Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž-2032/2021-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Branke Guljaš, kao predsjednika vijeća, Katice Krajnović, kao suca izvjestitelja i Berislava Babića, kao člana vijeća, u pravnoj stvari I- tužiteljice protutuženice EV iz [adresa], i II- tužitelja protutuženika NV iz [adresa], oboje zastupani po Draženu Biliću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženice protutužiteljice EVS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupana po suprugu AV, po punomoći u spisu, radi utvrđenja, rješavajući žalbu tužitelja protutuženika i tuženice protutužiteljice, protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj P-5930/2011-106 od 26. veljače 2021. godine, u sjednici vijeća održanoj 6. veljače 2025. godine.,

r i j e š i o  j e

Žalbe se odbijaju kao neosnovane i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj P-5930/2011-106 od 26. veljače 2021. godine.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odlučeno je:

" I./ Odbija se u cijelosti tužbeni zahtjev tužitelja-protutuženika koji glasi: " 1. Utvrđuje se da su tužitelji NV ( prije E) ABC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i EV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], suvlasnici, svako u ½ dijela, površine 245 m2 dijela k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], ko.o. [katastarska općina] [adresa], u naravi dvorište, [adresa] u površini 352 m2, sve upisano kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb te da je tužena EVS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] suvlasnica površine 107m2 dijela k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u naravi dvorište, [adresa] u površini od 352m2, sve upisano kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb, a što je tuženica dužna priznati i trpjeti uknjižbu tužitelja kao vlasnika u zemljišne knjige.

2. Nalaže se tuženiku da tužiteljima naknadi trošak ovog parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje HNB prema čl. 29. st. 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima koja teče od dana presuđenja do isplate, sve to roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe. "

II./ Odbija se u cijelosti protutužbeni zahtjev tuženice-protutužiteljice koji glasi: ''kojim se temeljem dosjelošću više od 20 godine utvrđuje da nekretnine upisane u k. [adresa] z. k. ul br. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], koje su u naravni Dvorište u [adresa] čhv u suvlasničkom dijelu 2/4 dijela HV iz [adresa], tako da je 52 čhv vlasništvo HV iz [adresa], budući je imenovana u posjedu predmetnih nekretnina više od 20 godina, a što se može utvrditi saslušanjem parničnih stranaka, kao i svjedoka, koji podaci će se dati ukoliko za isto bude bilo potrebe.''

III./ Odbija se tuženica sa zahtjevom za naknadu parničnog troška u cijelosti."

2. Ovu presudu u odbijajućem dijelu u odnosu na tužbeni zahtjev (toč. I. izreke presude) pravovremeno podnesenom žalbom pobijaju tužitelji iz razloga označenih u čl. 353. st. 1. toč. 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07-Odluka USRH, 84/08., 96/08.-Odluka USRH, 123/08.-ispr., 57/11., 148/11. – proč. tekst, 25/13., 28/13., 89/14-Odluka USRH i 70/19., dalje ZPP), s prijedlogom da se u pobijanom dijelu presuda preinači i tužbeni zahtjev prihvati uz naknadu troška žalbe ili da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Ovu presudu u odbijajućem dijelu u odnosu na protutužbeni zahtjev (toč. II. i III. izreke) pravovremeno podnesenom žalbom pobija tuženica-protutužiteljica iz razloga označenih u čl. 353. st. 1. toč. 1., 2. i 3. ZPP-a, s prijedlogom da se u pobijanom dijelu presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.

4. U odgovoru na žalbu tuženica-protutužiteljica je porekla osnovanost žalbenih navoda tužitelja i predložila da se žalba kao neosnovana odbije.

5. Tužitelji nisu dostavili odgovor na žalbu tužene.

6. Žalba nisu osnovane.

7. U pobijanoj presudi ne postoje nejasnoće ni proturječnosti kao ni drugi nedostaci zbog kojih se ne bi mogla ispitati, tako da nije počinjena bitna povreda odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju se ukazuje u žalbama, a niti postoji koja druga bitna povreda iz navedenog članka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP-a).

8. Nije osnovan ni žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja jer su u postupku pred prvostupanjskim sudom sve odlučne činjenice pravilno i potpuno utvrđene za ocjenu osnovanosti tužbenog i protutužbenog zahtjeva.

9. Predmet spora po konačnom tužbenom zahtjevu je utvrđenje da su tužitelji stekli dosjelošću kao suvlasnici svatko u jednoj polovini dijela površine 245 m2 dijela kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u naravi dvorište, [adresa] (površine 352 m2), a da je tuženica suvlasnica površine 107 m2 dijela navedene čestice kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u naravi dvorište.

