REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-271/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice BR iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Jana Volenec Pećina, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika ČR iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Sanja Nevešćanin Mateša, odvjetnica u Zagrebu, radi razvoda, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskoga suda u Varaždinu poslovni broj Gž Ob-84/2024- 2 od 19. rujna 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-1026/2023-18 od 17. lipnja 2024., na sjednici održanoj 6. veljače 2025.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude iz uvoda ove odluke.
2. U odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije tuženik se istom protivi te predlaže prijedlog odbaciti.
3. Prijedlog nije dopušten.
4. U prijedlogu za dopuštenje revizije tužiteljica se poziva da joj je, u postupcima pred nižestupanjskim sudovima, zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka povrijeđeno pravo na pravično suđenje, te da je pogrešno primijenjeno materijalno pravo, što da je dovelo do povrede temeljnih ljudskih prava, čime temelji taj prijedlog na odredbi čl. 385.a st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 155/23. - dalje: ZPP) .
5. Odredbom čl. 385.a st. 2. ZPP propisano je da će sud dopustiti reviziju ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće, već pozivala u nižestupanjskom postupku.
6. Predlagateljica dopuštenja revizije nije učinila vjerojatnim da joj je povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na koje se u prijedlogu poziva. Ona u prijedlogu izlaže historijat samog postupka ističući da ju sud kao neuku stranku nije upozorio na potrebu angažiranja odvjetnika te joj omogućio da ostvari pravnu pomoć, čime da je došlo do povrede aspekta prava na pravično suđenje - jednakosti oružja, zatim da je sud odbio dokazne prijedloge tužiteljice koji da su po njoj ključni, da je povrijeđeno pravo na obrazloženu sudsku odluku, da je drugostupanjska odluka proizvoljna, da je povrijeđeno pravo na učinkovit pravni lijek.
7. Sudovi su ti koji odlučuju koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica. Samim time što sud nije prihvatio neki dokazni prijedlog on ne čini ni bitnu povredu odredaba parničnog postupka niti je stranci onemogućio raspravljanje/dokazivanje u postupku niti je povrijeđeno načelo jednakosti oružja. Ovdje je sud kod utvrđenja odlučne činjenice odlučio na temelju onoga što su saslušane stranke iskazale, dakle i sama tužiteljica. Odlučno je da sud nije u situaciji kada odlučuje o dokaznom prijedlogu stranke postupio na nerazuman način, da nije odbio provesti dokaz koji bi mogao dovesti do drugačije odluke, a što ovdje nije slučaj, jer na temelju onog što je iskazala sama tužiteljica sud imao podlogu za odlučivanje o osnovanosti njezina zahtjeva za ostvarenje prava na njezino uzdržavanja od strane tuženika, kao bračnog druga tužiteljice. To sve cijeneći pretpostavke kako ih određuje relevantna materijalnopravna norma iz odredbe čl. 295. u svezi čl. 297. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, br. 103/15., 98/19., 47/20., 49/23. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 156/23). U tom smislu nije učinjeno vjerojatnim, da zbog toga što nije angažirana stručna pomoć u zastupanju tužiteljice, da je došlo do osobito teške povrede postupovnih odredbi. Isto tako uočava se da su nižestupanjski sudovi dostatno i relevantno obrazložili odluke s obzirom na tvrdnje tužiteljice i prigovore tuženika te s tim u vezi s obzirom na odlučne činjenice za rješavanje predmeta spora. Ne nalazi se, ni na bazi vjerojatnosti, proizvoljnosti u odluci ili nemogućnosti ostvarenja prava na pravni lijek. Predlagateljica zapravo prijedlogom izlaže svoje nezadovoljstvo ishodom ovog postupka.
8. Kako nije učinjeno vjerojatnim da bi postupanjem nižestupanjskih sudova bila počinjena neka osobito teška povreda odredaba parničnog postupka i da bi bilo pogrešno primijenjeno materijalno pravo radi čega da je došlo do povrede temeljnih ljudskih prava, primjenom odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP prijedlog je odbačen.
Zagreb, 6. veljače 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
