1. Na ročištu koje je održano dana 09. prosinca 2024. (str. 177-178), tuženik se usprotivio preinaci tužbenog zahtjeva iz podneska tužitelja od 04. prosinca 2024., te je potvrdio da je tužitelju isplatio dana 11. travnja 2022. 32.992,93 kn na ime neimovinske štete, 7.538,71 kn na ime kamata, 1.799,00 kn na ime imovinske štete, 6,49 kn na ime kamata, te parnični trošak u iznosu 21.703,23 kn, te kamate na taj trošak u iznosu 78,35 kn.

6.2. Vezano za ovo protivljenje preinaci tužbenog zahtjeva od strane tuženika, valja istaknuti da konačno postavljenim tužbenim zahtjevom tužitelj traži iznos u visini 31.632,07 kuna na ime naknade štete zbog povrede prava osobnosti, odnosno na ime neimovinske štete, a koji je iznos manji od početnog tužbenog zahtjeva vezano za ovaj vid štete, kojim je zahtijevao 45.000,00 kn, kako to stoji u tužbi, odnosno manji i od tužbenog zahtjeva kako je specificiran podneskom od 27. siječnja 2022. kada je zahtijevao neimovinsku štetu u iznosu 54.175,00 kn, odnosno nakon umanjenja za 13.875,00 kn – 40.300,00 kn. Odredbom čl. 191. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Sl. list SFRJ 4/1977, 36/1977, 36/1980, 6/1980, 69/1982, 43/1982, 58/1984, 74/1987, 57/1989, 20/1990, 27/1990, 35/1991, NN 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, dalje ZPP) propisano je da je preinaka tužbe promjena istovjetnosti zahtjeva, povećanje postojećeg ili isticanje drugog zahtjeva uz postojeći. Obzirom da je iznos 31.632,07 kn manji od iznosa 45.000,00 kn, odnosno iznosa 40.300,00 kn, nije došlo do povećanja tužbenog zahtjeva, pa samim time ni do preinake.

7. U ponovljenom postupku, u dokaznom postupku pročitano je: zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola (str. 4), zapisnik o očevidu od 23. srpnja 2017. (str. 5- 8), medicinska dokumentacija (str. 9-19, 39-40), izlist s web stranica (str. 27-30), nalog za doznaku po šteti 99MS2612 2017/1 (str. 33,37), mail prepiska (str. 32), maloprodajni račun br. 3547-2255-99 (str. 38), dopis ODO u Pazinu od 15. srpnja 2019. (str. 54), spis ODO u Pazinu br. KR-DO-942/2019, raniji iskazi svjedoka IR i TR na zapisniku od 05. ožujka 2020. (65-66), raniji iskaz tužitelja na zapisniku od 05. ožujka 2020. (str. 66), nalaz i mišljenje vještaka Željka Petkovića od 23. ožujka 2020. (str. 73-80), raniji iskaz vještaka Harija Jurdane na zapisniku od 01. veljače 2022. (str. 120-122), izvršen je uvid u fotografije (str. 20-21). Također je ranije proveden uviđaj na licu mjesta uz rekonstrukciju prometne nezgode, te je saslušan tužitelj kao parnična stranka sukladno odredbi čl. 265. st. 2. ZPP.

8. Tužbeni zahtjev je osnovan.

9. Među strankama nije sporna legitimacija stranaka u ovom postupku, štetni događaj, ni šteta. Sporna je jedino visina štete koju potražuje tužitelj i to zato što je tuženik istaknuo prigovor podijeljene odgovornosti, a imajući u vidu da je već isplatio štetu tuženiku u nespornom iznosu kako je gore navedeno, u postupku je sporno postoji li s obzirom na to obveza tuženika za restituciju u kakvom preostalom dijelu.

