REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-263/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ŠŠ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Roberta Gottwald, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika RŠ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Heidi Santini, odvjetnica u Zagrebu, Vlaška kbr. 62/VI, radi utvrđenja bračne stečevine, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Splitu broj Gž Ob- 18/2022-2 od 19. siječnja 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu broj P Ob-150/2021-20 od 26. studenoga 2021., u sjednici održanoj 6. veljače 2025.,
p r e s u d i o j e:
Revizija tuženika odbija se kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:
"I./ Utvrđuje se da je tužiteljica ŠŠ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] suvlasnica u ½ idealnog dijela i tuženik RŠ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], odvojak br. 49 suvlasnik ½ idealnog dijela nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Novom Zagrebu u zk. ul. [broj ZK uloška] , z.k. čbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
II./ Ovlašćuje se tužiteljica ŠŠ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] da temeljem ove presude u zemljišnim knjigama zatraži uknjižbu prava suvlasništva nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Novom Zagrebu u zk. ul. [broj ZK uloška] , z.k. čbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], za ½ suvlasničkog dijela na svoje ime uz istodobno brisanje tog prava preko suvlasničkog dijela od ½ s imena tuženika RŠ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], odvojak br. 49.
III./ Nalaže se tuženiku RŠ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], odvojak br. 49 naknaditi tužiteljici ŠŠ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], odvojak br. 49 troškove postupka u iznosu od 9.334,38 kn u roku od 15 dana.
IV./ Odbija se tužiteljica ŠŠ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] sa zahtjevom za naknadu parničnog troška preko iznosa dosuđenog pod toč. III. izreke ove presude kao neosnovanim.
V./ Odbija se tuženik RŠ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] sa zahtjevom za naknadu parničnog troška kao neosnovanim.".
2. Drugostupanjskom presudom je žalba tuženika odbijena kao neosnovana i potvrđena je prvostupanjska presuda.
3. Ovaj sud je rješenjem broj Revd-2944/2022-2 od 27. lipnja 2023. dopustio tuženiku podnošenje revizije protiv drugostupanjske presude zbog pravnog pitanja:
"Stječe li izvanbračni drug suvlasnički dio nekretnine kupljene za trajanja izvanbračne zajednice sredstvima kredita ostvarenog temeljem ugovora o kreditu kojeg je u pisanom obliku sklopio drugi izvanbračni drug, onaj koji se po kupoprodajnom ugovoru u zemljišnim knjigama upisao kao samovlasnik kupljene nekrenine, već i samo osnovom činjenice da je nekretnina kupljena tijekom izvanbračne zajednice, dakle - neovisno od namjere izvanbračnih drugova (koju namjeru stoga u sudskom postupku, pokrenutom radi utvrđenja da je taj suvlasnički dio stečen, nije potrebno niti utvrđivati) da se kredit ostvari ili stan kupuje za potrebe izvanbračne zajednice, zajednički - tako da postane stečevina izvanbračnih drugova, pa (po tome) i u slučaju postojanja namjere (ili sporazuma) ovih da se stan kupuje kako bi postao vlastita imovina izvanbračnog druga koji je ostvario kredit i sklopio ugovor o kupoprodaji nekretnine?".
4. Postupajući po navedenom dopuštenju, tuženik je podnio reviziju pozivom na odredbu čl. 382. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) zbog pravnog pitanja u odnosu na koje je dopuštena. Predložio je ovom sudu prihvatiti reviziju i preinačiti drugostupanjsku presudu ili ukinuti drugostupanjsku i prvostupanjsku presudu te predmet vratiti na ponovno suđenje.
5. Odgovor na reviziju nije podnesen.
6. Revizija je neosnovana.
7. Povodom revizije iz čl. 382. ZPP revizijski sud pobijanu drugostupanjsku presudu ispituje samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena (čl. 391. st. 1. ZPP).
8. U revizijskom stadiju postupka, sporno je predstavlja li nekretnina (izvan)bračnu stečevinu stranaka i je li tužiteljica postala suvlasnica navedene nekretnine u ½ dijela s tog osnova.
9. Tijekom postupka pred nižestupanjskim sudovima je utvrđeno:
- da je tuženik upisan kao vlasnik sporne nekretnine, k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi stambena zgrada br. 49 [adresa]. odvojak i dvorište površine 103 m2, te da je uknjiženo založno pravo na temelju ugovora o kreditu u korist OTP BANKE d.d. Zadar,
- da je tuženik 7. travnja 2016. kao korisnik kredita sklopio s OTP BANKOM d.d. Zadar kao davateljem kredita Ugovor o kreditu sa sporazumom o osiguranju novčane tražbine upisom hipoteke na nekretninama kojim je banka tuženiku odobrila kredit za kupnju nekretnine u iznosu 75.000,00 Eura u kunskoj protuvrijednosti na dan isplate na rok od 25 godina,
- da je izvanbračna zajednica tužiteljice i tuženika započela 2013., te je 2015. rođeno njihovo zajedničko dijete,
- da je izvanbračna zajednica stranaka prestala u rujnu 2017.,
- da je do 1. rujna 2017. otplaćeno s naslova glavnice kredita 2.745,26 Eura, s tim da je ostatak cijene otplaćivao tuženik po prestanku izvanbračne zajednice.
