REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU
Novi Zagreb – Istok, Turinina 3
Poslovni broj: Pp-2911/2024-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Novom Zagrebu, po sutkinji Korneliji Adamec, uz sudjelovanje Sanje Vidović kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika BJ, zbog prekršaja iz članka 46. stavka 3. u vezi s člankom 293. stavkom 1., članka 12. stavka 8. i članka 176. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine‟ broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22. i 133/23.) povodom prigovora okrivljenika protiv obaveznog prekršajnog naloga II. Postaje prometne policije Zagreb broj 211-07/24-4/53527, nakon provedenog žurnog postupka, 7. veljače 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Okrivljenik: BJ, sin B i F, rođen **.**.1950. u mjestu Čatići, BiH, državljanin RH, OIB [osobni identifikacijski broj], SSS, limar, umirovljenik, s mjesečnom mirovinom od oko 320,00 eura, oženjen, otac dvoje djece, s prebivalištem u [adresa], prekršajno neosuđivan, protiv njega se ne vodi postupak za drugi prekršaj ili kazneno djelo,
k r i v j e
I.1. što je 28. veljače 2024. u 14.35 sati u Zagrebu, upravljao osobnim vozilom registarskih oznaka [registarska oznaka] sjevernim kolnikom Vatikanske ulice, lijevom prometnom trakom, u smjeru zapada, a dolaskom do stupa javne rasvjete broj 016, koji se nalazi istočnije od raskrižja sa Ulicom SR Njemačke, nije svoje vozilo u kretanju držao na sredini obilježene prometne trake, zbog čega je vozilom prešao preko pune uzdužne crte na kolniku u desnu prometnu traku, zbog čega je prednjim desnim bočnim dijelom vozila okrznuo stražnji lijevi bočni dio osobnog vozila registarskih oznaka [registarska oznaka] kojim je upravljao FJ, a koji se kretao sjevernim kolnikom Vatikanske ulice, desnom prometnom trakom, u smjeru zapada, zadržavajući smjer kretanja, time da je u prometnoj nesreći nastala materijalna šteta,
čime je počinio prekršaj opisan u članku 46. stavku 1., kažnjiv po članku 46. stavku 3. u vezi s člankom 293. stavkom 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,
I.2. što je istom prilikom upravljao navedenim vozilom, a nakon prometne nesreće u kojoj je nastala materijalna šteta, napustio mjesto događaja, a da sa drugim sudionikom prometne nesreće nije popunio i potpisao Europsko izvješće o prometnoj nesreći, odnosno na drugi način razmijenio osobne podatke i podatke o vozilu, čime je počinio prekršaj opisan u članku 176. stavku 2., kažnjiv po članku 176. stavku 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,
pa mu se na temelju citiranih propisa, utvrđuju
za djelo pod točkom I.1. izreke presude novčana kazna od 160,00 € (sto šezdeset eura),
za djelo pod točkom I.2. izreke presude, uz primjenu odredbe članka 37. Prekršajnog zakona („Narodne novine‟ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18. i 114/22.) novčana kazna od 290,00 € (dvjesto devedeset eura).
Na temelju članka 39. stavka 1. Prekršajnog zakona okrivljeniku se izriče ukupna novčana kazna od 450,00 € (četiristo pedeset eura).
Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 90 dana po primitku ove presude, priloženom uplatnicom, a u protivnom će se postupiti po odredbama članka 34. Prekršajnog zakona.
Na temelju članka 152. stavka 3. i članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona, sud upozorava okrivljenika da ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne, uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, priloženom uplatnicom, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena.
II. Na temelju članka 139. stavka 6. Prekršajnog zakona okrivljenik se oslobađa obveze da naknadi troškove prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 1. do 4. istog zakona.
Obrazloženje
1. Policijska uprava zagrebačka, II. Postaja prometne policije Zagreb pod brojem 211-07/24-4/53527 izdala je 25. lipnja 2024. obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenika, zbog djela prekršaja članka 46. stavka 3. u vezi s člankom 293. stavkom 1., članka 12. stavka 8. i članka 176. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Protiv obaveznog prekršajnog naloga, okrivljenik je, u otvorenom zakonskom roku uložio prigovor, zbog poricanja prekršaja. Sudac je pregledom predmeta utvrdio da ne postoje razlozi za odbacivanje prigovora okrivljenika navedeni u članku 243. Prekršajnog zakona, pa je u skladu sa odredbom članka 244. stavka 1. Prekršajnog zakona, obavezni prekršajni nalog stavio van snage i proveo žurni postupak.
