REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Zadru

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

Poslovni broj: Psp-49/2020

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Zadru, po sutkinji Meliti Lisica, u pravnoj stvari tužitelja Talus j.d.o.o. za ugostiteljstvo i usluge, OIB 10097333275, Ulica akcije Maslenica 6, 23000 Zadar, zastupan po punomoćnicima iz OD Gluić Ninčević d.o.o. u Zadru, protiv tuženika: 1. PO, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćnici Mateji Radočaj, odvjetnici u Čazmi; 2. GO, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćnicima iz ZOU Nikola Horvat i Dean Radišić, odvjetnicima u Karlovcu, 3. Sinapi d.o.o. za poslovanje nekretninama i trgovinu, OIB 68261306658, Luke Botića 25, 23000 Zadar; 4. DO, [adresa], i 5. EO, [adresa], zbog smetanja posjeda, nakon održane glavne i javne rasprave 19. prosinca 2024., u nazočnosti punomoćnika tužitelja te u odsutnosti uredno pozvanih tuženika, po objavi 6. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e

1. Prihvaća se tužbeni zahtjev koji glasi:

I. Utvrđuje se da su tuženici ad. 1, 2, 4 i 5 smetali tužitelja u posljednjem mirnom posjedu dijela nekretnine oznake kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji dio predmetne nekretnine je na Skici sudskog očevida od dana 10.06.2024. godine izrađenoj po stalnom sudskom vještaku za geodeziju Marku Gašparoviću dipl.ing.geod. označen likom i točkama A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-A i žutom i sivom bojom, ukupne površine 336 m2, i to na način da su tuženici ad.1. PO, ad.4. DO i ad.5. EO po nalogu tuženika ad.2. GO promijenili bravu na poslovnom prostoru koji je na navedenoj skici sudskog očevida označen likom i točkama E-F-G-H-I-E i sivom bojom te na taj način oduzeli posjed tužitelju.

II. Nalaže se tuženicima ad. 1, 2, 4 i 5 uspostava ranijeg posjedovnog stanja na dijelu nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji dio je na Skici sudskog očevida od dana 10.06.2024. godine izrađenoj po stalnom sudskom vještaku za geodeziju Marku Gašparoviću dipl.ing.geod. označen likom i točkama A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-A i žutom i sivom bojom, ukupne površine 336 m2, na način da predaju tužitelju ključeve poslovnog prostora koji je na navedenoj skici sudskog očevida označen likom i točkama E-F-G-H-I-E i sivom bojom.

III. Zabranjuje se tuženicima ad. 1, 2, 4 i 5 ubuduće svako takvo ili slično smetanje tužitelja u posjedu dijela nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji dio je na Skici sudskog očevida od dana 10.06.2024. godine izrađenoj po stalnom sudskom vještaku za geodeziju Marku Gašparoviću dipl.ing.geod. označen likom i točkama A- B-C-D-E-F-G-H-I-J-A i žutom i sivom bojom, ukupne površine 336 m2.

IV. Nalaže se tuženicima ad. 1, 2, 4 i 5 da tužitelju naknade parnični trošak u iznosu od 1.000,00 eura zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

2. Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja na uspostavu prijašnjeg posjedovnog stanja na pokretninama predlagatelja osiguranja koje se nalaze na nekretnini oznake kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] određuje se privremena mjera

I. Zabranjuje se protivniku osiguranja GO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] otuđenje i opterećenja pokretnina koje se nalaze u i na poslovnom prostoru izgrađenom na kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Skici sudskog očevida od dana 10.06.2024. godine izrađenoj po stalnom sudskom vještaku za geodeziju Marku Gašparoviću dipl.ing.geod. označen likom i točkama A-B-C-D-E-F-G- H-I-J-A i žutom i sivom bojom, ukupne površine 336 m2, te korištenje navedenih pokretnina pod prijetnjom novčane kazne u iznosu od 15.000,00 kuna, koja će se za slučaj neizvršenja ove privremene mjere od protivnika osiguranja naplatiti i izreći mu se nova stroža novčana kazna.

II. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka ili drugačije odluke suda.

