REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Povrv-1868/2023-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda Goranu Goluži, po prijedlogu sudskog savjetnika Tonija Kapeline, u pravnoj stvari tužitelja GRADSKA PLINARA ZAGREB d.o.o., sa sjedištem u [adresa], OIB: 20985255037, protiv tuženika ŽU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 14. siječnja 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, 6. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Održava na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi vršiteljice dužnosti javne bilježnice Medine Karahasanović u Zagrebu, poslovni broj Ovrv- 1685/2022 od 21. travnja 2023. u dijelu pod točkom 1. kojom je naloženo tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 7.987,51 EUR (slovima: sedam tisuća devetsto osamdeset sedam eura i pedeset jedan cent) sa zateznim kamatama koje teku od 12. svibnja 2022. do isplate, i to za razdoblje od dospijeća do 31. prosinca 2022. prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a za razdoblje od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem za tri postotna poena referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.

II. Ukida se platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi vršiteljice dužnosti javne bilježnice Medine Karahasanović u Zagrebu, poslovni broj Ovrv-1685/2022 od 21. travnja 2023. u dijelu u kojem je naloženo tuženiku naknaditi tužitelju trošak ovršnog postupka u iznosu od 41,78 EUR.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju prouzročeni trošak postupka u iznosu od 168,11 EUR, sa zateznim kamatama koje teku od 6. veljače 2025. pa do isplate, prema stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Na temelju prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave tužitelja (ranije ovrhovoditelja) vršiteljica dužnosti javne bilježnice Medina Karahasanović u Zagrebu donijela je 21. travnja 2023. rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave poslovni broj Ovrv-1685/2022 kojim je tuženiku (ranije ovršeniku) naloženo tužitelju platiti iznos od 7.987,51 EUR sa pripadajućim zateznim kamatama. Istim rješenjem tuženiku je naloženo da tužitelju naknadi nastale troškove ovršnog postupka u iznosu od 41,78 EUR sa zateznim kamatama od donošenja rješenja o ovrsi do isplate.

2. Protiv navedenog rješenja o ovrsi tuženik je podnio prigovor u kojem u bitnome navodi da je tužitelj izmislio navodno dugovanje za neovlaštenu potrošnju plina te da isto predstavlja kazneno djelo prijevare. Istaknuo je da je, nakon sanacije oba dimnjaka i tehničkog pregleda dimnjačara i statičara od 2. prosinca 2021., tražio od djelatnika tužitelja da hitno izvrše puštanje plina na kućnom priključku, ali da su isti nakon godinu dana izvršili zamjenu plinomjera i to 21. ožujka 2022. Navodi i da prema tužitelju nije imao nikakvih dugovanja te da je čak bio u pretplati 2019., 2020. i 2021. godine, kao i da su djelatnici tužitelja obavljali kontrolu plinske instalacije i plinomjera te da nisu uočili nikakve nepravilnosti. Ističe i da je novi plinomjer bio instaliran 2010. godine te da je bio zastario i sav izgreban pa da smatra da su mu podmetnuli staro brojilo.

3. Sud je rješenjem od 9. siječnja 2024. (list 56-58 spisa) stavio izvan snage spomenuto rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, u dijelu kojim je određena ovrha, ukinuo provedene radnje te je odlučio da će se daljnji postupak provesti kao u povodu prigovora protiv platnog naloga.

