Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    REPUBLIKA HRVATSKA

    VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

    Z A G R E B

    Broj: Rev-10/2024-2

    R E P U B L I K A  H R V A T S K A

    R J E Š E N J E

    Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice OĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Nikica Bojkić, odvjetnica u Splitu, protiv tuženika HĐ pok. O iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Igor Prvinić, odvjetnik u Starom Gradu, radi utvrđenja i diobe bračne stečevine, odlučujući o reviziji tužiteljice protiv presude i rješenja Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž Ob-748/2021-2 od 13. rujna 2022., kojom je djelomično potvrđena, djelomično ukinuta presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu poslovni broj P Ob-561/19 od 30. travnja 2021., ispravljena rješenjem Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu poslovni broj P Ob- 561/19 od 18. svibnja 2021., te djelomično odbačena tužba tužiteljice, u sjednici održanoj 6. veljače 2025.,

    r i j e š i o  j e:

    I. Ukida se presuda pod stavkom I. izreke i rješenje pod stavkom I. izreke Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž Ob-748/2021-2 od 13. rujna 2022., te se predmet vraća sudu drugog stupnja na ponovno suđenje.

    II. O troškovima revizijskog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

    Obrazloženje

    1. Presudom suda prvog stupnja, ispravljenom rješenjem suda prvog stupnja, prihvaćen je tužbeni zahtjev u dijelu kojim se utvrđuje da je tužiteljica vlasnik za 4/25 dijela č. zem. [katastarska čestica] sve zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što u naravi predstavlja obiteljsku kuću s okućnicom te je ovlaštena tužiteljica na temelju presude suda prvog stupnja zatražiti i u zemljišnim knjigama postići upis prava vlasništva za 4/25 dijela č. zem. [katastarska čestica], sve zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na svoje ime, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika (toč. I.). Odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice u dijelu točke I. i to glede zahtjeva za utvrđenjem suvlasništva za daljnji suvlasnički omjer iznad dosuđenih 4/25 dijela do zatraženih ½ dijela prava vlasništva č. zem. [katastarska čestica] sve zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što u naravi predstavlja obiteljsku kuću s okućnicom s ovlaštenjem na uknjižbu (toč. II.). Ujedno je odlučeno da svaka stranka snosi svoje troškove postupka (toč. III.).

    2. Presudom suda drugog stupnja odbijena je žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđena je presuda suda prvog stupnja, ispravljena rješenjem suda prvog stupnja u izreci pod točkom II. i III. (toč. I.), te je odbijena djelomično žalba tuženika kao neosnovana i potvrđena je presuda suda prvog stupnja ispravljena rješenjem suda prvog stupnja u izreci pod točkom III. (toč. II.).

    3. Rješenjem suda drugog stupnja ukinuta je djelomično presuda suda prvog stupnja ispravljena rješenjem suda prvog stupnja u dijelu izreke pod točkom I. kojim je utvrđeno da je tužiteljica vlasnica u 4/25 dijela č. zem. [katastarska čestica] sve zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što u naravi predstavlja obiteljsku kuću i u tom dijelu je odbačena tužba (toč. I.), te je odbijen zahtjev tužiteljice za nadoknadu troška žalbe kao neosnovan (toč. II.).

    4. Ovaj sud je rješenjem broj Revd-255/2023-2 od 21. ožujka 2023. dopustio izjavljivanje revizije protiv drugostupanjske presude pod stavkom I. izreke i rješenja pod stavkom I. izreke zbog slijedećeg pitanja:

    „Može li se u ponovljenom postupku prilikom donošenja odluke o suvlasništvu nekretnine po dijelu tužbenog zahtjeva koji je vraćen na ponovno suđenje raspravljati i u onom dijelu u odnosu na koji je već donesena pravomoćna presuda?“.

    5. Postupajući po navedenom dopuštenju tužiteljica je podnijela reviziju navodeći pravno pitanje zbog kojeg je ovaj sud dopustio izjavljivanje revizije i to pozivom na odredbu čl. 382. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 – dalje: ZPP) predlažući da ovaj sud ukine pobijanu nižestupanjsku presudu i rješenje i predmet vrati na ponovni postupak.

    6. Odgovor na reviziju nije podnesen.

    7. Revizija je osnovana.

    8. Prema odredbi čl. 391. st. 3. ZPP, u povodu revizije iz čl. 382. ZPP, revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.