10. Tijekom postupka i u podnesenoj reviziji, tuženik tvrdi da sporna nekretnina predstavlja njegovu vlastitu imovinu jer je kupljena kreditom koji otplaćuje tuženik iz svojih vlastitih sredstava, obzirom da stranke nikad nisu ni bile u financijskoj i ekonomskoj zajednici.
11. U konkretnom slučaju, sukladno odredbi čl. 11. st. 1. i 2. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 103/15 i 98/19 - dalje: ObZ), budući da je rođeno zajedničko maloljetno dijete stranaka, na njihovu izvanbračnu zajednicu se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ObZ o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova.
11.1. Odredbom čl. 36. st. 1. ObZ propisano je da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, dok je st. 3. istog članka propisno da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine, ako nisu drugačije ugovorili.
11.2. Odredbom čl. 39. st. 1. ObZ propisano je da imovina koju bračni drug ima u trenutku sklapanja braka, ostaje njegova vlastita imovina, dok je st. 2. istog članka propisano da je vlastita imovina i imovina koju je bračni drug stekao tijekom bračne zajednice na pravnom temelju različitom od temelja iz čl. 36. ObZ.
11.3. Odredbom čl. 40. ObZ propisano je da se bračnim ugovorom mogu se urediti imovinskopravni odnosi na postojećoj ili budućoj imovini, dok je st. 3. tog članka propisano da se bračni ugovor sklapa u pisanom obliku, a potpisi bračnih drugova moraju biti ovjereni kod javnog bilježnika.
12. Prema odredbi čl. 219. st. 1. ZPP, svaka stranka dužna je iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika, te u smislu citirane odredbe ZPP svaka stranka je dužna dokazati one činjenice koje joj idu u prilog. Dakle, ako se radi o imovini stečenoj za vrijeme trajanja braka ili izvanbračne zajednice, teret dokaza je na onoj stranci koja tvrdi da imovina ne predstavlja (izvan)bračnu stečevinu time što treba dokazati da ta imovina predstavlja vlastitu imovinu (tako i Rev-845/2022 od 22. studenoga 2023.).
12.1. U situaciji kada tuženik tvrdi da nekretnina stečena za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice ne predstavlja izvanbračnu stečevinu nego njegovu vlastitu imovinu, na tuženiku je teret dokaza da ta imovina predstavlja njegovu vlastitu imovinu.
13. Sudovi su zaključili da tuženik nije dokazao svoje tvrdnje o postojanju namjere i sporazuma stranaka o stjecanju sporne nekretnine kao vlastite imovine tuženika za vrijeme trajanja njihove izvanbračne zajednice, obzirom da stranke nisu sporazumno uredile svoje imovinske odnose sklapanjem bračnog ugovora prema kojemu bi ta nekretnina imala status vlastite imovine tuženika.
14. Slijedom navedenog, pravilna je ocjena sudova da u konkretnom slučaju vrijedi zakonska presumpcija da su bračni drugovi (u ovom slučaju izvanbračni) u jednakim dijelovima suvlasnici sporne nekretnine koja predstavlja bračnu stečevinu, sukladno odredbi čl. 36. st. 3. ObZ, dok činjenica da se sporna nekretnina otplaćuje sredstvima kredita čiji je korisnik samo tuženik nije od utjecaja na veličinu suvlasničkih dijelova u bračnoj stečevini.
15. Budući da nije utvrđeno postojanje namjere stranaka odnosno njihovog sporazuma o uređenju imovinskopravnih odnosa uobličenog u formi (izvan)bračnog ugovora o kupnji nekretnine kako bi ona postala vlastita imovina izvanbračnog druga koji je ostvario kredit i sklopio ugovor o kupoprodaji nekretnine, drugi izvanbračni drug (tužiteljica) stječe suvlasnički dio te nekretnine kupljene za trajanja izvanbračne zajednice - što predstavlja odgovor na postavljeno pravno pitanje.
16. Ovaj sud nije našao postojanje revizijskog razloga pogrešne primjene materijalnog prava na koji se odnosi postavljeno pitanje, te je stoga valjalo, na temelju odredbe čl. 393. st. 1. ZPP, reviziju odbiti kao neosnovanu.
Zagreb, 6. veljače 2025.
Predsjednik vijeća:
mr. sc. Dražen Jakovina