4. U nastavku postupka tužitelj je istaknuo da se predmetno potraživanje odnosi na neovlaštenu potrošnju plina koja se podmiruje operatoru distribucijskog sustava, odnosno tužitelju, za razliku od redovne potrošnje plina koja se potrošnja podmiruje opskrbljivaču plina temeljem ugovora o opskrbi, a za koju tuženik tvrdi da ju redovno podmiruje. Tužitelj ističe da je 22. ožujka 2022. na predmetnoj adresi od strane radnika tužitelja izvršena demontaža plinomjera (tvornički broj plinomjera: [broj plinomjera], priključnica br. 18066/22) te da su tom prilikom radnici tužitelja utvrdili postojanje nepravilnosti na zamijenjenom plinomjeru u vidu oštećenja plombe Državnog zavoda za mjeriteljstvo, odnosno da plomba nije imala ovjernu oznaku, a što da izravno upućuje na sumnju radi neovlaštene potrošnje plina. Tužitelj je istaknuo da je zbog sumnje u neovlaštenu potrošnju plina predmetni plinomjer pohranjen u skladište tužitelja sa nalogom za ispitivanje u ovlaštenom laboratoriju te da iz izvještaja o kontrolnom pregledu plinomjera proizlazi da plinomjer nema ovjernu oznaku, a da je ovjerna oznaka prema bazi podataka HR 1/10-10, a što da nesporno proizlazi i iz isprave o umjeravanju plinomjera od 14. lipnja 2010. Dakle, tužitelj navodi da je sukladno Izvještaju o kontrolnom pregledu plinomjera nesporno utvrđeno da je oštećena, odnosno uništena plomba Državnog zavoda za mjeriteljstvo, a s obzirom da ista nije imala ovjernu oznaku, a čime da je utvrđena neovlaštena potrošna plina, kao i da iz umjernice – isprave o umjeravanju plinomjera proizlazi kako je predmetni plinomjer evidentiran ovjernom oznakom Državnog zavoda za mjeriteljstvo br. HR 1/10, dok je na fotografijama plinomjera vidljivo da nema ovjerne oznake na plombi pa tužitelj smatra utvrđenim da je ovjernom plombom manipulirano. Tužitelj navodi da su navedenim oštećenjem ovjerne oznake s poklopca brojčanika plinomjera omogućeni neovlašteni zahvati pa tako i unutar brojčanika plinomjera koji registrira količinu proteklog plina. Ističe da je krajnji kupac, kao i druga pravna ili fizička osoba za koju je utvrđena neovlaštena potrošnja plina, dužan platiti naknadu za neovlaštenu potrošnju plina operatoru distribucijskog sustava, u roku od osam dana od dana izdavanja računa. Navodi da se predmetna naknada za neovlaštenu potrošnju plina određuje mjesečno, kao umnožak priključnog kapaciteta obračunskog mjernog mjesta, cijene energije uravnoteženja, te trajanja neovlaštene potrošnje plina, kao i da je za izračun naknade za neovlaštenu potrošnju primijenjeno je razdoblje od godinu dana do dana kada je zamijećena neovlaštena potrošnja plina – demontaža plinomjera - (22. ožujka 2021. do 22. ožujka 2022.), a koje razdoblje se koristi kada tužitelj ne može utvrditi početak jedne ili više radnji neovlaštene potrošnje plina. Slijedom navedenog, predlaže da se održi na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, kao i da se naloži tuženiku da mu nadoknadi troškove parničnog postupka.

5. U tijeku postupka sud je izveo dokaze čitanjem izvatka iz poslovnih knijga (list 16 spisa), dopis (list 33 spisa), žalbu (list 45 spisa), zapisnik o ispitivanju plinske instalacije (list 46 spisa), priključnica (list 47, 67-68 spisa), račun (list 48-51 spisa), ispitnog izvještaja o nepropusnosti i ispravnosti plinske instalacije br. 0232629 (list 99 spisa), zahtjeva za pohranu plinomjera u skladištu i ispitivanje u ovlaštenom laboratoriju (list 70 i 76 spisa), izvještaj o kontrolnom pregledu plinomjera (list 75 spisa), obračuna naknade za neovlaštenu potrošnju plina (list 78 spisa), energetske suglasnost (list 79-80 spisa) i računa br. 9840/0108/1 (list 81 spisa). Isto tako, sud je izvršio uvid i u fotografije (list 71-74 spisa).

6. Ocjenjujući rezultate provedenih dokaza, u skladu s čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), sud je utvrdio da je zahtjev tužitelja osnovan.

7. Predmet spora je zahtjev za isplatu naknade za neovlaštenu potrošnju plina na adresi u [adresa], za razdoblje od 22. ožujka 2021. do 22. ožujka 2023. u iznosu od 7.987,51 EUR.

8. Među strankama nije sporno da je tužitelj ovlašten na pružanje usluga isporuke plina te da je tuženik korisnik navedene usluge.

9. Sporna je osnova i visina tužbenog zahtjeva.

10. Sukladno čl. 3. toč. 25. Zakona o tržištu plinom ("Narodne novine" broj 18/2018, 23/2020) neovlaštena potrošnja plina znači samovoljno priključenje na distribucijski sustav ili transportni sustav, preuzimanje plina mimo obračunskog mjernog mjesta ili putem plinomjera za koji je dokazano da je onesposobljen za ispravan rad te preuzimanje plina putem plinomjera kod kojega je ovjerna oznaka Državnog zavoda za mjeriteljstvo, ovlaštenog mjeritelja Državnog zavoda za mjeriteljstvo, proizvođača plinomjera, operatora distribucijskog sustava ili operatora transportnog sustava uništena, promijenjena, uklonjena ili na bilo koji drugi način oštećena. Navedeno je određeno i čl. 74. st. 1. Mrežnih pravila plinskog distribucijskog sustava ("Narodne novine" broj 50/2018, 88/2019, 36/2020, 100/2021; dalje: Mrežna pravila).