10. Nastavno na isto u predmetu je provedeno prometno vještačenje po vještaku Željku Petkoviću, dipl. ing. iz kojeg je nalaza i mišljenja, a kojeg sud cijeni potpunim, razumljivim i u svemu sukladnim pravilima struke, pa ga stoga i prihvaća u cijelosti – utvrđeno da je do predmetnog štetnog događaja došlo u vrijeme i na mjestu kako to tužitelj tvrdi u tužbi, da je predmetno raskrižje regulirano kružnim tokom prometa, a da je u vrijeme prometne nesreće raskrižje bilo još uvijek u izgradnji u dijelu južnog kraka. Način nastanka prometne nesreće da je sudar motocikla tužitelja i automobila Opel Cascada, pa da je sudarni kontakt ostvaren udarom prednjeg i to prednjeg desnog bočnog dijela motocikla u lijevu bočnu stranu osobnog vozila nakon kojeg sudara da je došlo do pada motocikla na desnu bočnu stranu, kao i pada tužitelja te suputnice s motocikla. U trenutku sudara brzina kretanja motocikla tužitelja da je iznosila oko 45,25 km/h, a vozač motocikla (tužitelj) budući kako sam tvrdi u svom iskazu da je prije samog sudara poduzeo radnju kočenja uz pokušaj izmicanja motocikla u lijevo, pa da je brzina kretanja motocikla neposredno prije poduzetog kočenja iznosila 46,72 km/h. Brzina kretanja osobnog vozila Opel Cascada u trenutku sudara da je iznosila 35,6 km/h. Vozilo Opel Cascada da se u kružni tok uključilo kontinuiranim kretanjem bez zaustavljanja na zaustavnoj crti kružnog toka, a sudar da je bilo moguće izbjeći da se motocikl tužitelja kretao brzinom manjom od 28 km/h ili pod uvjetom da je vozilo Opel Cascada odustalo od ulaska u raskrižje i propuštanja motocikla u njegovom kretanju sukladno prometnim pravilima, a za što je vozačica vozila Opel Cascada imala nesmetanih mogućnosti jer je mogla pravovremeno uočiti motocikl. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi također da je ograničenje brzine na mjestu sudara 40 km/h iz čega proizlazi da je tužitelj kao vozač motocikla vozio brzinom većom od dozvoljene, međutim obzirom na nalaz vještaka da je sudar bilo moguće izbjeći da je vozačica automobila propustila motocikl koji se već kretao kružnim tokom, a kako to nalažu i prometna pravila, te pri utvrđenju da bi prometnu nezgodu bilo moguće izbjeći i da je motocikl vozio brzinom manjom od 28 km/h, stajalište je suda da ne postoji podijeljena odgovornost tužitelja vezano za nastanak prometne nezgode, jer bi se nezgoda dogodila i da je tužitelj vozio dopuštenom brzinom u rasponu od 28 km/h do 40 km/h, dakle i da je u cijelosti poštivao prometne propise, s druge strane da je osiguranik tuženika (vozačica automobila) poštivao prometne propise nesreća se ne bi dogodila. Iz tog je razloga prigovor podijeljene odgovornosti istaknut po tuženiku je neosnovan.

11. Nadalje, u cilju utvrđivanja visine postavljenog tužbenog zahtjeva, ali i osnovanosti tužbenog zahtjeva u smislu odredbe čl. 1100. st. 1. ZOO-a (koja propisuje da će sud dosuditi pravičnu novčanu naknadu samo ukoliko utvrdi da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju) izveden je dokaz medicinskim vještačenjem.

11.1. Iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Harija Jurdane (str. 109-112), a koji sud cijeni potpunim, razumljivim i u svemu sukladnim pravilima struke, te ga prihvaća u cijelosti budući da ni usmenim iznošenjem na ročištu 01. veljače 2022. isti nije doveden u pitanje, utvrđeno je da je u štetnom događaju tužitelj zadobio zglobni prijelom donjeg okrajka palčane kosti i vrška lakatne kosti, te baze pete metakarpalne kosti. Liječenje da je provedeno na početku operacijski na način da je prijelom fiksiran Kiršnerovim žicama, te je postavljena gipsana imobilizacija, a nakon zaraštanja prijeloma da je odstranjena žica, te je tužitelj liječenje nastavio provođenjem individualnih vježbi i fizikalne terapije u svrhu postepenog razgibavanja ručnog zgloba i uspostave funkcije. Aktivno liječenje tužitelja da je završilo u prosincu 2017., a posljedice koje su zaostale od ozljede iz predmetnog štetnog događaja da su radiološki verificirani loše srasli stiloid radiusa koji dovodi do abnormalnosti u radiokarpalnom zglobu, što da se klinički ispoljava ograničenim kretnjama u ručnom zglobu uz bolnost koja se javlja kod pojačanih fizičkih naprezanja tim ručnim zglobom (stiskanje, okretanje, šarafljenje). Ove posljedice da su uzrok duševnih smetnji kod tužitelja koji je mlađe životne dobi i po zanimanju mehaničar, odnosno do smanjenja radnih i životnih aktivnosti za 15%. Tužitelj da je trpio jake bolove jedan dan, bolove srednjeg intenziteta sedam dana, a slabijeg intenziteta četiri mjeseca prilikom vježbi i kretnji sa ručnim zglobom. Također da je pretrpio strah jakog intenziteta u trenutku traume, srednjeg intenziteta jedan dan, a slabijeg intenziteta u razdoblju četiri mjeseca u vidu zabrinutosti za ishod liječenja. Također tužitelj da ima naruženje u vidu slabijeg intenziteta – kozmetskog defekta, a da je imao i potrebu za tuđom pomoći u trajanju mjesec dana od po četiri sata dnevno za potrebe higijene, oblačenja, hranjenja i nabavke namirnice, te slijedeća tri mjeseca još četiri sata tjedno za potrebe nabavke namirnica i čišćenja.

