Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj Gž-1734/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Rijeci, po sucu Dušku Abramoviću, u izvanparničnom predmetu predlagatelja ŠŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Dinku Ocvareku, odvjetniku iz Siska, protiv protustranke RŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po skrbnici, majci MŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], obje iz [adresa], zastupane po punomoćniku Branku Posavčiću, odvjetniku iz Kutine, uz sudjelovanje Centra za socijalnu skrb Hrvatska Kostajnica, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Kutini, poslovni broj RI -7/2024.-43 od 13. rujna 2024., 6. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e

1.Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Kutini, poslovni broj RI -7/2024.-43 od 13. rujna 2024. u točkama I., II. i III. izreke.

2. Djelomično se prihvaća žalba predlagatelja te se djelomično preinačuje citirano rješenje u odluci o naknadi troškova postupka u točki IV. izreke i rješava:

Nalaže se protustranci RŽ naknaditi predlagatelju ŠŽ trošak postupka u iznosu od 305,26 eura u roku od 15 dana, dok se u odnosu na preostali odbijajući dio odluke o naknadi troškova postupka žalba predlagatelja odbija kao neosnovana.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem u točki I. izreke razvrgnuta je suvlasnička zajednica nekretnine stranaka upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], kuća i dvorište od 748 m2 upisane kao suvlasništvo predlagatelja u 4/5 i protustranke u 1/5 dijela tako da nekretnina u cijelosti pripadne protustranci.

1.1. Točkom II. izreke naloženo je protustranci isplatiti predlagatelju iznos od 10.936,40 eura kao vrijednost njegovog suvlasničkog dijela u roku od 30 dana od pravomoćnosti rješenja, dok je točkom III. izreke određen upis prava vlasništva cijele nekretnine u korist protustranke RŽ

1.2. Točkom IV. izreke odbijen je zahtjev predlagatelja za isplatu troška - takse na prijedlog predujma za vještačenje u ukupnom iznosu od 597,25 eura.

2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio predlagatelj zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. u vezi čl. 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) s prijedlogom da se rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovan postupak uz delegiranje spisa drugom sudu na području Hrvatske Kostajnice, odnosno Općinskom sudu u Sisku.

3. Protustranka je odgovorila na žalbu predlagatelja, sve žalbene navode smatra neosnovanima te predlaže da se žalba odbije i rješenje suda prvog stupnja potvrdi.

4. Žalba je djelomično osnovana i to samo u odnosu na odluku o naknadi troškova postupka.

5. Ispitujući pobijano rješenje u okviru istaknutih žalbenih razloga, pritom pazeći po službenoj dužnosti na postojanje bitnih povreda odredaba postupka iz čl. 354. st.

2. u svezi čl. 365. st. 2. ZPP-a, ovaj sud nije utvrdio postojanje koje od tih bitnih povreda odredaba postupka.

6. Nije počinjena bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju predlagatelj u žalbi ukazuje, jer rješenje sadrži razloge o odlučnim činjenicama koje su u skladu sa stanjem u spisu, razlozi rješenja zbog kojih je sud odlučio kao u izreci su jasni te rješenje nema nedostatka zbog kojih se ne bi moglo ispitati.

7. Okolnost da je prema navodima predlagatelja sud trebao odrediti razvrgnuće civilnom diobom ne predstavlja bitnu povredu odredaba postupka već bi se eventualno radilo o pogrešnoj primjeni materijalnog prava.

8. Neosnovani su žalbeni navodi predlagatelja o pogrešno ili nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju kao i o pogrešnoj primjeni materijalnog prava, osim djelomično, u odnosu na odluku o naknadi troškova postupka.

9. U ovom žalbenom postupku nije sporno da su stranke suvlasnici predmetne nekretnine, predlagatelj u 4/5 i protustranka u 1/5 dijela, da predmetna nekretnina u naravi predstavlja kuću i dvorište na adresi u [adresa], da u toj nekretnini od rođenja **.**.2002. živi protustranka, dok da predlagatelj u toj nekretnini nije nikada živio i ondje zadovoljavao svoje stambene potrebe budući da predlagatelj u istom mjestu ima vlastitu nekretninu, kuću za stanovanje na adresi u [adresa].

10. Sporno je i u ovom žalbenom postupku je li razvrgnuće trebalo odrediti na način određen pobijanim rješenjem u točkama I. i II. izreke ili civilnim razvrgnućem, što predlagatelj ističe u žalbi i smatra da je to bio jedini mogući i zakonom dopušteni način razvrgnuća, pričemu nije sporno da stranke u nastavku postupka nakon donošenja ukidnog rješenja u ovoj pravnoj stvari, sporazum o načinu razvrgnuća na način da bi predlagatelj isplatio protustranci njezin suvlasnički dio, odnosno da bi protustranka predlagatelju isplatila vrijednost njegovog suvlasničkog dijela, nije postignut.