10.1. Nadalje, u skladu čl. 75. st. 1. Mrežnih pravila krajnji kupac, kao i druga pravna ili fizička osoba za koju je utvrđena neovlaštena potrošnja plina, dužan je platiti naknadu za neovlaštenu potrošnju plina operatoru distribucijskog sustava, u roku od osam dana od dana izdavanja računa.

11. Čitanjem Umjernice – isprave o umjeravanju plinomjera od 14. lipnja 2010. (list 77 spisa) i priključnice broj 31229/10 (list 67 spisa), sud je utvrdio da je navedenog dana predmetni plinomjer broj [broj plinomjera] ponovno ovjeren žigom, i to od strane ovlaštenog ispitivača.

11.1. Naprijed spomenutu dokumentaciju sud prihvaća kao vjerodostojnu, a niti tuženik tijekom postupka nije osporavao vjerodostojnost iste.

12. Uvidom u fotografije (list 71-74 spisa) sud je utvrdio da su na istima vidljiva oštećenja na žigu plinomjera, odnosno da je isti izgreban.

12.1. Nadalje, čitanjem Ispitnog izvještaja o nepropusnosti i ispravnosti plinske instalacije br. 0232629 od 22. ožujka 2022. (list 99 spisa) sud je utvrdio da je kod demontaže na zahtjev stranke utvrđeno da se na plombi Državnog zavoda za mjeriteljstvo ne vidi žig, a koji dokument je potpisan i od strane tuženika

12.2. Čitanjem Zahtjeva za pohranu plinomjera u skladištu i ispitivanje u ovlaštenom laboratoriju od 22. ožujka 2022. (list 70 i 76 spisa) te Izvještaja o kontrolnom pregledu plinomjera (list 75 spisa) od 24. ožujka 2022., sud je utvrdio da je zatraženo ispitivanje plinomjera s obzirom da se na istome ne vidi žig te je potom analizom utvrđeno od strane Odjela inspekcije mjerila da je uništena ovjerna oznaka.

12.3. Naprijed spomenutu dokumentaciju sud prihvaća kao vjerodostojnu, a niti tuženik tijekom postupka nije osporavao vjerodostojnost iste.

13. Na temelju izvedenih dokaza sud je utvrdio da je 14. lipnja 2010. plinomjer broj [broj plinomjera] ponovno ovjeren žigom, a u odnosu na koje mjerno mjesto je tuženik nesporno korisnik. Nadalje, utvrđeno je da je pri demontaži plinomjera 22. ožujka 2022. konstatirano da je uništena ovjerna oznaka Državnog zavoda za mjeriteljstvo. 14. Dakle, sud je utvrdio neovlaštenu potrošnju plina od strane tuženika kao korisnika, na način da je preuziman plin putem plinomjera kod kojega je ovjerna oznaka Državnog zavoda za mjeriteljstvo oštećena. Slijedom navedenog, tuženik kao krajnji kupac dužan je platiti naknadu za neovlaštenu potrošnju plina operatoru distribucijskog sustava, u roku od osam dana od dana izdavanja računa.

15. U odnosu na navode tuženika da je novi plinomjer bio instaliran 2010. godine te da je bio zastario i sav izgreban pa da smatra da su mu podmetnuli staro brojilo, sud prvenstveno ovime ukazuje da je na tuženiku teret dokazivanja navedene činjenice. Naime, teret dokazivanja snosi stranka za koju je utvrđenje o postojanju neke činjenične pretpostavke, prema normama primjenom kojih treba donijeti odluku, povoljno u smislu da o tom postojanju ovisi njezin uspjeh u parnici, slijedom čega ta stranka snosi rizik neuspjeha da se određena pravno relevantna činjenična pretpostavka ne utvrdi na zahtijevanoj razini utvrđenosti (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Rev-4176/2019-2 od 10. listopada 2023.).

