REPUBLIKA HRVATSKA
TRGOVAČKI SUD U RIJECI
Rijeka, Zadarska 1 i 3
Poslovni broj P-349/2022-34
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Trgovački sud u Rijeci, po sucu Mariji Sušanj Tepša, u parničnom predmetu tužitelja ADRIATIC osiguranje d.d., Zagreb, Listopadska ulica 2, OIB: 94472454976, kojeg zastupa punomoćnik Marino Matić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić i partneri u Zagrebu, Pisarnica Rijeka, Riva 8, protiv tuženika ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE, Rijeka, Nikole Tesle 9, OIB: 97967544201, kojeg zastupa punomoćnik Florijan Matić, odvjetnik u Rijeci, Korzo 22, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene u prisutnosti punomoćnika tužitelja i u odsutnosti punomoćnika tuženika, objavljene 7. veljače 2025.
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku Županijska uprava za ceste Primorsko-goranske županije, Rijeka, Nikole Tesle 9/X, OIB: 97967544201 isplatiti tužitelju Adriatic osiguranje d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976 iznos od 464,53 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 9. kolovoza 2019. pa do isplate, po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, u roku od 15 dana.
II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 1.090,60 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 7. veljače 2025. do isplate, isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj je 7. srpnja 2019. podnio tužbu protiv tuženika radi naknade štete u iznosu od 3.500,00 kina sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 9. kolovoza 2019. do isplate. U tužbi navodi da se 7. srpnja 2019. oko 20:30 sati u općini Dobrinj na 3 km+550 metara I. dionice dogodila prometna nezgoda na način da je ZH upravljajući vozilom Mercedes E 200, registarske oznake [registarska oznaka], ulaskom u blagi desni zavoj prednjim i zadnjim kotačem udario u rupu na kolniku duboku 25 centimetara, široku 40 centimetara, te dugu 1,30 metara. Navedena rupa da se nalazila uz desni rub kolnika kojom prilikom su oštećene obje gume i oba naplatka na vozilu. Navedeno vozilo da je u vrijeme prometne nezgode bilo osigurano kod tužitelja policom kasko osiguranja broj K06820243634, slijedom čega da je, nakon izvršenog izvida štete, a temelj sporazuma o izvansudskoj nagodbi, vlasniku vozila EH, **.**.2019. nadoknadio štetu u iznosu od 3.500,00 kuna. Nadalje je istaknuo da je obveza tuženika održavati prometnicu na kojoj se dogodila prometna nezgoda u stanju prikladnom za nesmetano odvijanje prometa, a da je isto propustio učiniti, uslijed čega da se dogodila predmetna prometna nezgoda u kojoj je nastala šteta na vozilu njegova osiguranika, slijedom čega da je, temeljem odredbe članka 963. Zakona o obveznim odnosima stekao pravo na naknadu isplaćenog iznosa od tuženika, kao osobe odgovorne za nastanak štete.
2. U odgovoru na tužbu tuženik je naveo da u cijelosti osporava osnovu tužbenog zahtjeva, te zatraženi tijek zakonskih zateznih kamata, ali da, s obzirom da se radi o sporu male vrijednosti, ne osporava visinu tužbenog zahtjeva. Nadalje je naveo da iz tužbe, kao i policijskog zapisnika nije razvidno da je do prometne nezgode došlo na način da je vozilo udarilo prednjim i zadnjim desnim kotačem preko udubljenja koje se nalazilo na kolniku, već uz rub kolnika, iz kojeg razloga da nema odgovornosti tuženika jer se vozila smiju kretati samo kolnikom, pa da je za nastanak nezgode odgovoran osiguranik tužitelja. Također je istaknuo da iz dokaza dostavljenih u spis nije razvidno kojom brzinom se kretalo vozilo, niti koliko je ograničenje brzine na dijelu prometnice na kojoj se dogodila prometne nezgoda, ali da je sigurno bila puno veća od dopuštene, s obzirom na oštećenja na felgama. Nezgoda da se dogodila u srpnju 2019. oko 20:30, odnosno tijekom ljeta i tijekom dana, pa da je vozač sigurno mogao uočiti rupu i istu izbjeći (iako se ista nalazila izvan kolnika), odnosno prilagoditi brzinu kretanja stanju na kolniku.