III. Žalba ne odgađa provedbu privremene mjere.

3. Utvrđuje se da je u odnosu na tuženika ad. 3 Sinapi d.o.o. za poslovanje nekretninama i trgovinu nastupio prekid postupka temeljem čl. 212. toč. 5. Zakona o parničnom postupku.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi kako je posljednji mirni posjednik dijela nekretnine oznake kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji dio predmetne nekretnine je na Skici izrađenoj po društvo GEODEZIJA d.o.o. Šibenik označen likom i točkama A-B-C-D-E- F-A i narančastom bojom ukupne površine 315 m2. Opisani dio nekretnine da u naravi predstavlja poslovni prostor s dvorištem, koji poslovni prostor je tužitelj uredio za obavljanje ugostiteljske djelatnosti. Dana 19.02.2020. godine tuženici PO, MO i VO da su osobno, a po nalogu tuženika GO i SINAPI d.o.o., oduzeli posjed predmetne nekretnine tužitelju i to bez ikakve pravne osnove. Navedenog dan i bez ikakvog upozorenja tuženici da su promijenili brave te tužitelju zabranili pristup u navedenu nekretninu pod prijetnjom fizičkog nasilja. Od tog dana pa do podnošenja ove tužbe tužitelj nema pristup u navedenu nekretninu, unatoč intervenciji MUP-a RH, a u poslovnom prostoru koji je predmet ovog spora nalazi se imovina tužitelja za koju tužitelj strahuje da je već otuđena ili odnesena iz navedenog poslovnog prostora. Imovina tužitelja koja se nalazi u prostoru je od velike materijalne vrijednosti i to su: rashladni šank 2.5m vrijednosti 14.500 kn, rashladni šank 2.0 m vrijednosti 12.400 kn, zamrzivač 700 lit., 2 kom, vrijednosti 18.000 kn, video nadzor vrijednosti 17.500 kn, klima i ventilacijska napa vrijednosti 16.700 kn, POS aparati i printeri vrijednosti 22.000 kn, rasvjeta i reklame vrijednosti 9.000 kn, sitan inventar vrijednosti 28.000 kn te oprema za vanjsku terasu vrijednosti 35.000 kn (ograde, dekoracije, rasvjeta, šank). Ovakvim protupravnim ponašanjem tuženika, tužiteljima su na najgrublji mogući način, u maniri mafijaških obračuna, povrijeđena zakonita prava u posjedu predmetne nekretnine. Obavljajući poslovnu djelatnost u spornom poslovnom prostoru tužitelj je samo tijekom 2018. godine ostvario prihod od 854.200 HRK te neto dobit od 155.600 HRK, a u navedenom periodu zapošljavao je desetak sezonskih radnika. Opisanim postupanjem tuženika, osim što tužitelju nastaje znatna materijalna šteta, radnicima tužitelja onemogućuje se rad, a pravo na rad je jedno od osnovnih ljudskih prava. Upravo zbog činjenice kako je tuženik naprijed opisanim činom samovlasno i bez ikakve pravne osnove smetao tužitelje u posljednjem mirnom posjedu predmetnih nekretnina, to tužitelj da ustaje ovom tužbom.

2. U odgovoru na tužbu, tuženik pod 3) naveo je kako u cijelosti osporava tužbene navode i tužbeni zahtjev. Naime, već iz same povjesnice tužbe i priloženog uvjerenja nadležne policijske postaje da ne proizlazi da bi tuženik pod 3) počinio smetanje posjeda. Paušalni navodi tužitelja o mafijaškim nalozima i obračunima predstavljaju grubu uvredu za tuženika, zbog čega se predlaže sudu postupiti čl. 110 u svezi čl. 10. ZPP. Nadalje, iz priloženog uvjerenja također slijedi da je tužitelj bio u posjedu predmetnog poslovnog prostora kao podzakupnik, a temeljem ugovora o podzakupu kojeg je sklopio s tuženikom pod 3). Također, razvidno je da su tuženici pod 1) , 4) i 5) izjavili da su predmetni poslovni prostor kupili od tuženice pod 2) , a koja da je raskinula ugovor o zakupu s tuženikom pod 3). Prema tome, tuženik pod 3) nema veze s predmetnim smetanjem posjeda, niti s tuženicima pod 1) , 4) i 5). Također, tuženik pod 3) da nema nikakve veze s inventarom kojeg tužitelj opisuje u tužbi. Jedina veza između tužitelja i tuženika pod 3) je ugovor o podzakupu predmetnog poslovnog prostora, zbog čega bi tuženik pod 3) ovdje imao položaj posrednog posjednika u odnosu na tužitelja. To znači da ako su treće osobe oduzele tužitelju njegov neposredan posjed na način kako to on opisuje u tužbi, tada je ujedno i tuženiku pod 3) oduzet njegov posredni posjed. Stoga je u konkretnom slučaju očito osnovan prigovor promašene pasivne legitimacije.

