Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Poslovni broj Gž-1258/2024-3

Osijek, Europska avenija 7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od sutkinje Branke Guljaš, predsjednice vijeća te suca Berislava Babića, suca izvjestitelja i člana vijeća i sutkinje Katice Krajnović, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ĐĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Ramoni Karakaš-Kovačević, odvjetnici iz Slavonskog Broda, protiv tuženika Hrvatski ured za osiguranje, Zagreb, Martićeva 71, OIB: 38922958547, koga zastupa punomoćnik Hrvoje Lui, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Mađarić & Lui iz Zagreba, radi naknade štete, rješavajući žalbu tuženika protiv presude Općinskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj Pn-220/2022-29 od 25. srpnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 6. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Žalba se odbija kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj Pn-220/2022-29 od 25. srpnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odlučeno je:

"Nalaže se tuženiku HRVATSKOM UREDU ZA OSIGURANJE, Martićeva 71, Zagreb, OIB:38922958547 da isplati tužitelju RĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ime razlike naknade štete ukupan iznos od 1.400,23 eur (slovima: jedna tisuća četiristo eura i dvadeset tri centa) i to:

- na ime razlike neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje........................................................................................1.393,59 eur sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena od 26.10. 2022. do 31. 12. 2022., a od 01. 01. 2023. do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena

- na ime razlike tuđe pomoći i njege …...................................................6,64 eur sa zakonskom zateznom kamatom od 25. srpnja 2024. pa do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena,

kao i da tužitelju naknadi trošak parničnog postupka u iznosu 2.036,27 EUR (slovima: dvije tisuće trideset šest eura i dvadeset sedam centi) sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena od 25. srpnja 2024. pa do isplate, sve to u roku do 15 dana, pod prijetnjom ovrhe."

2. Protiv te presude žalbu je izjavio tuženik zbog svih žalbenih razloga označenih u članku 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 2/07., 84/08., 96/08. – odluka USRH, 123/08., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14, 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje ZPP), s prijedlogom da se u pobijanom dijelu preinači i tužbeni zahtjev odbije ili da se ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući prvostupanjsku presudu i postupak koji je prethodio ovaj sud ne nalazi da bi u postupku pred prvostupanjskim sudom bila počinjena koja od bitnih povreda iz članka 354. stavka 2. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (članak 365. stavak 2. ZPP-a).

6. Presuda suda prvog stupnja nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati, a na koje se ukazuje u izjavljenoj žalbi, tako da nije osnovan žalbeni razlog bitne povrede odredbe parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete kao posljedice štetnog događaja od 27. kolovoza 2022. kada je tužitelj doživio prometnu nesreću u kojoj je nastradao kao vozač osobnog automobila, a za nastanak koje je odgovoran nepoznati vozač motocikla koji je pobjegao s mjesta nezgode.

8. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija, postojanje štetnog događaja i odgovornost tuženika kao i činjenica da je tuženik tužitelju isplatio iznos od 1.061,78 eur/8.000,00 kn s osnova neimovinske štete i iznos od 39,82 eur/300,00 kn s osnova naknade za tuđu pomoć i njegu, a plaćanje je izvršeno 9. prosinca 2022. odnosno nakon podnošenja tužbe.

9. Prvostupanjski je sud tijekom postupka utvrdio, a što proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka medicinske struke dr. Ive Matića, da je tužitelj u štetnom događaju zadobio istegnuće ligamenata vrata i natučenje desnog lakta, a da se radi o ozljedama koje je mogao zadobiti u konkretnoj dinamici ozljeđivanja. Naime, tužitelj se istog dana nakon štetnog događaja javio u bolnicu te potražio liječničku pomoć te je tom prigodom utvrđeno da se žalio na bolnost vrata i glave zatiljno, kao i na bolnost desnog lakta. Iz medicinske dokumentacije vještak je utvrdio da su pri palpaciji mišići uz vratnu kralježnicu napetiji, pokreti očuvani te je utvrđena bolnost pri palpaciji u projekciji desnog lakta. Isti je provodio terapiju s mekim schantzovim ovratnikom, uz mirovanje i uzimanje analgetika po potrebi. Na daljnjim kontrolnim pregledima utvrđeni su reducirani pokreti vratne kralježnice, uz bolnu osjetljivost, kao i bolno reducirane fleksije i ekstenzije u desnom lakatnom zglobu zbog čega je i nadalje nosio ovratnik, uz upotrebu analgetika. Zadnji kontrolni pregled kirurga uslijedio je 13. listopada 2022. kada su i nadalje utvrđene bolnosti pri rotaciji vratne kralježnice, a vještak je utvrdio i kako se tužitelj nije ranije javljao obiteljskom liječniku zbog tegoba koje su povezane s nastalom ozljedom te je utvrdio da je liječenje tužitelja završeno, a ozljede su zbirno kvalificirane kao laka tjelesna ozljeda.