3. Na pripremnom ročištu održanom 30. studenoga 2022. tuženik je učinio nespornim činjenicu da je tužitelj naknadio štetu vlasniku vozila.
4. Na ročištu održanom 26. listopada 2023. tužitelj je precizirao tužbeni zahtjev, na način da je iznos koji zahtjeva u tužbi označio u valuti EUR, te predložio da se tuženika obveže na isplatu iznosa od 464,53 EUR sa zakonskom zateznom kamatom i troškovima postupka.
5. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.
6. Predmet spora je regresni zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 464,53 EUR sa zakonskom zateznom kamatom, koji iznos je tužitelj platio ugovaratelju osiguranja i vlasniku vozila EH po osnovi police kasko osiguranja broj K06820243634 sa trajanjem od 20. rujna 2018. do 20. rujna 2019. zbog štete nastale u prometnoj nezgodu koja se dogodila 7. srpnja 2019. oko 20:30 sati u općini Dobrinj na 3 km+550 metara I. dionice.
7. Među strankama nije sporno da je tužitelj isplatio ugovaratelju osiguranja, odnosno vlasnici vozila Mercedes E 200, registarske oznake [registarska oznaka], iznos od 3.500,00 kuna, na ime naknade štete nastale na vozilu u predmetnoj prometnoj nezgodi. Navedeno proizlazi i iz dokumentacije u spisu, odnosno Plaćanja – Detalji naloga od 8. kolovoza 2019. (list 5 spisa). Također, među strankama nije sporna visina tužbenog zahtjeva, odnosno iznos štete koju je tužitelj isplatio vlasnici vozila temeljem police kasko osiguranja broj K06820243634, budući da je isto tuženik učinio nespornim na pripremnom ročištu održanom 30. studenoga 2022.
8. Međutim, među strankama je sporno, a s obzirom na istaknute prigovore tijekom postupka da se rupa na koju je naletilo vozilo nalazila izvan kolnika, način nastanak štetnog događaja, odgovornost tuženika za štetu, kao i je li za nezgodu isključivo odgovaran/suodgovoran vozač osiguranika tužitelja ZH.
9. U odnosu na navedeno sud je izvršio uvid u Potvrdu i spis Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Primorsko-goranske, Policijske postaje Krk broj: 511-09-30/50-553/2019 (list 15-16 i 68-79 spisa), zapisnike o saslušanju svjedoka ZH, vozača automobila osiguranika tužitelja, ZHB, suvozača u automobilu osiguranika tužitelja, saslušanih zamolbeno putem Trgovačkog suda u Zagrebu, te proveo dokaz vještačenjem po vještaku prometne struke Tomislavu Jurjeviću.
10. Iz zapisnika o očevidu Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Primorsko-goranske, Policijske postaje Krk broj: 511-09-30/50-553/2019 proizlazi da je isti sastavljen u vezi prometne nezgode koja se dogodila 7. srpnja 2019. na cesti ŽC-5107 na 3 km+550 metara I. dionice, općina Dobrinj u 20:35 sati. Nadalje, proizlazi da je do dolaska policijskih službenika mjesto nesreće izmijenjeno na način da je vozač ZH pomaknuo vozilo na obližnje ugabalište. Također, proizlazi da se na zapadnoj prometnoj traci nalazi oštećenje na kolniku u dužini 1,3 metra, širine 0,4 metara, te dubine 0,25 metara. Proizlazi i da je ograničenje brzine na mjestu prometne nezgode 60 km/h, a da se prometna nezgoda dogodila u preglednom zavoju, sa nagibom zavoja u desno, kao i da je obavljeno ispitivanje prisutnosti alkohola kod vozača, te da je utvrđena koncentracija alkohola od 0,00 g/kg.