2. Okrivljenik je u obrani iskazao da se ne smatra krivim za prekršaje koji mi se stavljaju na teret. Navedene zgode upravljao je osobnim vozilom registarskih oznaka [registarska oznaka] Vatikanskom ulicom u smjeru zapada, time da mu se stavlja na teret da se kretao lijevom prometnom trakom što nije točno jer se kretao srednjom prometnom trakom, a dolaskom do suženja kolnika koje je postavljeno na kolniku Vatikanske ulice, vidio je da se iza njega kreće drugo osobno vozilo koje se kretalo puno brže od njega, te je to vozilo prilikom dolaska do tog suženja kolnika okrznuo sa stražnjim lijevim bočnim dijelom prednji desni bočni dio vozila kojim je on upravljao. Cijelo vrijeme se kretao tom srednjom prometnom trakom i tek se poslije tog suženja prestrojio u lijevu prometnu traku, te s obzirom da se to vozilo nije uopće zaustavljalo, nastavio je vožnju za njim i sustigao na raskrižju sa Ulicom SR Njemačke i u tom trenutku fotografirao vozilo jer zaustavilo ispred njega. Razgovarao je sa vozačem tog drugog vozila i rekao mu da je na vozilima nastala minimalna materijalna šteta, te s obzirom da je suprugu vozio u Dom zdravlja u Siget u srčanu ambulantu, jer je imala visok tlak i nije joj bilo dobro, rekao je drugom vozaču da nema potrebe da ostaju tamo i zovu policiju, jer se žurio liječniku. Ističe da je vozač već više od 50 godina i nije nikada bio kažnjavan, a posjedovanje vozačke dozvole m je neophodno zbog lošeg zdravstvenog stanja njegove supruge i svoga, zbog čega često mora ići liječniku. Smatra da prijedlog tužitelja da mu se vozačka oduzme na rok od šest mjeseci nije utemeljen zbog čega mu sud ne bi trebao izreći predloženu zaštitnu mjeru.
3. U dokaznom postupku ispitani su svjedoci JJ, FJ i LJ.
3.1. Svjedokinja JJ je, propisno upozorena, otklonila blagodat nesvjedočenja, te je iskazala da se sjećala prometne nesreće koja se dogodila 28. veljače 2024. iza 14.00 sati, jer se tada nalazila u osobnom vozilu kojim je upravljao njezin suprug BJ, a kretali su se Vatikanskom ulicom u smjeru zapada. Nalazila se u vozilu na mjestu suvozača i u jednom trenutku je primijetila da se osobno vozilo koje se kretalo desno od njih jako približilo njihovom vozilu i udario u njihovo vozilo, te je rekla suprugu da će mu slomiti desno bočno ogledalo, ali se to nije dogodilo, a vozač tog drugog vozila je nastavio s vožnjom sve do raskrižja s ulicom SR Njemačke gdje se zaustavio zbog crvenog svjetla na semaforu. Suprug je također nastavio vožnju te ga je sustigao na tom raskrižju. Obojica su izašli iz vozila i razgovarala, a njezin suprug je mobitelom slikao to drugo vozilo. Nije obraćala pažnju na postavljenu prometnu signalizaciju gdje se tri prometne trake sužavaju u dvije prometne trake, ali može reći da se njezin suprug cijelo vrijeme kretao istom prometnom trakom, odnosno nije prelazio u desno u drugu prometnu traku. Svjedokinja nadalje iskazuje da njezin suprug s tim drugim vozačem nije popunjavao Europsko izviješće o prometnoj nesreći, jer se taj vozač udaljio nakon što je razgovarao s njezinim suprugom. Okrivljenik nije imao pitanja i ne prigovarao iskazu ispitane svjedokinje.