10. Također, iz navedenog nalaza i mišljenja vještaka prvostupanjski je sud utvrdio i da je tužitelj zbog štetnog događaja trpio bolove jakog intenziteta u trajanju od pet dana, srednjeg intenziteta u trajanju od petnaest dana i manjeg intenziteta u trajanju od petnaest dana. Nadalje, prvostupanjski je sud utvrdio i da je tužitelj zbog štetnog događaja pretrpio primaran strah koji je bio kratkotrajan i jakog intenziteta i sekundaran strah koji je jakog intenziteta trajao jedan dan, srednjeg intenziteta pet dana te blažeg intenziteta petnaest dana. Imao je potrebu za tuđom njegom i pomoći u trajanju od dva tjedna po jedan sat dnevno, a nema naruženja te nema umanjenja opće životne sposobnosti.

11. Nadalje, a što proizlazi iz očitovanja vještaka na primjedbe tuženika da nije provođena fizikalna terapija, vještak je iskazao kako je u isto vrijeme tužitelj morao nositi schantzov ovratnik te je dobivao savjete za vježbanje kod kuće.

12. Slijedom navedenih nespornih činjenica i utvrđenja, prvostupanjski je sud zaključio da je tužitelj navedene ozljede zadobio uslijed prometne nesreće za koju je odgovoran nepoznati počinitelj, odnosno da postoji pasivna legitimacija tuženika i uzročno-posljedična veza između štetne radnje i štete zbog čega je tuženik dužan naknaditi štetu tužitelju.

13. Pri tome je prvostupanjski sud zaključio i to da težina ozljeda i okolnosti konkretnog slučaja, opravdavaju dosudu naknade štete s osnova povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te s osnova tuđe pomoći i njege zbog čega je, pozivom na odredbu članka 1100. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. – dalje u tekstu: ZOO) u vezi sa člankom 1046. ZOO-a, usvojio tužbeni zahtjev tužitelja kako je to određeno u izreci presude.

14. Prvostupanjski je sud tužitelju priznao po osnovu pretrpljene neimovinske štete s osnova pretrpljenih fizičkih bolova iznos od 1.446,68 eur, s osnova pretrpljenog straha iznos od 1.008,69 eur, dok je tužitelju, s naslova tuđe njege i pomoći prvostupanjski sud priznao iznos od 39,82 eur.

15. S obzirom da je tuženik tužitelju isplatio iznos od 1.061,78 eur/8.000,00 kn po osnovi neimovinske štete te za tuđu pomoć i njegu 39,82 eur/300,00 kn,prvostupanjski je sud tužitelju s osnova neimovinske umjesto pripadajućeg iznosa od 2.457,37 eur dosudio iznos od 1.393,59 eur kojeg je tužitelj zatražio tužbom, sa zateznom kamatom od 26. listopada 2022. (kao dana podnošenja odštetnog zahtjeva) i s osnova imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege, umjesto pripadajućeg iznosa od 39,82 eur, iznos od 6,64 eur s pripadajućom zateznom kamatom od 25. srpnja 2024 (kao dana presuđenja).

16. Suprotno žalbenim navodima tuženika, a uzimajući u obzir kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu kao i sve okolnosti slučaja, a osobito težinu zadobivenih ozljeda, dužinu i nelagodnosti liječenja (obavljanje pretraga, nošenje schantzovog ovratnika, kontrola, mirovanje, uzimanje analgetika i sl.), pretrpljeni strah te uzimajući u obzir i Orijentacijske kriterije za utvrđivanje pravične novčane naknade neimovinske štete (utvrđenima na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, održane 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020., broj: Su-IV- 47/2020-5), prema stavu ovog drugostupanjskog suda, prvostupanjski je sud pravilno odmjerio visinu pravičnog iznosa naknade neimovinske štete.