11. U provedenom postupku prvostupanjski sud je u bitnome utvrdio:

- da predmetna nekretnina u naravi predstavlja stambenu građevinu ( kuću s dvorištem);

- da predmetnu nekretninu nije moguće etažirati, odnosno provesti geometrijsko razvrgnuće;

- da vrijednost predmetne nekretnine iznosi 103.000,00 kn / 13.670,50 eura, što je sud sve utvrdio na temelju pisanog nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke na koji stranke nisu imale primjedbi;

- da je predlagatelj predlagao da se provede civilno razvrgnuće;

- da se protustranka usprotivila tom način razvrgnuća, te podnijela protuprijedlog da se razvrgnuće provede isplatom na način da protustranka isplati predlagatelju vrijednost njegovog suvlasničkog dijela;

- da je protustranka tijekom postupka istakla prigovor povrede prava na dom iz čl. 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (dalje Konvencija) koji je obrazložila navodima da u predmetnoj nekretnini živi od svojeg rođenja, da je to jedina nekretnina u kojoj može zadovoljavati svoje stambene potrebe, da bi u slučaju određivanja razvrgnuća civilnom diobom (prodajom na javnoj dražbi) morala iseliti iz predmetne nekretnine;

- da je protustranka teško bolesna osoba i vezana za pomoć druge osobe (majke);

- da je rješenjem Općinskog suda u Sisku, Stalna služba u Hrvatskoj Kostajnici , poslovni broj: Rl-Ob-373/202014 od 26. siječnja 2022. koje je postalo pravomoćno 16. veljače 2022. protustranka djelomično lišena poslovne sposobnosti, a rješenjem Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb, Područni ured Hrvatska Kostajnica od 14. ožujka 2022. stavljena pod skrbništvo, te joj je za skrbnika imenovana majka MŽ;

- da iz dopisa Centra za socijalnu skrb Hrvatska Kostajnica od 23. studenoga 2020. proizlazi da je zdravstveno stanje protustranke loše, da ista ima teške intelektualne poteškoće, IQ 0-34, da je kod iste prisutan potpuni gubitak vida jednog oka uz oštećenje vida drugog oka, obostrana nagluhost, poremećaj glasa, jezika i govora, da se ista ne može samostalno brinuti o svojim pravima i interesima, te da se Centar za socijalnu skrb Hrvatska Kostajnica, kojeg je sud uključio u postupak, očitovao da se razvrgnuće provede na način da protustranka ostane živjeti u predmetnoj nekretnini.

12. Prvostupanjski sud je u provedenom postupku nakon donošenja ukidnog rješenja u ovoj pravnoj stvari, utvrdio da stranke sporazum o mogućem razvrgnuću isplatom, na način da predlagatelj isplati protustranci vrijednost njezinoga suvlasničkog dijela, odnosno da protustranka isplati predlagatelju vrijednost njegova suvlasničkog dijela, nisu postigle. S obzirom na to, te provodeći test razmjernosti radi ocjene prigovora protustranke o pravu na dom, prvostupanjski sud nije prihvatio prijedlog predlagatelja da se razvrgnuće provede civilnom diobom, već je prihvatio protuprijedlog protustranke da se razvrgnuće provede da protustranka predlagatelju isplati vrijednost njegovog suvlasničkog dijela, koji iznosi 10.236,40 eura, pa je stoga odlučio kao u točkama I., II. i III. izreke, dok je točkom IV. izreke u cijelosti odbio zahtjev predlagatelja za naknadu troškova postupka.

13. Predlagatelj u žalbi, osporavajući pravilnost i zakonitost rješenja, ostaje kod svih prigovora koje je isticao tijekom postupka, smatra da je jedino moguć i dopušten način razvrgnuća civilno razvrgnuće predmetne nekretnine koje je predlagao tijekom postupka. Smatra da u opisanim okolnostima sud nije mogao provesti razvrgnuće isplatom na način da protustranka njemu isplati vrijednost njegovog suvlasničkog dijela, smatrajući da je takvim postupanjem, sud prekoračio svoja ovlaštenja, pri čemu smatra da je sud povrijedio odredbe čl. 50. i čl. 51. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (“Narodne novine” broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14; dalje ZV).

14. Opisani žalbeni navodi predlagatelja nisu osnovani.

15. Žalbeni navodi predlagatelja da je sud prekoračio svoja ovlaštenja, odlučivanjem kao u izreci pobijanog rješenja, nisu osnovani, jer je sud s obzirom na sve pravilno utvrđene okolnosti, te pravilno cijeneći da je protustranka podnijela protuprijedlog da se razvrgnuće provede isplatom na način da ona predlagatelju isplati vrijednost njegovog suvlasničkog dijela, postupao u okviru tog protuprijedloga protustranke.