3.2. Svjedok FJ je iskazao da se sjećao prometne nesreće koja se dogodila 28. veljače 2024. oko 14.35 sati na sjevernom kolniku Vatikanske ulice, je se tim kolnikom kretao u smjeru zapada, te je upravljao osobnim vozilom registarskih oznaka [registarska oznaka]. Na sjevernom kolniku Vatikanske ulice postoji jedno suženje gdje se tri prometne trake sužavaju u dvije prometne trake, a koja prometna regulacija je napravljena kako bi se smanjila brzina kretanja vozila prilikom nailaska na obilježeni pješački prijelaz koji se nalazi zapadnije od mjesta gdje je došlo do prometne nesreće. Neposredno prije prometne nesreće kretao se desnom prometnom trakom, dok se vozilo okrivljenika kretalo lijevom prometnom trakom, te je cijelo vrijeme zadržavao pravac kretanja u gabaritima svoje prometne trake, dok je vozilo okrivljenika u jednom trenutku prešlo preko pune crte iscrtane na kolniku te je prednjim desnim bočnim dijelom okrznulo stražnji lijevi bočni dio njegovog vozila. Svjedok nadalje iskazuje da se nije kretao većom brzinom upravo iz razloga što je nailazio na suženje kolnika, a osim toga je u vozilu bio s kćeri koja je operirala vratnu kralježnicu i malodobnom unukom te je stoga još više pažnje usmjerio na način vožnje. Šteta koja je nastala na vozilu je bila manja i radilo se o ogrebotini i udubljenju na stražnjem lijevom blatobranu vozila. Kako se okrivljenik s vozilom nije zaustavio na mjestu gdje se dogodila prometna nesreća, nastavio je vožnju za njim, te ga sustigao blizu raskrižja sa Ulicom SR Njemačke, gdje je razgovarao s njim, te mu predložio da se vrate do mjesta gdje se dogodila prometna nesreća kako bi još jednom vidjeli kako je postavljena posebna regulacija prometa, no okrivljenik je to odbio, zbog čega je odlučio pozvati policiju koja je došla na mjesto prometne nesreće, a s okrivljenikom nije popunio i potpisao izviješće o prometnoj nesreći niti na drugi način razmijenio podatke, budući je okrivljenik rekao da mora suprugu odvesti liječniku, te je otišao s mjesta prometne nesreće. Nakon što je obavljen očevid, na temelju policijskog zapisnika je ishodio naknadu štete nastalu na svom vozilu tako da je štetu na vozilu popravio. Okrivljenik je prigovorio dijelu iskaza ispitanog svjedoka u kojem navodi da se kretao manjom brzinom, jer smatra da se kretao većom brzinom od njega, ako i istinitosti preostalog dijela iskaza svjedoka.
3.3. Svjedokinja LJ je iskazala da se sjećala prometne nesreće koja se dogodila 28. veljače 2024 oko14.35 sati, jer se tada nalazila u osobnom vozilu registarskih oznaka [registarska oznaka] kojim je upravljao njezin otac FJ. U vozilu se nalazila na mjestu suvozača, dok se na stražnjem sjedištu vozila nalazila njezina malodobna kćer. Kretali su se sjevernim kolnikom Vatikanske ulice, desnom prometnom trakom u smjeru zapada, a na sredini kolnika Vatikanske ulice je napravljena posebna regulacija prometa prema kojoj dvije trake kojima su se kretali skreću u lijevo, što je napravljeno kako bi se smanjila brzina kretanja vozila neposredno prije obilježenog pješačkog prijelaza ucrtanog preko sjevernog kolnika Vatikanske ulice. Sjeća se da se vozilo kojim je upravljao okrivljenik kretalo lijevo od njih, a dolaskom do mjesta gdje prometne trake skreću u lijevo vozač tog vozila je nastavio vožnju ravno, odnosno nije skrenuo te je uslijed toga došlo do prometne nesreće odnosno okrznuća između stražnjeg lijevog bočnog dijela vozila u kojem se nalazila i prednjeg desnog bočnog dijela vozila okrivljenika. Nakon toga su i okrivljenik i njezin otac su nastavili s vožnjom, te su se zaustavili u blizini raskrižja s Ulicom SR Njemačke, nakon čega su njezin otac i okrivljenik izašli iz vozila i razgovarali, ali nije čula njihov razgovor, ali je nakon toga njezin otac pozvao policiju. Nakon prometne nesreće okrivljenik s njezinim ocem nije popunjavao izviješće o prometnoj nesreći niti je na drugi način razmijenio podatke o vozilu i osobne podatke, a ona je mobitelom slikala njegovo vozilo kako bi mogla policiji pokazati fotografiju. Svjedokinja navodi da je na vozilu kojim je upravljao njezin otac nastalo oštećenje na stražnjem lijevom bočnom dijelu vozila, iznad blatobrana, tako da su bila oštećena i vrata, sve do stražnjeg putnog svjetla. Svjedokinja dodaje da je ona nakratko napustila mjesto prometne nesreće kako bi kćer odvela u stan u kojem žive njezini roditelji, te se vratila i bila je prisutna očevidu prometne nesreće. Okrivljenik nije ima pitanja za svjedokinju, već je prigovorio istinitosti iskaza ispitane svjedokinje u dijelu u kojem navodi da je on skrivio prometnu nesreću što nije istina, jer je njezin otac upravljajući vozilom naletio na njegovo vozilo. 3.4. U dokaznom postupku sudac je pročitao izvješće o počinjenom prekršaju, zapisnik o očevidu, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu FJ i izvod iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske za okrivljenika iz kojeg je vidljivo da okrivljenik nije pravomoćno prekršajno osuđivan unazad tri godine, te je razgledao skica mjesta događaja prometne nesreće i fotografije snimljene na mjestu prometne nesreće i fotografije oštećenja pronađenih na vozilu kojim je upravljao okrivljenik.