15.1. Međutim, tuženik je u prilog svojih tvrdnji nije dostavio dokaze na navedenu okolnost.

15.2. Stoga je sud primjenom pravila o teretu dokazivanja zaključio da nije dokazano u postupku da je tuženiku podmetnuto staro brojilo, odnosno kazneno djelo prijevare počinjeno od strane djelatnika tužitelja.

15.3. Isto tako, ukazuje se i da činjenica da je tuženik bio u pretplati prema tužitelju, nije od utjecaja na predmet ovog spora, a niti je tuženik istaknuo prigovor radi prijeboja.

16. U skladu s čl. 75. st. 3. Mrežnih pravila ako operator distribucijskog sustava ne može utvrditi početak neovlaštene potrošnje, za obračun naknade za neovlaštenu potrošnju plina koristi se razdoblje od jedne godine.

16.1. Nadalje, odredbom čl. 76. st. 1. Mrežnih pravila naknada za neovlaštenu potrošnju plina određuje se mjesečno, kao umnožak priključnog kapaciteta obračunskog mjernog mjesta iz energetske suglasnosti, primjenjive cijene, te trajanja neovlaštene potrošnje plina.

17. Sud je čitanjem preslika izvatka iz poslovnih knijga (list 16 spisa), obračuna naknade za neovlaštenu potrošnju plina (list 78 spisa) i računa br. 9840/0108/1 (list 81 spisa) koji predstavlja vjerodostojnu ispravu u smislu čl. 31. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22), utvrdio da tražbina tužitelja za neovlaštenu potrošnju u razdoblju od 22. ožujka 2021. do 22. ožujka 2022. iznosi ukupno 7.987,51 EUR (60.181,91 kn) te da je datum dospijeća predmetnog računa 11. svibnja 2022.

17.1. Sud naprijed navedenu dokumentaciju prihvaća kao vjerodostojnu, dok tuženik tijekom postupka iznesenim prigovorima nije doveo u pitanje vjerodostojnost iste.

17.2. Slijedom navedenog, utvrđena i visina tužbenog zahtjeva.

18. Dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate sukladno odredbi čl. 29. st. 1. ZOO-a. Osnovan je zahtjev tužitelja za isplatu zateznih kamata na dosuđeni iznos tekućih od dana dospijeća utuženog računa pa do isplate sukladno odredbi čl. 183. st. 1. ZOO-a, a s obzirom da tuženik nije podmirio utuženi račun do dana dospijeća naplate istog.

19. Stopa zateznih kamata određena je po stopi određenoj čl. 29. st. 2. ZOO-a.

20. Stoga je sud održao na snazi platni nalog sadržan u pobijanom rješenju o ovrsi, smislu odredbe čl. 451. st. 3. ZPP-a. Dakle, sud je usvojio tužbeni zahtjev i odlučio kao pod točkom I. izreke ove presude.

21. S obzirom da se postupak, povodom prigovora tuženika protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, nastavio kao parnični postupak, to nema mjesta razdvajanju troška postupka na ovršni trošak i parnični trošak, već o trošku postupka treba odlučiti kao da se radi u cijelosti o parničnom postupku, kako će biti obrazloženo u nastavku odluke (Zaključak broj 3 sa sastanka Vrhovnog suda Republike Hrvatske s predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova održanom 2. lipnja 2017.). Tako se odluka o parničnim troškovima temelji na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP te čl. 155. ZPP i odredbama Pravilnika o nagradama i naknadi troškova javnih bilježnika u ovršnom postupku (Narodne novine broj: 9/21, 18/22; dalje u tekstu: Pravilnik).

21.1. Tužitelju je tako priznat trošak javnobilježničke nagrade u iznosu od 41,78 EUR (čl. 6. st. 1. Pravilnika) i trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 126,33 EUR. Dakle, tužitelju je priznat trošak parničnog postupka u ukupnom iznosu od 168,11 EUR, a prihvaćen je i zahtjev tužitelja za isplatom zateznih kamata na trošak parničnog postupka od dana presuđenja do isplate (čl. 151. st. 3. ZPP).

21.2. Slijedom navedenog, o trošku parničnog postupka odlučeno je kao u točki II. i III. izreke ove presude.

U Zagrebu 6. veljače 2025.

Sudac:

Goran Goluža

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba. Žalba se podnosi pisano putem ovog suda u četiri istovjetna primjerka u roku od 15 dana od dana primitka ove presude, a o istoj odlučuje županijski sud.

Dostaviti:

1. Tužitelju, uz rješenje o pristojbi na presudu u iznosu od 126,33 EUR

2. Tuženiku