11. Svjedok ZH u svom je iskazu (list 82-84 spisa) naveo da se predmetna prometna nezgoda dogodila u poslijepodnevnim satima na županijskoj cesti. Predmetne zgode da se kretao u smjeru Krka, a u trenutku prolaska kroz zavoj da je primijetio da se komad asfaltirane ceste odlomio, nakon čega je prednjim i zadnjim desnim kotačem automobila propao u rupu. Nakon što se zaustavio da je uočio oštećenja na oba kotača, nakon čega je nazvao policiju i vučnu službu. U trenutku nezgode da je vozio oko 40 km/h, a da je brzina kretanja bila veća da bi se u trenutku naleta na rupe otvorili zračni jastuci. Rupa da se nalazila uz rub kolnika s desne strane, te da je bila široka oko 30 centimetara i duboka oko 15 centimetara.
12. Svjedok EHB u svom je iskazu (list 94-96 spisa) naveo da je predmetne zgode bio suvozač u vozilu. Naveo je da je s prijateljem bio na Krku i da su se vozili sporednom cestom, a dolaskom do zavoja, kojom prilikom da se vozač držao krajnjeg desnog dijela, da su osjetili udarac. Kada su stali da su na desnoj strani kolnika u desnom zavoju vidjeli rupu u koju je vozilo upalo prednjom i stražnjom gumom. Brzina kojom su se kretali da je bila u okviru propisane brzine, ali nije siguran u točnu brzinu, a uvjeti i vremenske prilike da su bili povoljni.
13. U nalazu i mišljenju stalni sudski vještak Tomislav Jurjević, dipl. ing. prometa (list 117-121 spisa) je naveo da su, prema načinu oštećenja prednje desne gume i naplatka, te stražnje desne gume i naplatka, ista mogla nastati nalijetanjem desnim kotačem na mjestu gdje se nalazila rupa (oštećenje kolnika) širine 20 centimetara, dubine rupe koja je prema policijskom zapisniku bila 25 centimetara, a nakon sanacije 5 – 6,5 centimetara i dužine 120 centimetara, a da se rupa morala nalaziti na rubnom dijelu kolnika. Stoga, zaključuje da je do oštećenja prednjeg i stražnjem desnog naplatka i guma moglo doći na navedenom mjestu vožnjom vozila uz desni rub same prometnice, a da je vozač navedeno oštećenje kolnika mogao uočiti na maksimalno 26 metara jer se oštećenje nalazi na mjestu gdje se kolnik sužava, a rupa se nalazi na vrhu blagog prijevoja, slijedom čega, a sukladno ograničenju brzine, vozač da nije mogao izbjeći rupu na kolniku. U odnosu na naletnu brzinu zaključuje da se ista ne može izračunati temeljem dostavljenih podataka, ali da su predmetna oštećenja mogla nastati i da se vozilo kretalo brzinom unutar ograničenja brzine na cesti na kojoj se dogodila prometna nezgoda.
14. Na temelju iskaza vozača automobila ZH i suvozača ZHB koje je sud u cijelosti prihvatio kao logične, životne i neposredno uvjerljive, te zapisnika o očevidu sa fotografijama lica mjesta, koji potvrđuju iskaz svjedoka i na temelju provedenog prometnog vještačenja, koji nalaz i mišljenje sudskog vještaka je sud prihvatio jer je isti sačinjen prema pravilima struke, te je sudski vještak nalaz i mišljenje stručno, logično i objektivno obrazložio, a na koji stranke nisu imale primjedbe, sud je utvrdio da se 7. srpnja 2019. na cesti ŽC-5107 na 3 km+550 metara I. dionice, općina Dobrinj u 20:35 sati dogodila prometna nezgoda na način da je vozač ZH upravljajući vozilom Mercedes E 200, registarske oznake [registarska oznaka] naletio na rupu (oštećenje kolnika), koja nije bila zaštićena, ni obilježena prometnim znakom koji bi na istu upozoravao. Iako nema podatka o brzini kretanja vozila, vozač ZH je iskazao da se kretao dozvoljenom brzinom od oko 40 km/h, a svjedok EHB da su se kretali unutar ograničenja brzine kretanja, dok je vještak u nalazu i mišljenju naveo da bi do predmetnog oštećenja vozila naletom na rupu, odnosno predmetno oštećenje kolnika, došlo i pri brzini kretanja unutar ograničenja brzine na predmetnoj prometnici, odnosno 60 km/h kako to proizlazi iz Zapisnika o očevidu. Također, iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da se kolnik na mjestu oštećenja, koje se nalazi u zavoju na vrhu blagog prijevoja, sužena na 5,8 metara, a da bi, sukladno važećim propisima, trebao biti najmanje širine 6,3 metra, te da stoga vozač nije mogao izbjeći rupu na kolniku.