4. Sudac nije prihvatio obranu okrivljenika, ocijenivši ju neživotnom i neuvjerljivom, te suprotnu iskazima ispitanih svjedoka FJ i LJ. Naime, svjedoci FJ i LJ su svjedočili vjerno, životno i uvjerljivo, te su suglasno opisali dinamiku nastanka prometne nesreće, činjenicu da su se oba vozila kretala sjevernim kolnikom Vatikanske ulice u smjeru zapada, a koji kolnik ima tri prometne trake, koje se u blizini obilježenog pješačkog prijelaza sužavaju u dvije prometne trake, a kako okrivljenik nije nastavio kretanje u gabaritima lijeve prometne trake, prilikom nailaska na suženje kolnika, prešao je sa vozilom u desnu prometnu traku, pri čemu je došlo do okrznuća vozila. Sud je stoga iskaze svjedoka FJ i LJ smatrao vjerodostojnima, dok nije prihvatio iskaz svjedoka JJ, ocijenivši njezin iskaz nevjerodostojnim, budući svjedokinja nije opisala način na koji su obilježene prometne trake na kolniku, odnosno da se kolnik sužava, navodeći da na to nije obraćala pažnju, te je dinamiku prometne nesreće opisala na način kako je okrivljenik to navodio i u svojoj obrani.
5. Optužnim prijedlogom je okrivljeniku stavljen na teret i prekršaj i članka 12. stavka 4. i 8. kao samostalno djelo prekršaja uz prekršaj iz članka 46. stavka 1. i 3. u vezi sa člankom 293. stavkom 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Međutim, radnja okrivljenika da je upravljao navedenim vozilom sjevernim kolnikom Vatikanske ulice, lijevom prometnom trakom, pri čemu se nije kretao sredinom obilježene prometne trake, već je vozilom prešao preko pune crte ucrtane na kolniku u desnu prometnu traku istog kolnika, ne može predstavljati samostalne prekršaje, budući da činjenica da se nije kretao sredinom obilježene prometne trake, već je skrenuo u desnu prometnu traku, prešavši pri tome preko pune crte ucrtane na kolniku, nužno u sebi sadrži i prekršaj iz članka 12. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. U procesnoj situaciji kao što je u ovdje slučaj se ne uspoređuju zakonski opisi prekršaja, nego se ocjenjuje konkretna situacija u jednom vrijednosnom smislu, tj. stvarno značenje i smisao ostvarenih prekršaja. Kod takvog stanja stvari, prekršaj iz članka 46. stavka 1. i 3. u vezi sa člankom 293. stavkom 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama isključuje prekršaj iz članka 12. stavka 4. i 8. istog Zakona, jer je već njime u cijelosti iscrpljeno nepravo. Dakle, radi se o prividnom stjecaju prekršaja i to o konsumpciji prekršaja, pri čemu teži prekršaj (članak 46. stavak 3. u vezi sa člankom 293. stavkom 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama) u sebi konzumira blaži prekršaje (članak 12. stavak 4. i 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama), pa se ne može primijeniti odredaba o realnom stjecaju dva prekršaja, već je okrivljenik proglašen krivim samo za prekršaj iz članka 46. stavka 1. i 3. u vezi sa člankom 293. stavkom 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