17. Nadalje, suprotno žalbenim navodima, pravilno je prvostupanjski sud primjenom članka 223. stavka 1. ZPP-a, prema slobodnoj ocjeni dosudio tužitelju naknadu troškova tuđe pomoći i njege po cijeni jednog sata od 3,32 eur jer je i prema ocjeni ovog suda riječ o uobičajenoj cijeni u vrijeme kada je tuđa pomoć i njega pružana tužitelju, a koja cijena je utvrđena i u okvirima važeće sudske prakse, uzimajući u obzir troškove života kao i indeks potrošačkih cijena.

18. Nisu osnovani žalbeni navodi tuženika da je kamata na dosuđenu neimovinsku štetu pogrešno određena jer sukladno članku 12. stavku 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/05., 36/09., 75/09., 76/13., 151/14. i 155/23.) u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete, oštećena osoba uz dužni iznos naknade ima pravo na kamatu od dana podnošenja odštetnog zahtjeva

19. Neosnovano tuženik u žalbi navodi da podnošenje odštetnog zahtjeva ne predstavlja opravdan trošak u smislu odredbe članka 155. ZPP-a.

20. Naime, iako je točno da podnošenje odštetnog zahtjeva osiguratelju nije procesna pretpostavka utuženja naknade štete, međutim, takav zahtjev predstavlja radnju uz koju odredba članka 1103. ZOO-a veže dospijeće pravične novčane naknade, dakle početak tijeka zatezne kamate, zbog čega isti predstavlja opravdan izdatak u povodu postupka sukladno odredbi članka 151. stavka 1. ZPP-a, a propisan je i u Tbr. 31. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023., dalje: Tarifa). Tim prije jer se tužitelj odštetnim zahtjevom obratio tuženiku te je tuženik isti otklonio.

21. Suprotno žalbenim navodima, pravilno je prvostupanjski sud tužitelju priznao trošak pristupa na ročište za objavu presude. Ovo stoga što u slučaju kada stranka pristupi ročištu za objavu presude, kao u konkretnom predmetu, sud po odredbi članka 335. stavka 8. ZPP-a, stranci mora uručiti presudu jer joj od navedenog dana počinje teći rok za podnošenje pravnog lijeka. Slijedom navedenog, radi se o trošku učinjenom u povodu postupka na koje ima pravo stranka koja je ročištu pristupila i uspjela u parnici, odnosno potrebnom trošku (članak 155. ZPP-a).

22. Također, pravilno je prvostupanjski sud obvezao tuženika na plaćanje pristojbe za presudu u iznosu od 53,09 eur, budući iz stanja spisa nesporno proizlazi da je tužitelj po pozivu prvostupanjskog suda iz rješenja od 25. srpnja 2024. tu pristojbu i platio.

23. Protivno žalbenim navodima, pravilno je prvostupanjski sud tužitelju priznao trošak sastava podneska od 31. listopada 2023., budući se putem istog tužitelj očitovao na nalaz i mišljenje medicinskog vještaka i uredio tužbeni zahtjev i podneska od 22. studenog 2023., kojim se očitovao na navode tuženika iz podneska kojim je osporavao utvrđenja provedenog medicinskog vještačenja, a sve primjenom Tbr. 8.1. Tarife, pa je i po ocjeni ovog suda navedeni trošak opravdan u smislu odredbe članka 155. ZPP-a.

24. Isto tako neosnovani su žalbeni navodi tuženika da tužitelj nije dokazao trošak pribavljanja zapisnika o očevidu obzirom da je tužitelj uz tužbu priložio isti, a iz sadržaja pribavljenog zapisnika o očevidu proizlazi da je pribavljen na traženje opunomoćenice tužitelja pa je primjenom Tbr. 36.3. pravilno priznat trošak po toj osnovi. Nastavno na navedeno neosnovani su navodi tuženika da za tu radnju tužitelj nije trebao angažirati odvjetnika, obzirom da tužitelj ima slobodu ugovaranja i zastupanja po odvjetniku u postupcima za naknadu štete, a tim više jer je sam odštetni zahtjev prvotno otklonjen od tuženika pa je nedvojbeno postojala potreba na strani tužitelja za angažiranjem odvjetnika.

25. Obzirom na navedeno odluka o troškovima parničnog postupka donijeta je odgovarajućom primjenom odredbi članka 155. ZPP-a i Tarife.

26. Tuženiku nije priznat trošak žalbe, jer sa istom nije uspio (članak 154. stavak 1. ZPP).

27. Stoga je valjalo odbiti žalbu tuženika i potvrditi prvostupanjsku presudu te je temeljem odredbe članka 368. stavka 1. ZPP-a odlučeno kao u izreci ove odluke.

Osijek, 6. veljače 2025.

Predsjednica vijeća

Branka Guljaš