16. Protustranka je tijekom postupka istakla prigovor prava na dom, a radi se o konvencijskom prigovoru iz čl. 8. Konvencije, pri čemu je ovaj sud, u ukidnom rješenju obzirom na činjenicu da nije sporno da protustranka u predmetnoj nekretnini zadovoljava svoje stambene potrebe, a da predlagatelj svoje stambene potrebe zadovoljava u drugoj nekretnini (vlastitoj kući) u Hrvatskoj Dubici, naložio prvostupanjskom sudu da radi ocjene osnovanosti tog prigovora provede test razmjernosti što je prvostupanjski sud u nastavku postupka učinio.

17. Cijeneći sve pravilno utvrđene učinjenice o tome da protustranka svoje stambene potrebe zadovoljava jedino u predmetnoj nekretnini u kojoj živi od svog rođenja, da protustranka, kao ni njezina majka i skrbnica nemaju drugih nekretnina u kojima bi mogle zadovoljavati svoje stambene potrebe, zatim činjenicu da predlagatelj na području Hrvatske Dubice ima vlastitu kuću, što proizlazi iz stanja u spisu,zatim daljnju činjenicu da je protustranka osoba s ozbiljnim zdravstvenim teškoćama, koje su trajne naravi i da nema izgleda za poboljšanje zdravstvenog stanja, da je protustranka osoba djelomično lišena poslovne sposobnosti i u zadovoljavanju svojih životnih potreba upućena na pomoć druge osobe (majke) koja joj je postavljena i posebnom skrbnicom, sud je pravilno ocijenio da bi provođenjem razvrgnuća civilnom diobom, bilo povrijeđeno pravo protustranke na dom.

18. Ovo stajalište prvostupanjskog suda kao pravilno prihvaća i ovaj sud, pa u takvim okolnostima, budući da navedeno konvencijsko pravo ima prednost u odnosu na odredbu čl. 50. st. 4. ZV-a pravilno je prvostupanjski sud postupio kada nije odredio civilno razvrgnuće.

19. Pritom, treba reći da u situaciji da protustranka u ovom izvanparničnom postupku nije istakla prigovor prava na dom, tada, ona u slučaju da je sud prihvatio prijedlog predlagatelja i odredio civilno razvrgnuće, u eventualnom ovršnom postupku radi prodaje predmetne nekretnine ne bi mogla više osnovano isticati prigovor prava na dom.

20. U takvim okolnostima sud je pravilno postupio kada je odredio razvrgnuće isplatom na način da protustranka predlagatelju isplati vrijednost njegova suvlasničkog dijela, pri čemu je protustranka u smislu odredbe čl. 51. st. 1. ZV-a učinila vjerojatnim da za takav način razvrgnuća postoji osobito ozbiljan razlog s obzirom na njezino zdravstveno stanje, činjenicu da predmetna nekretnina predstavlja njezin jedini dom i da u istoj zadovoljava svoje životne i stambene potrebe od svog rođenja.

21. Valja ukazati da iz stanja u spisu proizlazi da je predlagatelj na ročištu od 26. lipnja 2022. ponudio protustranci da joj na ime vrijednosti njezinog suvlasničkog dijela isplati iznos od 5.000,00 eura, dok je protustranka predložila da ona predlagatelju isplati vrijednost njegovog suvlasničkog dijela iznosom od 15.000,00 eura, pričemu ovaj sud primjećuje da je protustranka ponudila predlagatelju isplatu većeg iznosa na ime vrijednosti njegovog suvlasničkog dijela nego li je to prema procjeni vještaka građevinske struke (10.936,40 eura), dok je predlagatelj, protustranci ponudio daleko manji iznos u vrijednosti od svega 5.000,00 eura.

22. Stoga je suprotno žalbenim navodima pobijano rješenje u točkama I., II. i III. izreke doneseno uz pravilnu primjenu materijalnog prava.

23. Djelomično su osnovani žalbeni navodi predlagatelja u odnosu odluku o naknadi troškova postupka. Naime, iz stanja u spisu proizlazi da je predlagatelj platio predujam za provođenje građevinskog vještačenja u iznosu od 2.875,04 kn / 381,58 eura, koji je bilo potrebno provesti radi odlučivanja o prijedlozima stranaka, pa u takvim okolnostima predlagatelj ima pravo na naknadu razmjernog dijela troškova građevinskog vještačenja u visini njegovog suvlasničkog dijela (4/5), slijedom čega je djelomičnim uvaženjem žalbe predlagatelja pobijano rješenje u točki IV. izreke preinačeno i naloženo protustranci da predlagatelju isplati razmjeran dio troška građevinskog vještačenja u iznosu od 305,26. eura.

24. Slijedom obrazloženog, te primjenom odredbi čl. 380. toč. 2. i 3. ZPP-a odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

25. O naknadi žalbenog troška ovaj sud nije odlučivao budući da predlagatelj, ni protustranka naknadu žalbenog troška nisu tražili

U Rijeci, 6. veljače 2025.

Sudac

Duško Abramović