15. Slijedom navedenog, sud je utvrdio da na strani vozača nema doprinosa nastanku štetnog događaja, kako je to tvrdio tuženik u odgovoru na tužbu.
16. Cijeneći sve izvedene dokaze, sud zaključuje da vozač osiguranika tužitelja nije odgovaran za nezgodu, a time i nastalu štetu na predmetnom vozilu, jer iz provedenih dokaza ne proizlazi da je isti upravljao predmetnim vozilom protivno propisima i uvjetima na cesti pa da bi navedeno bilo uzrok nezgode. Nadalje, sud zaključuje da se u trenutku prometne nezgode rupa, odnosno oštećenje nalazilo na kolniku, a ne izvan njega, kako je to tuženik prigovarao, a što proizlazi iz svih izvedenih dokaza, posebno Situacijskog plana priloženog Zapisniku o očevidu, kao i nalazu i mišljenju vještaka, izradi kojeg je prethodio uviđaj na licu mjesta, kojom prilikom je vještak utvrdio položaj oštećenja kolnika, te isto fotografirao. Također, iz fotografija prilazećih Zapisniku o očevidu razvidno je da je rupa nalazila na kolniku, a ne izvan njega.
17. Tuženik odgovara po principu pretpostavljene krivnje, pri čemu se pretpostavlja najniži stupanj krivnje u smislu odredbe članka 1045. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18; dalje ZOO). U konkretnom slučaju to znači da je teret dokaza na tuženiku da je do nezgode došlo bez njegove krivnje, odnosno da je poduzeo sve što treba da do nezgode, pa time i štete, ne dođe, odnosno da se rupa na kolniku pravodobno sanira.
18. U konkretnom slučaju nije sporno da je prometnica na kojoj se dogodila županijska cesta kojom upravlja tuženik, dok je odredbom članka 2. stavka 1. točke 19. Zakona o cestama („Narodne novine“ broj 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14 i 110/19; dalje ZC), koji je bio na snazi u vrijeme prometne nezgode, propisano je da je "županijska uprava za ceste" ustanova za upravljanje, građenje, rekonstrukciju i održavanje županijskih i lokalnih cesta.
19. Odredbom članka 83. stavka 1. ZC-a propisano je, između ostalog, da Županijska uprava za ceste u okviru svoje djelatnosti organizira, odnosno obavlja poslove održavanja iz članka 26. ZC-a županijskih i lokalnih cesta, odnosno, između ostalih, poslove redovitog i izvanrednog održavanja županijskih i lokalnih cesti. Nadalje, odredbom članka 33. stavka 1. ZC-a propisano je da županijske uprave za ceste ne izvode radove građenja, rekonstrukcije i održavanja javnih cesta osim ako tim Zakonom nije drugačije propisano, dok je stavkom 2. i 3. propisano da se izvođenje radova, građenja i rekonstrukcije javnih cesta smije ustupiti samo pravnoj ili fizičkoj osobi registriranoj, specijaliziranoj i opremljenoj za te poslove sukladno posebnim propisima.