2.1. U odgovoru na tužbu tuženici ad. 1. i ad. 2. (l.s. 29-31) od 24. ožujka 2020. Tuženici navode da poriču tužbene navode i tužbeni zahtjev jer niti tuženik ad. 1. nije smetao tužitelja u nekakvom posljednjem mirnom posjedu dijela predmetnih nekretnina. 1. i 2. tuženici nadalje odlučno poriču tužbene navode i tužbeni zahtjev jer niti je 1. tuženik PO smetao tužitelja u nekakvom posljednjem mirnom posjedu dijela nerečenih nekretnina, a niti je 2.tuženica GO nekome naložila opisano ponašanje odnosno da bi na takav način, a kako se to tvrdi u tužbi, oduzeli posjed predmetne nekretnine tužitelja i to bez ikakve pravne osnove. Suprotno navedenom, upravo tužitelj je bez ikakve pravne osnove počeo koristiti predmetne nekretnine slijedom čega se ponovno ističe da mu na istima nije oduzet posjed, a niti bi ga 1. i 2. tuženici smetali u posjedu predmetnih nekretnina na način kao se to tvrdi u tužbi. Naime, nije sporno u gornjoj pravnoj stvari da su početno 2.tuženica GO i 3.tuženik Sinapi d.o.o. iz [adresa] imali zaključen ugovor o zakupu poslovnog prostora odnosno upravo nekretnina na koje se odnosi predmetna tužba koji je bio zaključen dana 14. svibnja 2016. godine a u kojem ugovoru je u članku 7. alineja 4 bilo izrijekom ugovoreno da zakupoprimatelj ne smije izdavati u podzakup nekretninu iz tog ugovora bez pismene suglasnosti zakupodavatelja. Predmetni ugovor je zbog poteškoća u poslovanju 3.tuženika sporazumno raskinut u siječnju mjesecu 2020. godine između 2. i 3. tuženika, a 3. tuženik se i tada obvezao kao i u osnovnom ugovoru o zakupu da će nakon raskida tog ugovora predati nekretnine zakupodavatelju na način kako je to izrijekom i ugovoreno. Stoga, 2. tuženica GO nije imala nikakvog učešća u nekakvom oduzimanju ili smetanju posjeda predmetnih nekretnina jer je bila u poslovnom i ugovornom odnosu samo s 3.tuženikom, a o čemu se kao dokaz u spis ulažu ugovori i sporazum te je nakon sporazumnog raskida ugovora o najmu 2. tuženica s novim zakupoprimateljem zaključila ugovor o zakupu poslovnog prostora da bi nakon toga s 1. tuženikom RO dana **.**.2020. zaključila predugovor o kupoprodaji nekretnine, a u kojem predugovoru su 1. i 2. tuženici ugovorili međusobne obveze i prava u svezi tog ugovora, no zbog ponašanja 3.tuženika u gornjoj pravnoj stvari spram 2. tuženice itd., kupac odnosno 1. tuženik je bio primoran zajedno s 2. tuženicom taj ugovor raskinuti što je i učinjeno pisanim putem pred javnim bilježnikom raskidom predugovora o kupoprodaji nekretnine dana 18. ožujka 2020. godine, a što i za 1. tuženika, a posebno za 2. tuženicu čini veliku materijalnu štetu i opet se ponavlja zbog ponašanja 3. tuženika, a i samog tužitelja koji je očigledno iz nekih svojih razloga ušao u posjed predmetnih nekretnina s ugovornom stranom koja mu nije niti mogla niti smjela dati u zakup ili podzakup predmetne nekretnine.

3. Tijekom postupka sud je izveo dokaze uvidom i čitanjem dokumentacije priložene spisu i to: Uvjerenje PU Zadarske, PPP Zadar od 24. veljače 2020. i 25. svibnja 2021., Bonitetno izvješće za Talus j.d.o.o., Kopija katastarskog plana, ZK izvadak za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Ugovor o zakupu poslovnog prostora, Povijesni izvadak iz sudskog registra, Aneks ugovora o zakupu poslovnog prostora od 8. ožujka 2017., slike lica mjesta, skicu lica mjesta, te je saslušan svjedok CO te stranke postupka.

4. Na ročištu održanom dana 4. travnja 2022. saslušane su stranke tuženik ad. 1. PO, tuženica ad. 2. GO i tuženik ad. 4. DO.

