Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj: Gž-1614/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Melite Novoselac, kao predsjednika vijeća, Jelene Bušić, kao suca izvjestitelja i Svjetlane Tolj, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja RK iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koga zastupa punomoćnik Miroslav Strelec, odvjetnik u Našicama, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB 52634238587 koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Osijeku, Stalna služba u Našicama, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Đakovu, Stalna služba u Našicama, poslovni broj P-378/2022-20 od 24. studenoga 2023., u sjednici vijeća održanoj 6. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Žalba tuženice odbija se kao djelomično neosnovana i uvažava kao djelomično osnovana te se presuda Općinskog suda u Đakovu, Stalna služba u Našicama poslovni broj P-378/2022-20 od 24. studenoga 2023.;

a) potvrđuje u pobijanoj točki I. izreke u cijelosti kao i u točki II. izreke kojom je naloženo tuženoj da tužitelju naknadi troška parničnog postupku u iznosu od 1.225,17 EUR.

b) preinačava u točki II. izreke te se preko dosuđenog troška parničnog postupka od 1.225,17 EUR tužitelj odbija s preostalim dijelom zahtjeva za naknadom troškova parničnog postupka (za iznos od 62,22 EUR).

II. Tuženici se ne dosuđuje trošak sastava žalbe.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

"I Utvrđuje se da je tužitelj RK OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] vlasnik nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] dvorište oranica površine 9684 m2 i u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] Dužice oranica površine 8991 m2, što je tužena Republika Hrvatska dužna priznati i trpjeti brisanje svoga vlasništva u zemljišnoj knjizi uz istodobni upis toga vlasništva u korist tužitelja u roku od 15 dana.

II Nalaže da tuženik tužitelju nadoknadi parnične troškove u iznosu od 1.287,39 EUR / 9.699,84 kn."

2. Protiv navedene presude pravovremenu žalbu izjavila je tuženica i to zbog svih zakonskih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine” broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22.,142/22. i 155/23. - dalje: ZPP). U žalbi sadržajno ukazuje na postojanje bitne povrede odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a. Predlaže da se pobijana presuda preinači i odbije tužbeni zahtjev tužitelja, podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. Zahtjeva i trošak sastava žalbe.

3. U odgovoru na žalbu tužitelj se protivio žalbenim navodima tuženice.

4. Žalba je djelomično osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu, postupak koji joj je prethodio, žalbene navode tuženice i navode tužitelja iz odgovora na žalbu utvrđeno je da sud prvog stupnja nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.

6. Predmet postupka je zahtjev tužitelja da se utvrdi da je vlasnik nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] dvorište i oranica površine 9684 m2m i u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] oranica Dužice površine 8991 m[2] . Kao osnovu stjecanja tužitelj je isticao dosjelost, odnosno da je osobno i putem svojih prednika u kvalificiranom posjedu predmetnih nekretnina od 1973. i to na temelju ugovora o zamjeni sa tadašnjim PIK Našice koji je u cijelosti izvršen.

7. U postupku koji je prethodio donošenju pobijane presude utvrđene su slijedeće činjenice:

- da je sporna k č. br. 577 nastala u postupku preoblikovanja zemljišnih knjiga za k. o. [katastarska općina] od starih kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] na kojima su kao suvlasnici bile upisane različite fizičke osobe i Republike Hrvatske, a u postupku preoblikovanja zemljišnih knjiga da je upisano vlasništvo Republike Hrvatske;

- da je sporna k č. br. 1116 nastala od dijela stare kč. br. [katastarska čestica] na kojoj su također bile upisane kao suvlasnici različite fizičke osobe, a nakon provedenog postupka preoblikovanja vlasništvo Republike Hrvatske;

- da je prednik tužitelja, njegov otac HK bio vlasnik i posjednik kč. br. [katastarska čestica] oranica Munjesa s 4316 m[2] i kč. br. [katastarska čestica] oranica Suvače s 2982 m koje su bile upisane u PL br. 320 k. o. [katastarska općina] i da je iste nekretnine stekao na temelju Ugovora o doživotnom uzdržavanju koja promjena je provedena i na temelju Rješenja Područnog ureda za katastar Osijek, Ispostava Našice od 14. studenoga 2023.;

- da je tužiteljev otac upravo ove dvije katastarske čestice [katastarska čestica]. u postupku provođenja arondacije dao u zamjenu PIK-u Našice, a da je tada dobio u zamjenu katastarske čestice od kojih su sada formirane sporne kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], odnosno da je dobio upravo čestice starih oznaka i to kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] te kč. br. [katastarska čestica];