20. Međutim, iako je citiranim odredbama propisano da županijske uprave za ceste ne izvode radove građenja, rekonstrukcije i održavanja javnih cesta, tuženik ima zakonsku obvezu održavati prometnice kojima upravlja, neovisno od činjenice da li je izvođenje radova održavanja povjerio trećoj osobi. Stoga, navedeno ne utječe na odgovornost tuženika prema sudionicima u prometu koji su štetu pretrpjeli uslijed neodržavanja županijske ceste na način da ista bude sigurna za promet.
21. Stoga, obveza redovitog održavanja prometnice ne uključuje samo dužnost pregleda prometnice, već sukladno članku 52. Pravilnika o ophodnji javnih cesti ("Narodne novine" broj 75/14 i 7/21) dužnost redovitog održavanja ceste uključuje i obvezu popravljanja lokalnih oštećenja kolnika, kao što su rupe na kolniku i sl.
22. U konkretnom slučaju, prema stavu ovog suda, a budući da je utvrđeno da se oštećenje, odnosno rupa nalazila na kolniku, tuženik nije uredno izvršavao svoju obvezu redovitog održavanja prometnice za siguran i neometan promet, odnosno nije dokazao da je poduzeo sve da do prometne nezgode i štete ne dođe. Slijedom navedenog, tuženik je odgovoran za štetu nastalu osiguraniku tužitelja.
23. Tužitelj je isplatio svom osiguraniku iznos od 464,53 EUR /3.500,00 kuna, odnosno iznos koji tužitelj potražuje u ovome postupku, što je tuženik tijekom postupka učinio nespornim, slijedom čega je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan u cijelosti, te je odlučeno kao u točki I. izreke ove presude.
24. Odluka o zateznoj kamati temelji se na odredbi članka 29. stavka 1. i 2. ZOO-a, te je tužitelju dosuđena od prvog dana nakon dana plaćanja utuženog iznosa od strane tužitelja, odnosno od 9. kolovoza 2019., a koji datum je razvidan iz Plaćanja- detalji naloga (list 5 spisa). Također, tužitelju je kamata dosuđena po zakonom propisanoj stopi za ostalo odnose, s obzirom na to da se u konkretnom slučaju ne radi o sporu iz trgovačkog ugovora, odnosno odgovornosti tuženika prema tužitelju se ne temelji na međusobnom ugovoru, niti je odgovornost tuženika prema osiguraniku tužitelja ugovorna.
25. O troškovima parničnog postupka odlučeno je primjenom odredbe članka 154. stavka 1. i članka 155. ZPP-a.
26. Tužitelj ima pravo na naknadu troškova postupka, i to za sastav tužbe iznos od 100,00 EUR, sukladno Tbr. 7. točki 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23; dalje Tarifa), zastupanja na ročištima 30. studenoga 2022., 26. listopada 2023., 1. ožujka 2024. i 16. siječnja 2025. u iznosu od 100,00 EUR za svako ročište sukladno Tbr. 9. točki 1. Tarife, zajedno sa pripadajućim PDV-om u iznosu od 125,00 EUR. Također, tužitelj ima pravo i na naknadu troškova plaćenog predujma za uviđaj i prometno vještačenje u iznosu od 412,52 EUR, te pristojbe na tužbu i presudu u iznosu od 53,08 EUR. Stoga tužitelju pripada naknada troška parničnog postupka u sveukupnom iznosu od 1.090,60 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 7. veljače 2025. do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sukladno odredbi članka 29. stavka 1. ZOO-a i članka 151. stavka 3. ZPP-a.
27. Slijedom navedenog, o troškovima parničnog postupka odlučeno je kao u točki II. izreke ove presude.
U Rijeci, 7. veljače 2025.
Sudac
Marija Sušanj Tepša
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana objave, a u slučaju da nije uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje u roku od petnaest dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi ovom sudu u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.
Odluka o sporu male vrijednosti može se pobijati zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a, osim zbog povrede iz članka 354. stavka 2. točke 3. ZPP-a (članak 467. stavak 1. ZPP-a).