4.1. Tuženik pod 1) u svom iskazu je naveo kako je on prijatelj s tuženicom pod 2), te da je ona je negdje 2016/2017. iznajmila tuženiku Sinapi d.o.o. ovaj poslovni prostor, kojega je vlasnica. Da je sve bilo u redu dok je Sinapi vodio FO, da se uredno plaćao najam. Poslije da je njegov otac preuzeo Sinapi d.o.o. i onda da su počeli problemi s plaćanjem najma pa da je Sinapi otkazao ugovor tuženici GO. Prije toga, tj. dvije godine prije toga da su dali u podnajam P. G je otkazao ugovor GO. Onda da je P htio napraviti novi ugovor o najmu s GO. GO da je iznajmljivala Sinapiju za 25.000,00 EUR-a godišnje, a G je sad nudio 17.000,00. P da je sastavio ugovor o najmu na iznos od 17.000,00 EUR-a i poslao GO, ali da ga ona nije htjela prihvatiti i onda da je GO odlučila prodati prostor. On i GO da su sklopili predugovor o kupoprodaji. Onda da je on kontaktirao G da mu daju ključ od prostora. Oni da su mu rekli da se obrati P i da je kod njih ključ. Onda da je kontaktirao Talus i našao se sa LO u [adresa], jer da su on i njegov brat stvarni vlasnici Talusa, kako su mu se oni predstavili. Oni da su mu se počeli prijetili da oni imaju ugovor sa Sinapijem i da će staviti zaštitara. To da je bio 1. ili 2. mjesec 2020. godine, možda čak i 12. mjesec 2019. To da je na tome stalo, oni mu nisu dali ključ, on da je otišao tamo u prostor i promijenio bravu. Došla je policija i došli su i D i TO. Nakon toga policija je napravila zapisnik i oni su svi skupa otišli na piće: on, DO – tuženik ad. 4., te tuženik ad. 5. VO i braća TO. Tu su dogovorili da će on njima dati 10.000,00 ili 15.000,00 EUR-a za sav inventar koji ostaje u prostoru, a da će oni taj iznos potraživati od G. To su bila njihova ulaganja u prostor. To da su usmeno ugovorili za stolom i nakon dva tjedna tuženik ad 5. se trebao naći sa LO i njegovim bratom da im da novce. U međuvremenu da je došla zabrana, tj. ova privremena mjera iz ovog postupka i tu je sve stalo, tj. on nije isplatio novce, inventar je ostao unutra, on je prostor zaključao i ključeve vratio GO. U trenutku kad je došla mjera on da je odustao od kupovine. GO živi od toga najma i sad je ostala bez najma i novaca. U ljeto 2020. godine, za vrijeme korone, u prostoru nije nitko poslovao, koliko mu je poznato. U ljeto 2021. u prostoru je poslovao tuženik ad. 5, odnosno Laura i Sara j.d.o.o. – firma koje da je on vlasnik, jer da mu je GO iznajmila prostor, tj. njegovoj firmi. On da je spremio inventar iz prostora prije sezone 2021. godine, jer da ga je zamolila tuženica ad 2. da spremi inventar.

4.2. Tuženica pod 2) se složila s iskazom tuženika pod 1) te dodala kako ona nije nikome dala nalog da promijeni brave. Ona da je vlasnica, a navedeni prostor da je iznajmila Sinapiju, koji su nakon godinu dana rada u tom prostoru dali u podnajam P. Međutim, dolaskom oca, odnosno SO da je došlo do problema. On je otkazao najam i onda je P sa njom htio sklopiti novi ugovor o najmu, jer ovaj sa E više nije bio na snazi. Nisu se dogovorili oko cijene i tako je ostalo. Odlučila je prodati tuženiku ad 1. Tražila je ključ od SO iz [adresa], međutim on da je bio jako bezobrazan prema njoj i nisu mogli nikako dogovoriti. Nije joj ništa rekao gdje je ključ od prostora. Oni da su se inače dogovarali da bi se trebali naći, ali do tog susreta nije došlo. Ugovor o kupoprodaji ovog prostora s tuženikom ad 1/ PO nije realiziran, a prostor da je trenutno iznajmila ovoj firmi Lara i Sara j.d.o.o., a vlasnik je tuženik ad 5/ EO. On je poslovao prošlo ljeto, a zimi je prostor zatvoren.

4.3. Tuženik pod 4) je naveo kako ga je tog dana policija zapisala, a ne sjeća se točno datuma, sjeća se da ga je nazvao tuženik ad 1/ PO, koji je prijatelj, i rekao mu da kupi dva cilindra i da mu donesem na Vir. On da je to i učinio, došao je na Vir, a tamo da su bili dva dečka, on ih nije poznavao, poslije da je doznao da su to braća TO, oni su mu rekli da ne idemo nikud, jer da su oni zvali policiju. Ne zna da li su brave promijenjene. Ne zna što se poslije događalo i ne zna što se događalo prije ovog događaja. On da bravu nije promijenio.

4.4. Sud ne može pokloniti vjeru iskazu saslušanih tuženika, jer ovi tuženici daju svoje viđenje kompliciranog poslovnog odnosa između svih stranaka u ovom postupku međutim ono što se sa sigurnošću može zaključiti jest činjenica da su tuženik ad. 1 i tuženik ad. 4 u Uvjerenju MUP-a RH od 24. veljače 2020. (l.s. 3) zatečeni kao osobe koje su promijenile brave na predmetnom poslovnom prostoru.

5. Sud je održao očevid dana 10. lipnja 2024. uz sudjelovanje vještaka geometra Marka Gašparovića, a u odsutnosti svih tuženika koji su bili uredno pozvani. Očevid je održan u Viru, predio Radovanjica. Predmet spora je ugostiteljski objekt sa pripadajućom terasom, koji se nalazi na mjesnom putu naziva Stari put br. 34. Sud je razgledao predmetni objekt te je izgled istoga prikazan na fotografijama očevida kao prilog skici očevida. Geodetskom identifikacijom utvrđeno je da je predmet spora dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a u naravi predstavlja ugostiteljski objekt s pripadajućom terasom, koji će biti prikazani na skici očevida.