6. Na temelju provedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze po slobodnom uvjerenju, sudac je nedvojbeno utvrdio da je okrivljenik počinio prekršaje koji mu se stavljaju na teret, odnosno da je navedene zgode upravljao osobnim vozilom, sjevernim kolnikom Vatikanske ulice, lijevom prometnom trakom, u smjeru zapada, a dolaskom do stupa javne rasvjete broj 016, koji se nalazi istočnije od raskrižja sa Ulicom SR Njemačke, nije svoje vozilo u kretanju držao na sredini obilježene prometne trake, zbog čega je vozilom prešao preko pune uzdužne crte na kolniku u desnu prometnu traku, zbog čega je prednjim desnim bočnim dijelom vozila okrznuo stražnji lijevi bočni dio osobnog vozila registarskih oznaka [registarska oznaka] kojim je upravljao FJ, a koji se kretao sjevernim kolnikom Vatikanske ulice, desnom prometnom trakom, u smjeru zapada, zadržavajući smjer kretanja, time da je u prometnoj nesreći nastala materijalna šteta, a nakon prometne nesreće u kojoj je nastala materijalna šteta, napustio mjesto događaja, a da prethodno sa drugim sudionikom prometne nesreće nije popunio i potpisao Europsko izvješće o prometnoj nesreći, odnosno na drugi način razmijenio osobne podatke i podatke o vozilu. Stoga je sud okrivljenika proglasio krivim i izrekao za svako djelo prekršaja mu je utvrdio novčanu kaznu koju smatra primjerenom težini počinjenih prekršaja i stupnju odgovornosti okrivljenika, te je tako utvrđene kazne zbrojio i okrivljeniku izrekao ukupnu novčanu kaznu.
7. Prilikom odmjeravanja kazne sudac je kao olakotne okolnosti cijenio okolnosti počinjenja prekršaja, dosadašnju prekršajnu neosuđivanost okrivljenika, kao i da je u prometnoj nesreći nastala manja materijalna šteta, dok otegotnih okolnosti nije našao, pa je okrivljeniku za djelo prekršaja pod točkom I.1. izreke presude utvrdio novčanu kaznu u zakonom propisanom iznosu, a za djelo prekršaja pod točkom I.2. izreke presude utvrdio novčanu kaznu ispod zakonom propisane minimalne novčane kazne, smatrajući i da će se upravo takvim novčanim kaznama postići svrha kažnjavanja i okrivljenika u buduće odvratiti od činjenja ovakvih i sličnih prekršaja. Sud je u konkretnom slučaju na okrivljenika primijenio odredbu članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, na način da mu je omogućio da plaćanjem dvije trećine izrečene novčane kazne ista bude smatrana plaćenom u cijelosti.
8. Na temelju u izreci citiranih propisa okrivljenik je oslobođen obveze da naknadi troškove prekršajnog postupka u cijelosti, jer je umirovljenik sa niskim primanjima, pa bi njihovim plaćanjem bilo dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje.
9. Okrivljeniku sudac nije izrekao zaštitnu mjeru zabrane korištenja strane dozvole za upravljanje motornim vozilom na području Republike Hrvatske. Izricanje ove zaštitne mjere više nije obvezno, pa sud prema članka 58. stavka 1. Prekršajnog zakona zaštitnu mjeru zabrane korištenja strane dozvole za upravljanje motornim vozilom na području Republike Hrvatske primjenjuje fakultativno, kada ocijeni da postoji opasnost da će počinitelj prekršaja upravljajući motornim vozilom ponovo počiniti takav prekršaj. U konkretnom slučaju sud smatra, cijeneći sve okolnosti pod kojima je prekršaj počinjen kao i ponašanje i ličnost okrivljenika, da će se okrivljenik i bez izricanja zaštitne mjere ubuduće kloniti činjenja prometnih prekršaja i da će se izricanjem samo ukupne novčane kazne postići svrha kažnjavanja.
10. Ova presuda je pravomoćna.
U Zagrebu 7. veljače 2025.
Zapisničar
Sudac
Sanja Vidović, v.r.
Kornelija Adamec
Dostavna naredba:
1. Okrivljeniku BJ, [adresa],
2. Tužitelju II. Postaja prometne policije Zagreb,
3. Pismohrana.