10. Predmet spora protutužbenog zahtjeva je na utvrđenje vlasništva dosjelošću 52 čhv. na nekretnini upisanoj u k. o. [katastarska općina] zk. ul. br. [broj ZK uloška] kč. br. [katastarska čestica] koja je u naravi dvorište (u površini od 104 čhv.), u suvlasničkom dijelu 2/4 tužene.

11. Među strankama je sporno stjecanje prava vlasništva dosjelošću na dijelu navedene čestice kč. br. [katastarska čestica] koja je u naravi dvorište u VII. Retkovcu sa 104 čhv. upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

12. Prema stanju u katastarskoj evidenciji i stanju u naravi istoj čestici odgovaraju sljedeće nekretnine: k. č. [katastarska čestica] upisane u p.... u k. o. [katastarska općina] na adresi [adresa], kulture kuća br. 5 površine 88 m2, dvorište površine 100 m2, a ukupno 188 m2 za koju su kao posjednici upisani tužitelji, te k. č. [katastarska čestica] upisana u p.l. ... k. o. [katastarska općina] na adresi [adresa], kulture kuća br. 7 i dio zgrade površine 66 m2, za koju je kao posjednik upisana tuženica.

13. Dakle, među strankama je sporno je li površina navedene čestice kč. br. [katastarska čestica] koja odgovara dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u iznosu od 57 m2 pripada nekretnini tužitelja ili tužene, te time i razvrgnuće suvlasničke zajednice stranaka na predmetnoj nekretnini.

14. Iz utvrđenja prvostupanjskog suda na temelju iscrpno provedenih dokaza proizlazi:

- da je prema izvatku iz Zemljišnog odjela Zagreb Općinsko-građanskog suda u Zagrebu za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na kč. br. [katastarska čestica] u naravi dvorište u [adresa] površine 104 čhv. upisan u suvlasništvo tuženice u 2/4 dijela, te tužitelja svakog u 1/4 dijela

- da iz povijesnog zk. izvatka proizlazi da je temeljem darovnog ugovora od **.**.1975. uknjiženo pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini kč. br. [katastarska čestica] u površini od 104 čhv. za korist tužitelja i to svakog u 1/4 dijela

-da su tužitelji temeljem kupoprodajnog ugovora od 6. srpnja 2011. kao prodavatelji prodali IV kao kupcu nekretninu u zk.[adresa] i to kč. br. [katastarska čestica] kuća br. 5 i dvorište sa 188 m2 u cijelosti

- da iz iskaza tužitelja proizlazi da su oni predmetno zemljište kupili 1973. od ŠV, (brata II- tužitelja i bivši suprug tuženice), te su mu dali punomoć za upis njihovog vlasništva u zemljišnim knjigama obzirom da su živjeli i radili u [adresa], a potom su izgradili kuću koju su prodali 2007. IV, kada su i saznali da tužena svojata površinu od 57 m2 predmetne parcele, a da je predmetna parcela ograđena žičanom ogradom upravo u površini od 70 čhv. koje su kupili od brata II- tužitelja i da su uživali tu površinu kao vlasnici

- da iz iskaza tuženice proizlazi da živi na parceli koja graniči sa parcelom tužitelja, da su odijeljene žičanom ogradom na kojoj ona živi oko trideset godina, a da su nastali problemi kada je kupac htio postaviti među između njihovih parcela, te je tada saznala da joj pripada polovica te parcele koju je darovanjem stekla od supruga (koji je preminuo prije dvadeset godina), a nije znala da ju je prodao tužiteljima, a koji darovni ugovor nije provela u zemljišnim knjigama, kao i da nije bila u posjedu tog dijela nekretnine, a niti je tužitelje tužila za smetanje posjeda

- da iz nalaza geodetskog vještaka proizlazi da je moguća fizička dioba nekretnine zk.č. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina], kulture dvorište, površine 352 m2 na način da tužiteljskoj strani pripadne prema parcelacijskom elaboratu ..., novoformirana zk.č. [katastarska čestica] površine 188m2, kojoj prema katastru odgovara k. č. [katastarska čestica] iste površine, na adresi [adresa], na skici vještaka spojnica točaka 1-2- 3-4-5-1, a da tuženoj strani pripadne: zk.[katastarska čestica] površine 164m2, kojoj prema katastru odgovara k. č. [katastarska čestica] iste površine, na adresi [adresa], na skici vještaka spojnica točaka 3-4-6-7-3, tako da sporna površina određena točkama 3-4- 10-15-3 na dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (nova zk.č. [katastarska čestica]) u iznosu od 57 m2 bi trebalo obzirom na stanje u katastru odgovara k. č. [katastarska čestica] iste površine, na adresi [adresa]

- da je vještak u pisanoj dopuni nalaza istakao da je u nalazima dana površina spojnica točaka 1-2-3-4-5-1, zatim spojnice točaka 3-4-6-7-3, te spojnica točaka 3-4- 10-15-3 (novoformirana čestica zk.č. [katastarska čestica]), a radi se o spornoj površini koja je detaljno vještačenjem određena i identificirana u površini od 57 m2.