5.1. Vještak geometar dostavio je skicu sudskog očevida s fotografijama kao prilozima skici (l.s. 174-175) iz koje skice proizlazi da je predmet spora označen žutom bojom i likom označen slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-A, a predstavlja dio čest. zem. [katastarska čestica], površine 288 m2, te i lik označen sivom bojom i slovima E-F-G-H-I-E a predstavlja dio čest. zem. [katastarska čestica] površine 48 m2.

5.2. Nakon održanog očevida tužitelj je podneskom od 19. lipnja 2024. uredio tužbeni zahtjev sukladno skici sudskog očevida vještaka geometra Marka Gašparovića na način kako glasi u izreci ovog rješenja.

6. Na ročištu održanom dana 19. prosinca 2024. u odsutnosti uredno pozvanih tuženika saslušan je svjedok CO koji je naveo kako su njegov prijatelj ĐO, brat JO i on osnovali 2017. godine Trigonium d.o.o. i bavili se ugostiteljstvom na Viru, na adresi [adresa], odnosno u ovom predmetnom poslovnom prostoru. ĐO je 2018. godine osnovao Talus j.d.o.o. te nastavio ugostiteljsku djelatnost u ovom predmetnom poslovnom prostoru na Viru. On da nije bio djelatnik Talus j.d.o.o., ali je dolazio pomagati prijatelju ĐO. 2018. godine su podigli kredit, renovirali kompletno terasu i cijeli objekt te kupili kompletnu opremu za obavljanje ugostiteljske djelatnosti. Talus je bio u podzakupu kod G, a G je bio u zakupu kod vlasnice prostora GO. Tuženici PO, DO i EO su inače prijatelji vlasnice GO. GO je dala u zakup Sinapiju cijeli prostor, odnosno cijeli objekt, a potom je Sinapi njima dao u podzakup ugostiteljski dio, dok je drugi dio poslovnog prostora, koji u naravi čini trgovinu, G dao u podzakup trećoj osobi. Prema njegovom saznanju, ta treća osoba, čije ime ne zna, nije plaćala podzakup G, pa se valjda taj ugovor raskinuo. Nakon toga, da ih je nazvala vlasnica prostora GO i rekla da ona želi da oni podmiruju i taj dio od tog podzakupa treće osobe u iznosu od 10.000,00 € godišnje i da nju nije briga tko će platiti. Pod oni misli na sebe i Talus j.d.o.o., odnosno na ĐO. Kako oni nisu htjeli, tj. P nije htio plaćati tuđi podzakup, jedan dan ih je nazvao susjed OO, kojega su inače zamolili da pazi na prostor, i javio da netko provaljuje u objekt. To je bilo u veljači 2020. godine, tj. 19. veljače 2020., pamti taj datum jer o tome posjeduje i snimke. Došli su tamo on i njegov brat JO, zatekli su tamo PO, kojega je vidio prvi put unazad 10 dana od tog događaja, kada mu je rekao da oni tamo nemaju više što tražiti, jer da će on preuzeti prostor. Tog dana kada ih je nazvao susjed OO, brat i on da su krenuli iz Zatona na Vir i putem su nazvali policiju i obavijestili ih da im je javljeno da im netko provaljuje u prostor. On i brat da su došli prije policije i pitali su ih (te ljude koje su tamo zatekli) što rade a oni da nisu ništa odgovorili, bilo ih je 7-8, i kad su on i brat došli brave da su već bile promijenjene te da oni nisu mogli pristupiti u prostor. Rekli su im da stiže policija, koja je ubrzo i došla. Policiju su obavijestili što se dogodilo i da je brava promijenjena, a te osobe koje su promijenile bravu da su rekle: "Da, bravu smo promijenili", potom su zaključali vrata i rekli policiji: "Radite što hoćete". Policija je napravila zapisnik, koji je priložen u spisu, te im je policija rekla da oni nisu sud i da oni ne mogu utvrđivati čiji je to prostor i da oni-policija nemaju veze s time. On i brat da su napustili taj prostor. Tri dana nakon toga događaja ponovo ih je nazvao susjed OO i obavijestio da nepoznate osobe sada skidaju vanjsku opremu, koja se sastoji od dekorativnih ograda, pitara, vanjskog šanka, video-nadzora. Tad je njegov brat sam otišao iz Zatona na Vir i zatekao je nekoliko osoba, među njima i PO, kako ukrcavaju opremu u kamion. Kada je prišao bliže, pitao ih je što rade, a PO je uzeo željeznu šipku i zaletio se prema njegovom bratu, zajedno sa još dvojicom, kao da će ga udariti. Brat je napustio Vir, otišao u [adresa] i prijavio takvo postupanje. Policija po tom pitanju da nije napravila ništa. P je podnio kaznenu prijavu protiv svih ovih osoba na strani tuženika, ali da do današnjeg dana nije podignuta optužnica.

