Republika Hrvatska
Županijski sud u Osijeku
Osijek, Europska avenija 7
Poslovni broj Gž-205/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od suca Melite Novoselac, predsjednika vijeća, Svjetlane Tolj suca izvjestitelja i člana vijeća te suca Jelene Bušić, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB 84397956623 protiv tuženika Croatia osiguranje d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB 26187994862, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude i rješenja Općinskog suda u Osijeku poslovni broj P-3311/2019-11 od 22. studenoga 2024., u sjednici vijeća održanoj 6. veljače 2025.,
p r e s u d i o j e
Žalba tužitelja odbija se kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Osijeku poslovni broj P-3311/2019-11 od 22. studenoga 2024.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:
"I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:
"Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d. Zagreb, OIB: 26187994862, platiti tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 84397956623, iznos od 3.274,30 EUR-a zajedno sa pripadajućim zateznim kamatama:
- na iznos od 1.758,60 eura, počevši od dana podnošenja tužbe 4. prosinca 2019., po kamatnoj stopi od 6,30, odnosno određenom kamatnom stopom za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stupe na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od jedne godine nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena do 31. prosinca 2022., od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3% poena te od 30. prosinca 2023. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stupu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za 3% poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine,
- na iznos od 2.307,07 eura sa zakonskom zateznom kamatom počevši od 24. kolovoza 2022. do 31. kolovoza 2022. određenom kamatnom stopom za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stupe na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od jedne godine nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena do 31. prosinca 2022., od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3% poena te od 30. prosinca 2023. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stupu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za 3% poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, kao i naknaditi prouzročene parnične troškove, sve to u roku od 15 dana."
2. Ovu presudu pravovremeno podnesenom žalbom pobija tužitelj zbog razloga iz čl. 353. st. 1. toč. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 125/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – dalje ZPP), s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i prihvati tužbeni zahtjev.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući presudu suda prvog stupnja, postupak koji je prethodio, kao i žalbene navode tužitelja ovaj je sud utvrdio da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.
6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatom iznosa od 3.274,30 eur s pripadajućom zateznom kamatom na ime naknade štete prouzročene isplatom invalidske mirovine osiguraniku tužitelja EL u razdoblju od 1. listopada 2017. do 30. lipnja 2022.
7. U prvostupanjskom postupku, kao i u postupku u povodu žalbe sporna je primjena materijalnog prava, odnosno primjenjuje li se na konkretni slučaj Zakon o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19. i 84/21. i 119/22., dalje: ZMO) ili Zakon o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj 151/05., 36/09., 75/09., 76/13. i 152/14., dalje: ZOOP).
8. Za odluku u sporu koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv osiguratelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine mjerodavan je ZOOP koji je bio na snazi u vrijeme nastanke štete Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, a to je trenutak kada su izvršene isplate mirovine.
9. Naime, kako je tuženik društvo koje se bavi poslovima osiguranja, a između ostalog i poslovima obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti, o kakvom je u konkretnom slučaju upravo riječ, a tu materiju uređuje ZOOP, na konkretan odnos tužitelja i tuženika kao osiguratelja treba primijeniti relevantne odredbe tog Zakona (Vrhovni sud Republike Hrvatske broj Rev-552/2022-2 od 17. svibnja 2022., Rev x 388/18 od 25. kolovoza 2022. 1072/2023-2 od 14. veljače 2024.), kako je to pravilno primijenio i sud prvog stupnja.
10. Prema članku 27. ZOOP-a obveza tuženika bi postojala samo onda kada bi razmjerni iznos mirovine koja se isplaćuje osiguraniku HZMO-a bio veći od razmjernog iznosa mirovine koja se isplaćuje zbog umirovljenja zbog povrede na radu.
11. Kako u konkretnom slučaju tužitelj, na kojem je teret dokaza, nije predložio izvođenje dokaza financijskim vještačenjem da bi dokazao da postoji razlika između iznosa mirovine koji se isplaćuje i iznosa koji bi bili isplaćeni kada bi razlog isplati bila ozljeda na radu sukladno odredbama čl. 27. st. 2. i 3. ZOOP-a, to je iz navedenih razloga s pravom prvostupanjski sud odbio tužbeni zahtjev.
12. Žalbeni navodi tužitelja ne dovode u sumnju primjenu materijalnog prava koje je pravilno primijenio sud prvog stupnja, jer je sud prvog stupnja postupio prema uputi Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz revizijske odluke donesene u povodu revizije izjavljene u ovom predmetu, a osim toga pravno shvaćanje suda prvog stupnja sukladno je pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženom u više prethodno navedenih odluka.
13. Obveza tuženika regulirana je ZOOP na temelju kojeg je i sklopljen ugovor o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti i tuženik može odgovarati samo u okviru tog Zakona i njime preuzetih obveza. Osiguravajuća društva nisu štetnici nego na temelju sklopljenog ugovora o osiguranju s vlasnikom opasne stvari (motornog vozila) imaju obvezu naknaditi štetu umjesto odgovorne osobe (štetnika) i to u okviru obveza preuzetih ugovorom o osiguranju (čl. 8. st. 1. ZOOP).
14. Ne mogu se prihvatiti žalbeni navodi tužitelja da se u konkretnom slučaju ima primijeniti ZMO kao kasniji zakon, s obzirom da je obveza tuženika kao osiguravatelja motornog vozila štetnika regulirana odredbama ZOOP-a kao specijalnog zakona.
15. Stoga je sud prvog stupnja pravilno primijenio materijalno pravo kada je o zahtjevu tužitelja odlučio primjenom odredbe čl. 27. ZOOP prema kojoj tužitelj ostvaruje pravo na isplatu štete u razmjernom iznosu, a koju je tuženik isplatio u tijeku ovog postupka (za koji iznos je tužba djelomično povučena), što između stranaka nije sporno.
16. U nepobijanom dijelu, prvostupanjsko rješenje ostaje neizmijenjeno.
17. Slijedom iznijetog, odlučeno je kao u izreci na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a.
Osijek, 6. veljače 2025.
Predsjednik vijeća
Melita Novoselac