    9. U postupku pred nižestupanjskim sudovima je utvrđeno:

    - da stranke svoje imovinskopravne odnose nisu uredile bračnim ugovorom,

    - da je tuženik u zemljišnim knjigama suda prvog stupnja upisan kao vlasnik u cijelosti č. zem. [katastarska čestica] površine 370 m2, č. zem. [katastarska čestica] površine 4 m2 i č. zem. [katastarska čestica] površine 678 m2, sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

    - da se u katastarskom operatu tuženik vodi kao posjednik u cijelosti gore navedenih nekretnina,

    - da su stranke sklopile brak 9. studenoga 1984. u kojem je rođeno dvoje djece te da je faktična bračna zajednica stranaka prestala 2008. (kako navodi tuženik) odnosno 2009. (kako navodi tužiteljica), odnosno da je brak stranaka razveden 2011. u veljači,

    - da je prije sklapanja braka tuženik od svog oca darovanjem stekao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (ugovor o darovanju od 18. srpnja 1972.), da je nakon toga 30. rujna 1972. prijavnim listom proveden pod Z-603/72 od č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 1580 m2 u postupku cijepanja formirano šest novih čestica i to č. zem. [katastarska čestica] površine 370 m2, č. zem. [katastarska čestica] površine 4 m2 i č. zem. [katastarska čestica] površine 678 m2 na kojima je neprijeporno izgrađena sporna obiteljska kuća, te su također nastale č. zem. [katastarska čestica] površine 298 m2, č. zem. [katastarska čestica] površine 180 m2 i č. zem. [katastarska čestica] površine 50 m2 sve k. o. [katastarska općina],

    - da je tuženik kupoprodajnim ugovorom od 25. listopada 1972. č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 50 m2, prodao LĐ, zatim da je dana 17. travnja 1974. č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 298 m2 prodao H MĐ, a dana 21. kolovoza 1981. da je č. zem. [katastarska čestica] površine 180 m2 prodao također LĐ,

    - da je prije izgradnje kuće na č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ishodio Akt o uslovima izgradnje posl. br. 05-A-1568/1-1972 od 27. veljače 1973., a radi izgradnje porodične stambene zgrade te također rješenje o odobrenju gradnje posl. br. 05-UP-95/1-1973 od 19. ožujka 1973. radi izgradnje porodične stambene zgrade na č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

    - da je tuženik 1. travnja 1973. zaključio s izvođačem CĐ ugovor o djelu koji se odnosi na izgradnju grubih građevinskih radova (kuća pod krov) u [adresa], na č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema postojećem projektu od 18. ožujka 1973., a koje radove se izvođač obvezao obaviti do 30. svibnja 1973.,

    - da je tuženik od svog oca dobio na poklon 100.000,00 dinara, što bi predstavljalo 10.000,00 DM , koji iznos je iskorišten za ishođenje kredita za izgradnju kuće,

    - da je do sklapanja braka kuća bila izgrađena otprilike do polovice projektom predviđene veličine, što bi predstavljalo dvije sobe, kupaonicu, kuhinju i dnevni boravak, da su bili postavljeni svi zatvori na kući, krov te elektro i vodovodne instalacije po kući,

    - da su za vrijeme trajanja braka izgrađeni, odnosno dograđeni kuhinja, ostava i garaža, da je proveden priključak na električnu energiju, da su uredili vanjsku fasadu, uveli telefon, uveli centralno grijanje, izradili unutarnji kamin, te uredili okućnicu s vrtovima i ogradnim zidovima sve za vrijeme trajanja braka,

    - da je u ovoj pravnoj stvari sud prvog stupnja 24. kolovoza 2018. donio presudu i rješenje posl. br. POb-369/15 kojima je djelomično prihvaćen tužbeni zahtjev tužiteljice te prijedlog privremene mjere, te je presudom i rješenjem Županijskog suda u Zagrebu posl. br. Gž Ob-1149/2018-2 od 12. studenog 2019. odbio djelomično žalbu tužiteljice kao neosnovanu i potvrdio presudu posl. br. POb-369/15 od 24. kolovoza 2018., ispravljenu rješenjem od 13. rujna 2018. u pobijanom dijelu, u izreci pod točkom III., dok je rješenjem djelomično ukinuo ovu presudu u izreci pod točkom II. i u izreci IV. u pogledu troška, a ujedno je odbijena žalba tužiteljice i potvrđeno rješenje suda prvog stupnja u izreci pod točkom II.,