6.1. Iskazu ovom svjedoku sud poklanja vjeru jer je u skladu sa materijalnom dokumentacijom u spisu.

7. Prema čl. 21. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 – dalje: ZV koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda.

7.1. Čin smetanja posjeda je čin neke osobe kojim se dotadašnjem posjedniku oduzima posjed ili ga se uznemirava u posjedovanju. Čin smetanja negira već postojeću faktičnu vlast (u cijelosti ili u nekom pogledu, ili obujmu), a nameće tuđu. Činom smetanja uspostavlja se novo izmijenjeno posjedovno stanje, na način da faktična vlast dotadašnjeg posjednika prestaje ili se smanjuje, a ujedno se uspostavlja nova faktična vlast onoga koji je poduzeo čin smetanja.

7.2. Dakle, svaki posjednik stvari ili prava, neovisno o tome radi li se o neposrednom ili posrednom posjedu, ima pravo na zaštitu od samovlasnog smetanja posjeda, a to predstavlja uznemiravanje posjednika u posjedovanju ili oduzimanje mu posjeda bez njegove volje, a oba oblika smetanja posjeda (uznemiravanje i oduzimanje) moraju biti izvršena neovlašteno, što znači da su izvršena bez pristanka posjednika odnosno bez ovlaštenja koje bi se temeljilo na zakonu, odluci suda ili kojeg drugog nadležnog tijela donesenoj na temelju zakona koji to dopušta. Smetanje posjeda, dakle, ima za svrhu da se uzdrži postojeće posjedovno stanje, zato se posjed može smetati bilo kojim činom bez obzira na to u koju je svrhu i kojim povodom je on poduzet.

7.3. Odredbom čl. 22. ZV propisano je da je posjednik kome je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće, a sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu, s time da se pravo na poduzimanje posjedovnih čina smije isticati i o njemu se smije raspravljati jedino u vezi s prigovorom da oduzimanje odnosno smetanje posjeda nije bilo samovlasno.

8. Temeljem odredbi članka 21. st 1. i st. 3.), koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. To pravo na zaštitu posjeda ograničeno subjektivnim i objektivnim rokom, na koji sud pazi po službenoj dužnosti. Propisano je da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja.

8.1. Temeljem odredbi članka 441. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 dalje: ZPP) propisano je da će se raspravljanje o tužbi zbog smetanje posjeda ograničiti samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, a da je isključeno raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

8.2. Iz naprijed navedenoga slijedi da aktivna legitimacija za tužbu pripada samo posljednjem mirnom posjedniku, dok je pasivno legitimiran počinitelj smetanja kao i njegov nalogodavac te i suposjednik. Prigovor tuženika da ima pravo na poduzimanje posjedovnih čina smetanja, smije se isticati i o njemu se smije raspravljati jedino u vezi s prigovorom da oduzimanje odnosno smetanje posjeda nije bilo samovlasno, a što je često primjer u posjedovnim sporovima suposjednika (članak 24).

9. Prije svega valja reći da je ova tužba podnesena u zakonom propisanom roku od 30 dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, jer iz Uvjerenja MUP RH od 24. veljače 2020. (l.s. 3) proizlazi da su policijski službenici I PP Zadar uredovali u mjestu Vir 19. veljače 2020. po dojavi da je provaljeno u ugostiteljski objekt "Bakho bar" u kojem su zatekli CO i JO, vlasnike Talus d.o.o. koji su 2017. sklopili ugovor sa ovdje tuženikom ad. 3. Sinapi d.o.o. iz [adresa] radi korištenja objekta u mjestu Vir, ul. Stari put kbr. 34, gdje su isti otvorili ugostiteljski objekt a dana 19. veljače 2020. zatekli su tri osobe koje su na navedenom objektu promijenili brave. Nadalje, iz Uvjerenja (l.s. 3) proizlazi da su na mjestu dojave policijski službenici zatekli ovdje tuženika ad. 1. PO, tuženika ad. 4. DO i ad. 5. ĆO, koji su izjavili da su promijenili brave iz razloga što su isti u posjedu sporazumnog prekida ugovora između tvrtke "Sinapi" i vlasnice objekta GO od siječnja 2020. godine, a također je PO izjavio da je on kupio objekt od GO, a kako je tužba u ovoj pravnoj stvari podnesena 3.ožujka 2020. proizlazi da je podnesena u zakonom propisanom roku.

9.1. Nadalje, analizirajući naprijed citirano Uvjerenje (l.s. 3) ovaj sud zaključuje da su tamo zatečeni od strane policije tuženici ad. 1. PO, ad. 4. DO i ad. 5. EO, priznali da su promijenili brave na prijeporu tj. poslovnom prostoru u naravi ugostiteljski objekt u Viru, ulica Stari put 34 na koji način su tužitelju oduzeli posjed predmetnog dijela kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] označen žutom i sivom bojom kao u izreci presude, dakle smetali tužitelja u posljednjem mirnom posjedu prijepora, jer je u konkretnom slučaju riječ o oduzimanju posjeda tužitelju bez njegove volje, neovlašteno, dakle bez pristanka posjednika.