15. Nadalje, iz stanja spisa i utvrđenja suda slijedi da su tužitelji u više navrata pokušali sporazumno podijeliti predmetnu nekretninu, a i u postupku pred sudom, da je tuženica to odbijala, te su tužitelji u postupku prvostupanjskog suda broj R1- 1180/10, kao predlagatelji upućeni sa zahtjevom za razvrgnuće suvlasničke zajednice na parnicu, te su podnijeli predmetnu tužbu obzirom na sporni dio površine predmetne nekretnine, te predlažu kao način razvrgnuća suvlasničke zajednice da im pripada čestica [katastarska čestica] sa 252 m2, u jednakim dijelovima, a tuženici u samovlast čestica [katastarska čestica] od 122 m2., te da se nakon pravomoćnosti presude naloži vještaku da sačini diobeni nacrt o diobi tako čestice br. [katastarska čestica].

16. Tužitelji su dakle, prvotno tražili da sud odluči o razvrgnuću suvlasničke zajednice nekretnine stranaka na način da im pripadne čestica [katastarska čestica] sa 252 m2, a tuženici čestica [katastarska čestica] od 122 m2, da bi potom izostavili taj dio tužbenog zahtjeva tražeći da sud utvrdi kako su tužitelji dosjelošću stekli veću površinu sporne kč. br. [katastarska čestica] na način da su isti suvlasnici, svako u 1/2 dijela, površine 245 m2 dijela kč. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u površini 352 m2, a tuženica u površini 107 m2 dijela kč. br. [katastarska čestica], a po kojem zahtjevu se tuženica upustila u raspravljanje i postavila navedeni protutužbeni zahtjev, da je dosjelošću stekla vlasništvo 52 čhv. dijela predmetne nekretnine koja je u naravi dvorište površine od 104 čhv. predmetne sporne nekretnine u njenom suvlasničkom dijelu od 2/4.

17. Iako su tužitelji upućeni u ovu parnicu radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, prvostupanjski sud ocjenjuje da razvrgnuće nisu tražili konačnim zahtjevom u ovom postupku, međutim zbog činjenica da među strankama i dalje egzistira suvlasnička zajednica na predmetnoj nekretnini i da stranke imaju mogućnost utvrđivati stečeno pravo vlasništva na točno fizički odijeljenom dijelu nekretnine (koji se grafički individualizira prema skici lica mjesta), te su ovlaštene zahtijevati provedbu parcelacije zemljišta prema granicama stečenog prava vlasništva ako su ispunjene pretpostavke propisane Zakonom o prostornom uređenju i gradnji ("Narodne Novine" br. 153/13., 78/15.), te ukoliko su ispunjene i ostale pretpostavke otpisom nastale čestice u zemljišnim knjigama prema čl. 145-162 Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne Novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 114/01., 100/04., 107/07., 52/08., 126/19., 55/13.- dalje: ZZK), te upis vlasništva na svoje ime.

18. Odredbom čl. 159. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne Novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12 i 152/14, dalje: ZV) propisano je da se vlasništvo dosjelošću stječe samostalnim posjedom stvari, ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari, a st. 3. istog čl. propisano je da samostalan posjednik nekretnine kojem je posjed barem pošten, stječe dosjelošću u vlasništvo protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

19. U smislu odredbe čl. 36. ZV-a suvlasništvo je vlasništvo više osoba na istoj fizički nepodijeljenoj stvari po dijelovima koji su alekvotno (idealno određeni), a ako se pojavi sumnja u veličinu suvlasničkim dijelovima predmnijeva se da su jednaki.

20. Idealan posjed jest posjed temeljen na upisu vlasništva u zemljišnoj knjizi ali bez efektivnog, faktičkog vlasničkog, samostalnog posjedovanja nekretnine, zato nije osnova za stjecanje vlasništva dosjelošću.