- da u tom postupku arondacije nije nikada doneseno nikakvo pismeno rješenje niti je bilo što provedeno u zemljišnim knjigama, ali da je isti sporazum stvarno izvršen i to na način da se, kako otac tužitelja, tako i tužitelj od 1973. nalaze u neprekidnom i samostalnom posjedu predmetnih nekretnina u kojem ih nitko nikada nije smetao;

- da su nekretnine tužitelja odnosno njegovog oca i to starih oznaka kč. br. [katastarska čestica] oranica Munjesa s 4316 m[2] i kč. br. [katastarska čestica] oranica Suvače s 2982 m koje je dao u zamjenu u postupku arondacije ušle u sastav novih katastarskih čestica na kojima se kao vlasnik i posjednik vodi tužena i to u sastav kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica];

- da tužitelj niti njegov otac nikada nisu bili upisani kao posjednici nekretnina koje su prema navodima tužitelj dobili u zamjenu već su se na istim nekretnina kao posjednik u evidencijama katastra vodila Hana d.o.o. Našice;

- da je takav način posjedovanja predmetnih nekretnina utvrđen i provedenim geodetskim vještačenjem kojim je utvrđeno što točno na terenu uživa tužitelj i od kojih starih katastarskih čestica su nastale iste nekretnine.

8. Slijedom svega naprijed navedenog sud prvog stupnja smatra da je tužitelj stekao pravo vlasništva dosjelošću i to na temelju čl. 159. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine” broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09.,153/09., 143/12. i 152/14., 81/15. i 94/17. u daljnjem tekstu: ZV) jer se kako osobno tako i putem svojih prednika nalazi u mirnom, istinitom, poštenom i neprekinutom posjedu od 1973. do danas.

9. U odnosu na neosnovano pozivanje tuženice na žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, valja reći da je sud prvog stupnja valjano cijenio sadržaj isprava, iskaza svjedoka i tužitelja kada je utvrdio odlučnu činjenicu poštenog posjeda na temeljem koje su ostvarene pretpostavke za primjenu mjerodavnih odredbi čl. 159. st. 4. ZV-a.

9.1. Pri tome neosnovano u žalbi tuženica ističe da se istinitost činjenice postojanja zamjene predmetnih nekretnina nije mogla utvrđivati samo na temelju personalnih dokaza s obzirom da je svoje uvjerenje o postojanju odlučne činjenice postojanja i realizacije ugovora o zamjenu sud prvog stupnja utemeljio i na provedenom geodetskom vještačenju.

9.2. Povodom žalbenih navoda tuženice da sud prvog stupnja niti na koji način nije cijenio povijest promjena nadležnog Odjela za katastar nekretnina Našice od 8. ožujka 2022. i 15. prosinca 2022. za čestice starih oznaka k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] potrebno je navesti da prema odredbi čl. 10. st. 1. ZV-a posjed podrazumijeva faktičnu vlast na stvari te okolnost da tužitelj i njegovi prednici nisu bili upisani u posjedovnom listu nije od utjecaja kraj pravilno utvrđenih činjenica nesmetanog posjeda tužitelja i njegovih prednika predmetnih čestica od kojih su u postupku preoblikovanja zemljišnih knjiga formirane upravo sporne katastarske čestice.

10. Također neosnovano u žalbi tuženica ukazuje da tužitelj nije dokazao da je nasljednik svoga oca GK, s obzirom da je tužitelj Rješenjem Područnog ureda za katastra, Ispostava Našice od 14. studenog 2023. dokazao da su na temelju Ugovora o doživotnom uzdržavanju sve nekretnine njegovog oca prešle na njegovo ime.

10.1. Neosnovan je i žalbeni navod da sud prvog stupnja zanemaruje dio nalaza i mišljenja vještaka geodeta koji je utvrdio da tužitelj obrađuje kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 6400 m2 dok mu pobijanom presudom dosuđuje u cijelosti istu katastarsku česticu koja ima površinu od 8991 m2, s obzirom da je u tom dijelu sud prvog stupnja pravilno obrazložio da predmetna čestica zapravo predstavlja poplavljeno područje koje nije u mogućnosti u cijelosti obrađivati, te da mu je upravo iz tog razloga i dana čestica veće površine.

11. S obzirom na navedeno, pravilan je zaključak suda prvog stupnja da je prednik tužitelja posjed predmetne nekretnine stekao na temelju usmenog ugovora o zamjeni nekretnina sklopljenog sa korisnikom arondacije PIK Našice, a koji ugovor je u cijelosti izvršen jer su ugovorne stranke stupile u posjed zamijenjenih nekretnina, tj. korisnik arondacije u posjed zemljišta koje je predniku tužitelja arondirano, a prednik tužitelja, a potom i tužitelj u posjed onog zemljišta koje mu je od strane korisnika arondacije dano u zamjenu kao naknada za arondirano zemljište.