9.2. Ovi naprijed navedeni tuženici ad. 1., 4 i 5 ne mogu se s uspjehom pozivati na činjenicu da imaju saznanja i posjeduju raskid Ugovora o zakupu između društva "Sinapi" d.o.o., ovdje tuženika ad. 3, i GO, ovdje tuženice ad. 2. jer tužitelj koristi predmetnu nekretninu temeljem Ugovora o podzakupu nekretnina te je u istoj obavljao registriranu djelatnost od 2018. godine i uredno podmirivao svoje obveze a što proizlazi iz preslika Ugovora o podzakupu poslovnog prostora (l.s. 67-72) sklopljenog s tuženikom ad. 3. Sinapi d.o.o. , a prethodno je tuženica ad. 2. GO isti poslovni prostor dana 14. svibnja 2016. dala u zakup trećetuženiku Sinapi d.o.o.

9.3. Analizirajući Sporazumni raskid Ugovora o zakupu (l.s. 40) sklopljen između Sinapi d.o.o. i GO, a na koji se raskid u odgovoru na tužbu pozivaju tuženici ad. 1. i ad. 2. proizlazi da na istom nema datuma kao ni ovjere, dok su Aneksom br. 2. Ugovora o zakupu poslovnog prostora (l.s. 73) tužena ad. 2. GO i tuženik ad. 3. Sinapi d.o.o. u čl. 6. ugovorili su da se sve eventualne izmjene, dopune ili nova utanačenja Ugovora ili ovog Aneksa obvezuju sačiniti u pismenoj formi uz javnobilježničku ovjeru potpisa ugovornih strana te da se zaključenjem Ugovora i Aneksa svi do sada usmeni dogovori i usmena utanačenja stavljaju izvan snage i ne proizvode nikakve učinke između ugovornih strana, iz čega pak sud zaključuje da Sporazumni raskid (l.s.40) nije pravno valjan jer su stranke valjanost ugovora uvjetovale posebnim oblikom, sporazumni raskid nema pravni učinak niti među njegovim potpisnicima a naročito nema pravni učinak niti prema trećoj osobi, ovdje tužitelja.

9.4. Kako je tužitelj bio u posljednjem mirnom posjedu predmetnog poslovnog prostora, te kako, kao što je već naprijed navedeno, Sporazumni raskid između tuženice ad. 2. GO i tuženika ad. 3 Sinapi d.o.o. nema pravni učinak jer nije sklopljen u ugovorenom obliku, to je tužitelj po mišljenju ovog suda dokazao da je i tužena ad. 2 GO, iako nije navedena u naprijed citiranom Uvjerenju (l.s. 3), kao vlasnica predmetnog poslovnog prostora na Viru ipak dala nalog ostalim tuženicima za izmjenu brave, te na taj način također smetala tužitelja u posljednjem mirnom posjedu jer je isto mijenjanje brave izvršeno neovlašteno, bez pristanka posjednika, odnosno bez ovlaštenja koje bi se temeljilo na zakonu, odluci suda ili kojeg drugog nadležnog tijela donesenoj na temelju zakona koji to dopušta i to je tužbeni zahtjev prihvaćen i odlučeno kao u izreci 1. I-III ovog rješenja.

10. Ovaj sud je rješenjem od 9. ožujka 2020. pod posl. br. Psp-9/2020-3 donio privremenu mjeru radi osiguranja nenovčane tražbine na način da je naložio uspostavu prijašnjeg posjedovnog stanja na pokretninama predlagatelja osiguranja, koje se nalaze na nekretnini oznake kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te zabranio protivnicima osiguranja otuđenje i opterećenje pokretnina koje se nalaze u poslovnom prostoru, izgrađenom na kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji dio predmetne nekretnine je na Skici, izrađenoj po društvu Geodezija d.o.o. Šibenik, označen likom i točkama A-B-C-D-E-F- A i narančastom bojom, ukupne površine 315 m2, te korištenje navedenih pokretnina. Na navedeno rješenje, tuženik pod 3) izjavio je žalbu, a koja žalba je Rješenjem Županijskog suda u Varaždinu, Stalne službe u Koprivnici pod posl. br. Gž-661/2020- 2 od 2. lipnja 2020. kojim je uvažio žalbe tuženika pod 1-3).

10.1. Tužitelj je podneskom od 5. lipnja 2021. (l.s. 121-123) s prilozima (l.s. 125-135) uredio prijedlog za donošenje privremene mjere na način kako glasi u izreci rješenja pod 2.

10.2. Odredbom čl. 346. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17, dalje u tekstu: OZ), je propisano da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine, zatim: 1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili 2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Prema čl. 347. st. 1. naprijed cit. OZ-a, radi osiguranja nenovčanih tražbina, može se odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja, a osobito: zabrana otuđenja i opterećenja pokretnina na koje je upravljena tražbina, njihovo oduzimanje i povjeravanje na čuvanje predlagatelju osiguranja ili trećoj osobi.