    - da je presuda suda prvog stupnja posl. br. POb-369/15 pravomoćna u dijelu pod točkom I. tužbenog zahtjeva kojom se tužiteljica utvrđuje vlasnikom za 1/6 idealnog dijela cjeline obiteljske kuće izgrađene na č. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uz nalog tuženiku da tužiteljici ispusti ispravu podobnu za upis njenog prava vlasništva, pod točkom II. kojom se tužiteljica utvrđuje vlasnikom za ½ broda dužine 4,60 m registarske oznake [registarska oznaka], pod točkom III. kojom se tužiteljica utvrđuje vlasnikom ½ automobila marke Renault Twingo broj šasije [broj šasije], pod točkom V. kojom se tužiteljica utvrđuje vlasnikom ½ automobila Citroen Xsara Picasso Sx 1,6 I broj šasije [broj šasije], pod točkom I. rješenja kojom je prihvaćen prijedlog privremene mjere te je zabranjeno tuženiku otuđenje i opterećenje nekretnina koje su predmet ovog postupka, a u odnosu na koji dio presude i rješenja stranaka nisu podnijele žalbu, te je odluka pravomoćna i u odnosu na točku III. presude kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice na utvrđenje da bi ista bila vlasnikom za ½ novčanih iznosa koji se nalaze položeni na ime tuženika na kunske, devizne i žiroračune tuženika kod točno određenih banaka, te točka II. rješenja o privremenoj mjeri kojom je odbijen prijedlog tužiteljice da se tuženiku zabrani svako raspolaganje novčanim sredstvima položenim kod točno označenih banaka, u odnosu na koji dio tužbenog zahtjeva je odbijena žalba tužiteljice te su potvrđeni presuda i rješenje suda prvog stupnja,

    - da je u uputi iz drugostupanjske odluke izričito navedeno kako tužbeni zahtjev koji je postavljen na utvrđenje da je tužiteljica suvlasnica u određenom idealnom dijelu stambenog objekta, a ne i pripadajućeg dijela zemljišta nije provediv u zemljišnim knjigama te da je protivan načelu jedinstva nekretnine, zbog čega je tužiteljica sukladno uputi tijekom ponovljenog postupka uredila tužbeni zahtjev.

    10. Na temelju tako utvrđenih činjenica prvostupanjski sud je zaključio da je predmetna obiteljska kuća završena 1986., kada je nadograđena kuhinja i garaža, zajedničkim sredstvima stranaka, čiji je doprinos u nadogradnji kao i ulaganje za uređenje kuće i njezin dovršetak, podjednak, da je nadogradnjom objekta, učinjenom za trajanja braka, tužiteljica svojim radom bitno pridonijela povećanju posebne imovine svoga bivšeg supruga, da je o navedenom postojala suglasnost stranaka odnosno sporazum, slijedom čega tužiteljica ima pravo na stvarnopravni zahtjev s osnova bračne stečevine. Naime, prvostupanjski sud ocjenjuje da bi od 42/100 dijela koliko otpada na vrijednost same zgrade u odnosu na ukupnu vrijednost procijenjene nekretnine, udio tužiteljice iznosio 16/100, a tuženiku 26/100, kada se tome doprinosu tuženika pribroji 58/100 dijela koliko mu pripada s obzirom na zemljište na kojem je izgrađena zgrada, koje predstavlja njegovu posebnu imovinu, to je suvlasnički omjer tuženika 84/100, a tužiteljice 16/100, odnosno ukupno 4/25 suvlasničkog dijela predmeta spora.

    11. Odlučujući povodom žalbe tuženika drugostupanjski sud je ocijenio da je prvostupanjski sud počinio apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 9. ZPP, jer je predmetnom presudom odlučio u odnosu na obiteljsku kuću, o kojoj je već pravomoćno odlučeno presudom suda prvog stupnja posl. br. POb- 369/15 od 24. kolovoza 2018., a u kojoj je odlučeno da se utvrđuje da je tužiteljica vlasnikom za 1/6 idealnog dijela cjeline obiteljske kuće izgrađene na č. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Naime, drugostupanjski sud zaključuje kada se navedeni omjer iz presude suda prvog stupnja posl. br. POb-369/15 od 24. kolovoza 2018. i pobijane presuda svedu na zajednički od 150, presuđena 1/6 dijela obiteljske kuće je 25/150 dijela, a 4/25 dijela je 24/150 dijela, odnosno presuđeni dio od 1/6 dijela kuće je veći dio od dijela utvrđenog ovom presudom, radi čega je na temelju čl. 369. st. 2. ZPP ukinuo presudu suda prvog stupnja u dijelu kojim je utvrđeno da je tužiteljica vlasnica u 4/25 dijela č. zem. [katastarska čestica] sve zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što u naravi predstavlja obiteljsku kuću i u tom dijelu odbacio tužbu.

    12. Revidentica u reviziji kroz postavljeno pitanje pravilno sadržajno ukazuje da je u postupku pred sudom drugog stupnja pogrešno ocijenjeno da su ostvarene pretpostavke predviđene čl. 333. st. 2. ZPP.

    13. Sukladno odredbi čl. 333. st. 2. ZPP prvostupanjski sud tijekom cijelog postupka po službenoj dužnosti pazi je li stvar pravomoćno presuđena; i ako utvrdi da je parnica među istim strankama pokrenuta o zahtjevu o kojem je već pravomoćno odlučeno, odbacit će tužbu.