21. Postavljeni tužbeni zahtjev kao i protutužbeni zahtjev kojim bi stranke i nadalje bili suvlasnici idealnog dijela kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to tužitelji svaki u 1/4, a tuženica u 2/4 dijela, a sada i u površini koja bi obuhvaćala i sporni realni dio nekretnine od 57 m2, nije valjan za odluku suda o stjecanju vlasništva i provedivost u zemljišnim knjigama.

22. Pravilno prvostupanjski sud ocjenjuje da ne može suvlasnički (idealni) dio predstavljati određenu površinu čestice, niti se može zahtijevati utvrđenje da suvlasnički dio predstavlja točno određeni dio nekretnine (pozivom na odluku VSRH u Rv-830/12), jer prema konačnom određenju tužbenog te protutužbenog zahtjeva proizlazi kako tužitelji zahtijevaju utvrđenje prava vlasništva na dijelu kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi dvorište [adresa] u površini od 245 m2 (od ukupne površine od 352 m2), dok tuženica protutužbenim zahtjevom traži također utvrđenje prava vlasništva na dijelu iste kč.br. u površini od 52 čhv. od ukupno 104 čhv., a koji tužbeni i protutužbeni zahtjev su u suprotnosti sa odredbama ZV-a.

23. Odredbom čl. 9. ZV-a određeno je što pojedinačnu nekretninu kao zemljišnu česticu čini, a odredbom čl. 2. ZZK-a je propisano da se zemljište (nekretninom) smatra dio zemljišne površine koji je u katastru zemljišta određen posebnim brojem nazivom katastarske općine u kojoj leži (katastarska čestica) pa da bi takve odluke sudova mogle biti provedene u zemljišnim knjigama moraju sadržavati oznaku i podatke u katastarskom broju i površini katastarskih čestica kao i katastarskoj općini.

24. Naime, stranke u postupku nisu individualizirale sporni dio nekretnine prema skici lica mjesta, naznačujući spojnice (3-4-10-15-3) prema nalazu vještaka (novoformirana zk.č. [katastarska čestica]), koje taj dio odjeljuju od ostatka zk.č. kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], za odluku suda o stjecanju vlasništva na spornom dijelu nekretnine, koji faktički predstavlja pojedinačno određenu stvar, (čl. 5. st. 1. ZV-a), da bi pod općim pretpostavkama dosjelošću mogle steći pravo vlasništva na suvlasničkom dijelu drugog suvlasnika.

25. Stoga, je s pravom prvostupanjski sud odbio tako postavljen tužbeni i protutužbeni zahtjev, kao neosnovan na utvrđenje stjecanja vlasništva dosjelošću (čl. 159. st. 2. ZV-a), ne cijeneći posebno izvedene dokaze postojanja pretpostavki za stjecanje vlasništva dosjelošću.

26. Žalbeni navodi tužitelja ne dovode u sumnju pravilnost i zakonitost presude u odbijajućem dijelu u odnosu na tužbeni zahtjev, jer iako su u predmetnom postupku izvedeni dokazi glede postojanja okolnosti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, kao i načina razvrgnuća suvlasničke zajednice stranaka, obzirom da tužbeni zahtjev nije postavljen na pravilan i zakonit način, kako je to naprijed istaknuto, jer kada stranka uživa točno određen geometrijski dio nekretnine koji faktično već predstavlja pojedinačno određenu stvar tada tužbeni zahtjev ne može biti usmjeren na način da je i suvlasnik idealnog dijela cijele te nekretnine.

27. Nadalje, kada sud odlučuje o vlasništvu dijela nekretnine ovlašten je u slučaju utvrđenja da su stranke vlasnici novoformirane nekretnine kao samostalne zemljišne, katastarske čestice, tada je stjecatelj ovlašten zahtijevati provedbu parcelacije predmetnog zemljišta prema granicama stečenog prava vlasništva.

28. Niti žalbeni navodi tuženice-protutužiteljice dovode u sumnju pravilnost i zakonitost presude u odbijajućem dijelu u odnosu na protutužbeni zahtjev, obzirom da odluka o stjecanju vlasništva dosjelošću ovisi o valjano postavljenom tužbenom zahtjevu glede točno grafički individualiziranog dijela nekretnine za koju se tvrdi da je objekt samostalnog posjeda, kako je to naprijed obrazloženo.

29. Odluka o parničnom trošku sukladna je čl. 154. st. 1. ZPP-a, u pogledu uspjeha stranaka u odnosu na tužbeni i protutužbeni zahtjev.

30. Slijedom izloženog valjalo je žalbe odbiti kao neosnovane i potvrditi pobijanu presudu temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a.

Osijek, 6. veljače 2025.

Predsjednik vijeća

Branka Guljaš