REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-153/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i suca izvjestitelja, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja: 1. ZL, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 2. ČL, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 3. RL, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Vinko Gulišlija odvjetnik u Splitu, protiv tuženika ZLC, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Jakša Cvitković, odvjetnik u Splitu, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tuženika protiv presude Županijskog suda u Sisku poslovni broj Gž-810/2024-3 od 5. rujna 2024., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Makarskoj, Stalne službe u Imotskom, poslovni broj Pn-15/2024-9 od 25. lipnja 2024., u sjednici održanoj 6. veljače 2025.
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na pravna pitanja odbija se kao neosnovan.
II. Prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na povredu temeljnih ljudskih prava odbacuje se kao nedopušten.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije (dalje i: prijedlog) protiv drugostupanjske presude naznačivši u njemu pitanja za koja smatra da su pravna pitanja važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava u sudskoj praksi u smislu članka 385.a stavka 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), a smatra da mu reviziju treba dopustiti i na temelju stavka 2. toga članka zato što mu je povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske (članak 29. stavak 1.).
2. Tužitelji na taj prijedlog nisu odgovorili.
3.1. Svim trima naznačenim pitanjima tuženik od revizijskoga suda zahtijeva odgovoriti mu je li prvostupanjski sud povrijedio postupovne odredbe kada nije primijenio članak 288. stavak 2. ZPP, ustvrđujući kako prvostupanjski sud nije primijenio načelo otvorenoga pravosuđenja ustanovljeno tom zakonskom odredbom. Na isto je tuženik ukazivao i u žalbi, odnosno žalbom je prvostupanjsku presudu pobijao pozivajući se i na bitnu povredu odredaba parničnoga postupka iz članka 354. stavka 1. u vezi s člankom 288.a stavkom 2. ZPP. Drugostupanjski mu je sud na taj žalbeni razlog odgovorio, pravilno ukazujući tuženiku na to kako neosnovano smatra da ga je, odnosno njegova punomoćnika koji je odvjetnik, u ostvarenju načela otvorenoga pravosuđenja prvostupanjski sud bio dužan upoznati s tim na koje bi se sve činjenične situacije mogao pozvati kako bi dokazao doprinos prednika tužitelja nastaloj šteti. Tako drugostupanjski sud nije iznio shvaćanje da prvostupanjski sud nije dužan postupati u skladu s člankom 288.a stavkom 2. ZPP, već da situacija na koju se tuženik s tim u vezi poziva uopće ne potpada pod nevedenu zakonsku odredbu, s čim je ovaj sud suglasan.
4. Zbog navedenoga u prijedlogu naznačena pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava u sudskoj praksi u smislu članka 385.a stavka 1. ZPP pa je na temelju članka 389.b stavka 1. toga Zakona odlučeno kao u točki I. izreke.
5. Pozivanje na povredu temeljnoga ljudskoga prava na pravično suđenje tuženik u prijedlogu također obrazlaže polazeći od pogrešnoga shvaćanja članka 288.a stavka 2. ZPP. Tako tuženik nije učinio vjerojatnom tvrdnju o postojanje povrede na koju se poziva. Zato je na temelju članka 389.a stavka 4. ZPP odlučeno kao u točki II. izreke.
Zagreb, 6. veljače 2025.
Predsjednica vijeća
Renata Šantek