    14. Sukladno odredbi čl. 9. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narode novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i 143/12 - dalje: ZVDSP) pojedinačnu nekretninu čini zemljišna čestica, uključujući i sve što je s njom razmjerno trajno povezano ne njezinoj površini ili ispod nje; ali kad je više zemljišnih čestica upisano u zemljišnoj knjizi u isti zemljišnoknjižni uložak, one su pravno sjedinjene u jedno tijelo (zemljišnoknjižno tijelo), koje je kao takvo jedna nekretnina.

    15. Iz izreke prvostupanjske odluke posl. br. POb-369/15 od 24. kolovoza 2018. proizlazi da je utvrđeno da je tužiteljica suvlasnica u 1/6 idealnog dijela cjeline obiteljske kuće izgrađene na č. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a da istodobno nije i suvlasnica cijele nekretnine.

    16. To znači da nižestupanjski sudovi nisu mogli utvrditi tužiteljicu suvlasnicom u 1/6 predmetne obiteljske kuće, a bez da je istovremeno ista utvrđena suvlasnikom cijele nekretnine, odnosno bez da je raspravljeno i pitanje vlasništva ostalog zemljišta, jer pojedinačnu nekretninu u smislu čl. 9. ZVDSP čini zemljište i kuća koja se trajno nalazi na zemljištu odnosno katastarskoj čestici.

    17. Na navedeno je drugostupanjski sud u odluci posl. broj Gž Ob-1149/2018 od 12. studenoga 2019. i pravilno ukazao, nakon čega je tužiteljica u ponovljenom postupku uredila tužbeni zahtjev sukladno iskazanom stavu.

    18. Stoga je u konkretnom slučaju, u ponovljenom postupku, ostalo sporno pitanje vlasništva zemljišta na kojem je obiteljska kuća sagrađena, obzirom da tužiteljica prethodno donesenom odlukom nije utvrđena suvlasnicom cijele nekretnine u smislu odredbe čl. 9. ZVDSP, što nije u skladu s načelom jedinstva nekretnine.

    19. Kako je predmetna kuća dograđena dogovorom bračnih drugova kao njihova zajednička imovina, to nekretnina (kuća i zemljište na kojem je kuća izgrađena, odnosno zemljište koje služi redovitoj uporabi zgrade) predstavljaju zajedničku imovinu bračnih drugova i u okolnostima kada je kuća izgrađena na zemljištu koje je prije gradnje bilo posebno vlasništvo tuženika. Činjenicu posebnog vlasništva tuženika nad zemljištem na kojem je kuća izgrađena nižestupanjski sudovi ispravno sagledavaju u smislu doprinosa istog u stjecanju te imovine, kod utvrđivanja udjela bračnog druga u zajedničkoj imovini u smislu odredbe čl. 287. Zakona o braku i porodičnim odnosima ("Narodne novine" broj 11/78 i 25/78 - dalje: ZBPO).

    20. Stoga je u pravu revidentica kada u reviziji navodi da tužbeni zahtjev koji ide na utvrđenje da je tužiteljica vlasnikom za 1/6 idealnog dijela cjeline obiteljske kuće izgrađene na č. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i tužbeni zahtjev koji ide na utvrđenje da je tužiteljica vlasnik za 4/25 dijela č. zem. [katastarska čestica] sve zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što u naravi predstavlja obiteljsku kuću s okućnicom nisu istovjetni u dijelu identiteta zahtjeva.

    21. U smislu prethodno navedenog, ocjena je ovog suda da pobijana presuda u navedenom dijelu ima takvih nedostataka zbog kojih se ne može ispitati pravilnost iste, jer u njoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, obzirom je sud trebao meritorno odlučiti o žalbi, a ne odbaciti tužbu zbog presuđene stvari pogrešnom primjenom odredbe čl. 333. st. 2. ZPP, čime je u postupku pred drugostupanjskim sudom počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi čl. 333. st. 2. ZPP.

    22. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 391. st. 7. ZPP ukinuti pobijanu drugostupanjsku presudu te predmet vratiti drugostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

    23. U nastavku postupka sud će otkloniti počinjenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka na koju je ukazano ovim rješenjem te donijeti novu i na zakonu osnovanu odluku.

    24. Ujedno će se novom odlukom o glavnoj stvari odlučiti o cjelokupnim troškovima postupka, uključujući i troškove ovog revizijskog postupka u smislu odredbe čl. 166. ZPP.

    Zagreb, 6. veljače 2025.

    Predsjednik vijeća:

    dr. sc. Jadranko Jug

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.