12. Odredbom čl. 1100. ZOO-a je propisano da će sud, u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, pri čemu će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

12.1. Prema odredbi čl. 19. st. 2. ZOO-a pod pravima osobnosti razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.

12.2. Odredba čl. 1046. ZOO-a propisuje da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

12.3. Prema odredbi čl. 1045. st. 1. ZOO tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

13. Slijedom svega, proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva, a stajalište je suda s obzirom na nesporne činjenice i činjenice utvrđene iz provedenih dokaza (kako je već obrazloženo i kako slijedi nastavno) da tužitelju pripada pravična novčana naknada, te da težina povrede i okolnosti slučaja to opravdavaju i to u iznosu za pretrpljeni strah 18.000,00 kn, za pretrpljene fizičke bolove 25.500,00 kn, te za naruženje 5.000,00 kn, kao i vezano za zahtjev za dosudu pravične novčane naknade za duševne boli zbog umanjenja životne i radne aktivnosti u iznosu 30.000,00 kn, odnosno sveukupno 78.500,00 kn.

13.1. Kako je među strankama nesporno da je tužitelju tuženik isplatio novčani iznos u visini 13.875,00 kn dana 10. srpnja 2018., te dana 11. travnja 2022. 32.992,93 kn, tužitelju pripada pravo na isplatu još preostalog dijela pravične novčane naknade u iznosu do 78.500,00 kn, a to iznosi 31.632,07 kn sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 09. prosinca 2017. do isplate, imajući u vidu da se tužitelj s odštetnim zahtjevom povodom predmetnog štetnog događaja obratio tuženiku 09. prosinca 2017., a što među strankama nije sporno.

13.2. Pri ovakvom stavu je sud posebno imao na umu cilj kojemu služi ta naknada, te trajanje i jačinu fizičkih bolova i straha, kao i stupanj duševnih bolova zbog naruženosti, te opseg i težinu utvrđenih trajnih posljedica vezano za životnu dob i zanimanje tužitelja u kontekstu duševnih bolova zbog smanjenja životne aktivnosti, a kako je to naveo u svom nalazu vještak medicinske struke, koje je tužitelj pretrpio, odnosno trpi.

13.3. Stav je suda da ovako dosuđena naknada neimovinske štete u svemu pravična, te da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom.

14. Odluka o kamatama vezano za neimovinsku štetu temelji se na odredbi čl. 29. st.1. ZOO-a, a tijek zateznih kamata na odredbi čl. 1103. ZOO-a koja propisuje da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe.

15. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u točki I izreke presude.

16. Odluka o trošku (točka II izreke presude) temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a pa su tako tužitelju priznati i dosuđeni troškovi sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/2023, dalje Tarifa) i to za zastupanje po punomoćniku odvjetniku: za sastav tužbe 100 bodova (tbr. 7 Tarife), za sastav podnesaka od 06. rujna 2018., 17. rujna 2019., 19. listopada 2020., 27. siječnja 2022. i 03. prosinca 2024. ukupno 450 bodova (tbr. 8/1 i 8/3 Tarife), za zastupanje na ročištima 03. lipnja 2019., 03. prosinca 2019., 05. ožujka 2020., 26. travnja 2021., 01. veljače 2022., 09. prosinca 2024., te na ročištu za objavu odluke ukupno 650 bodova (tbr. 9/1 i 9/3 Tarife), za sastav žalbe protiv presude 125 bodova (tbr. 10/1 Tarife), tj. sveukupno 1325 bodova, što preračunato u novčani iznos iznosi 2.650,00 eura, uvećano za PDV (tbr. 46 Tarife) u iznosu ukupno 662,50 eura, te za utrošeni predujam na uviđaj, saslušanje svjedoka i provedena vještačenja u iznosu ukupno 1.246,71 eura, sudske pristojbe na tužbu i presudu u iznosu ukupno 230,94 eura, sudsku pristojbu na žalbu protiv presude u iznosu 106,18 eura, odnosno sveukupno 4.896,33 eura.

16.1. Nije mu priznat trošak u iznosima koji premašuje one predviđene Tarifom, kao ni trošak sastava izvansudskog zahtjeva na naknadu štete jer isti ne spada u parnični trošak sukladno odredbi čl. 155. ZPP. Također nije mu priznat ni trošak sastava podneska od 28. siječnja 2020., jer isti sud ne drži potrebnim troškom u smislu odredbe čl. 155. ZPP-a, budući da se predmetni podnesak odnosi na dostavu potvrde o plaćanju predujma na koji je pozvan, a tužitelj je bio pozvan uz dostavu potvrde o plaćanju predujma dostaviti i broj računa na koji će mu eventualni ostatak predujma biti vraćen, a što nije učinio, isto tako nije bio potreban ni podnesak od 31. svibnja 2021., kojim tužitelj traži produljenje roka za uplatu predujma. Tužitelju nije priznat ni trošak uplaćenog, a neutrošenog predujma jer će mu isti biti vraćen. Nije mu priznat ni trošak sudskih pristojbi u iznosu koji premašuje onaj predviđen Uredbom o tarifi sudskih pristojbi (NN 37/2023).

U Poreču, 07. veljače 2025.

Sudac:

Sanja Oroz

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu u Karlovcu, a podnosi se putem ovog suda u roku 15 dana, od dana dostave.

Dna:

1. Tužitelj p.p.,

2. Tuženik p.p.