12. S obzirom na utvrđene činjenice da se tužitelj i njegovi prednici nalaze u posjedu sporne nekretnine od 1973., koji posjed se zasniva na valjanom pravnom temelju i koji posjed nije stečen silom, prijevarom ili zloupotrebom povjerenja, već na temelju realiziranog ugovora o zamjeni nekretnina (istinit posjed), te da tužitelja i njegovog prednika od 1973., od kada je stekao posjed, nitko u tom posjedu nije smetao nit mu ga osporavao, odnosno da su opravdano smatrali da im pripada pravo na posjed (pošten posjed), i po ocjeni ovoga suda ispunjene su pretpostavke za stjecanje vlasništva dosjelošću na način kako to pravilno zaključuje sud prvog stupnja.

13. Kako sam tužitelj u tužbi ističe da je njegovom ocu dano u zamjenu zemljište u društvenom vlasništvu na kojem je PIK Našice imao pravo korištenja, nužno je u konkretnom slučaju primijeniti i odredbu čl. 388. st. 4. ZV-a.

14. Na prvoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 14. veljače 2019. pod brojem: Su-IV-56/19-2 izraženo je sljedeće pravno shvaćanje: "Pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (kvaliteta i trajanje posjeda, sposobnost posjednika biti vlasnikom stvari, te sposobnost stvari da bude u vlasništvu) moraju biti ispunjene u vrijeme podnošenja tužbe."

15. Nadalje prema shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženom u presudi poslovni broj Rev-1048/23 na nekretnini koja je na dan 8. listopada 1991. bila u društvenom vlasništvu može se steći pravo vlasništva izvanrednom dosjelošću sukladno odredbama čl. 159. st. 3. i 4. ZV-a ako su ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u vrijeme podnošenja tužbe odnosno ako je do podnošenja tužbe proteklo vrijeme poštenog posjedovanja od 40 godina, a ne do 17. studenog 1999. kada je ukinuta odredba čl. 388. st. 4. ZV-a odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-58/97 od 17. studenoga 1999.

16. Dakle, za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretnini u društvenom vlasništvu u vrijeme posjedovanja računa se i vrijeme prije 8. listopada 1991., a vlasništvo dosjelošću se stječe ako je protekao rok od 40 godina iz čl. 159. st. 3. i 4. ZV-a do dana podnošenja tužbe, a ne do 17. studenoga 1999.

17. Kako je sud prvog stupnja utvrdio da su tužitelj i njegov prednik svakako u poštenom posjedu predmetnih nekretnina u razdoblju od 1973. do 2022. kada je podnesena tužba pravilno je primijenjeno i materijalno pravo iz čl. 159. st. 4. ZV-a.

18. Međutim, osnovano u žalbi tuženica ukazuje da je sud prvog stupnja nepravilno primijenio odredbu čl. 155. ZPP-a kada je tužitelju zastupanom po punomoćniku odvjetniku priznao i trošak pribave podataka iz katastra i to u iznosu od 49,77 EUR uz pripadajući porez na dodanu vrijednost s obzirom da je uvidom u spis predmeta utvrđeno da iste podatke nije pribavljao punomoćnik tužitelja za potrebe ovog postupka zbog čega mu primjenom Tbr. 36. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 138/23.) niti ne pripada pravo na isti trošak. 18.1. Međutim, neosnovano u žalbi tužena ukazuje da punomoćnik tužitelja za potrebe ovoga postupka nije pribavljao od nadležnog tijela i Uvjerenje o statusu čestica s obzirom da je uvidom u spis utvrđeno da je isto Uvjerenje izdano od nadležnog Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša 15. travnja 2022. (list 10 spisa) i to upravo na zahtjev punomoćnika tužitelja, zbog čega primjenom Tbr. 36. Tarife istome pripada pravo na isti trošak.

19. Slijedom navedenog, valjalo je u pobijanom dijelu točke II. potvrditi presudu suda prvog stupnja do iznosa od 1.225,17 EUR, a za preostali iznos od 62,21 EUR preinačiti pobijanu točku II. i odbiti tužitelja sa zahtjevom za naknadom troškova parničnog postupka.

20. Slijedom navedenog valjalo je primjenom čl. 368. st. 1. i čl. 373. toč. 3. ZPP-a odlučiti kao u izreci.

21. Odluka o zahtjevu tuženice za naknadom troškova sastava žalbe temelji se na odredbi čl. 166. st. 1. ZPP-a i tuženici nije dosuđen trošak sastava žalbe s obzirom da je s istom uspjela samo u neznatnom dijelu u pogledu odluke o troškovima parničnog postupka.

Osijek, 6. veljače 2025.

Predsjednik vijeća

Melita Novoselac