Prema odredbi čl. 442. ZPP-a u tijeku postupka zbog smetanja posjeda sud može po službenoj dužnosti i bez saslušanja protivne stranke odrediti privremene mjere koje se primjenjuju u ovršnom postupku radi otklanjanja hitne opasnosti protupravnog oštećenja ili sprječavanja nasilja ili otklanjanja nenadoknadive štete.

Budući da u postupku radi određivanja privremene mjere nije potrebno dokazati postojanje sporne tražbine, već je dovoljno učiniti vjerojatnim postojanje iste, što je po ocjeni ovog suda u konkretnom slučaju i učinjeno, jer je tužitelj – predlagatelj osiguranja Talus j.d.o.o. u tužbi zbog smetanja posjeda popisao pokretnine koje se nalaze u poslovnom prostoru, uz procjenu njihove vrijednosti, to je ispunjena prva pretpostavka iz čl. 346. st. 1. OZ-a.

Nadalje, tužitelj – predlagatelj osiguranja je učinio vjerojatnom opasnost da bi bez takve mjere tuženica ad. 2. – protivnica osiguranja spriječili ili znatno otežali ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenili postojeće stanje stvari, odnosno učinio je vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, jer iz Uvjerenja MUP-a RH – PU zadarske, I. PP Zadar, od 24. veljače 2020. godine, koje Uvjerenje je priloženo uz tužbu, slijedi da su tuženici ad 1, 4 i 5/ – protivnici osiguranja policijskim službenicima koji su uredovali u mjestu Vir, a po dojavi vlasnika Talus j.d.o.o. – CO i JO, izjavili da su promijenili brave iz razloga što su isti u posjedu sporazumnog prekida ugovora između tvrtke Sinapi (tuženika ad 3) i vlasnice objekta GO (tuženice ad 2), dakle iz naprijed navedenoga slijedi da protivnici osiguranja priznaju čin smetanja posjeda, koji se sastoji u promjeni brava u poslovnom prostoru koji je tužitelj uredio za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, te da su isti i u posjedu pokretnina koje su vlasništvo tužitelja, a koje pokretnine je tužitelj popisao u tužbi, pa ovaj sud zaključuje da bi bez takve mjere tuženica ad. 2 GO – protivnica osiguranja, kao vlasnica predmetnog poslovnog prostora spriječili ili znatno otežali ostvarenje njegove tražbine, pa kako su kumulativno ispunjene navedene zakonske pretpostavke, to je valjalo prihvatiti prijedlog tužitelja – predlagatelja osiguranja za određivanje predložene privremene mjere i odlučiti kao u izreci rješenja pod 2.

11. Uvidom u eSpis utvrđeno je da je nad tuženikom ad. 3 Sinapi d.o.o. za poslovanje nekretninama i trgovinu otvoren stečajni postupak pred Trgovačkim sudom u Zadru dana 20. rujna 2023. godine pod poslovnim brojem: St-169/23, te je u odnosu na ovog tuženika sukladno odredbi čl. 212. toč. 5. ZPP-a kojom je određeno da se postupak prekida kad nastupe pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka valjalo odlučiti kao u izreci ovog rješenja pod 3.

12. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. i 155. st. 1. ZPP-a, a sukladno Tarifi o nagradama naknadi troškova za rad odvjetnika u koji trošak je tužitelju valjalo priznati jednokratnu nagradu za cijeli prvostupanjski postupak zbog smetanja posjeda, bez obzira na broj poduzetih radnji, u visini od 250 bodova, prema Tbr. 7. toč. 2. Tarife, (NN br. 138/2023) uz vrijednost boda od 2,00 eura (Tbr. 54) da je iznos od 500,00 eura, kojem iznosu valja pribrojiti predujam za očevid i vještačenje koji je uplatio tužitelj u iznosu od 600,00 eura (prema uplatnici na listu spisa 164), što čini ukupni parnični trošak tužitelja u iznosu od 1.000,00 eura, slijedom čega je odlučeno kao u točki 1., IV izreke rješenja.

U Zadru 6. veljače 2025.

S u t k i n j a

Melita Lisica

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

Žalba se podnosi pisano, u dovoljno broju primjeraka za sud i suprotnu stranu, putem ovoga suda za nadležni županijski sud.

DNA:

1. Tužitelju po pun. OD Gluić Ninčević d.o.o. u Zadru

2. Tuženiku ad. 1. po pun. Mateji Radočaj, odvjetnici u Čazmi

3. Tuženici ad. 2. po pun. iz ZOU Nikola Horvat i Dean Radišić, odvjetnici u Karlovcu 4. Tuženicima ad. 3., ad. 4 i ad. 5. osobno