Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj: Ovr-132/2025-5

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Rijeci, po sucu Velimiru Radoševiću, kao sucu pojedincu, na prijedlog više sudske savjetnice Ivane Tomić, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Telemach Hrvatska d.o.o. (ranije TELE2 d.o.o.), Zagreb, Josipa Marohnića 1, OIB: 70133616033, kojeg zastupa punomoćnik Hrvoje Sučić, odvjetnik u Zagrebu, protiv ovršenika LN iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Željko Matijević, odvjetnik u Rijeci, radi prisilnog ostvarenja novčane tražbine, 6. veljače 2025.

r i j e š i o  j e

I. Upućuje se ovršenik da u roku od petnaest (15) dana od pravomoćnosti ovog rješenja pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom iz razloga koje je naveo u žalbi nakon proteka roka protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Vesne Švegović, poslovni broj Ovrv-826/13 od 27. rujna 2013. podnesenoj javnom bilježniku, a zaprimljenoj kod ovog suda 9. prosinca 2024. (čl. 50 st. 1 toč. 11 Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13; dalje: OZ)).

II. Odbija se prijedlog ovršenika za odgodom ovrhe određene rješenjem javnog bilježnika Vesne Švegović, poslovni broj Ovrv-826/13 od 27. rujna 2013., kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Rješenjem o ovrsi citiranim u izreci ovog rješenja prihvaćen je prijedlog ovrhovoditelja te je u toč. 1. naloženo ovršeniku da namiri potraživanje ovrhovoditelja, dok je u toč. 2. određena ovrha općenito na imovini ovršenice.

2. Ovršenik je, javnoj bilježnici, protiv citiranog rješenja podnio, temeljem odredbe čl. 57. st 3. u svezi čl. 53. st. 1. i čl. 50. st. 1. toč. 11 OZ-a, žalbu nakon proteka roka, navodeći kako je nastupila zastara potraživanja. Nadalje, predlaže odgoditi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava pogrešno se pozivajući na odredbe ovršnog zakona o izravnoj naplati, a ne izvansudskoj ovrsi o kojoj je u konkretnom slučaju riječ. Stoga ovaj sud navedeni prijedlog smatra prijedlogom za odgodom provođenja izvansudske ovrhe do pravomoćnog rješenja ovog postupka.

3. Pozvan da se očituje o žalbi i prijedlogu za odgodu ovršenika u smislu čl. 50. st. 1 i čl. 61. st. 2 OZ-a, ovrhovoditelj se istom usprotivio.

4. Odredbom čl. 51 st. 1 OZ-a određeno je da će sud, ako odlučivanje o ovršenikovoj žalbi nakon proteka roka ovisi o utvrđivanju neke sporne činjenice, uputiti ovršenika da u roku od 15 dana pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, a samo iznimno sud neće ovršenika uputiti na parnicu, već će prihvatiti njegovu žalbu odnosno sam odlučiti o osnovanosti žalbe, ako ovršenik osnovanost žalbe dokaže javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su činjenice na kojima se temelji njegova žalba općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnijevama.

5. Budući da ovršenik ne dokazuje osnovanost svoje žalbe javnom ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, niti ona proizlazi iz općepoznatih činjenica ili iz činjenica koje se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama, a među strankama su sporne činjenice o kojima ovisi osnovanost žalbe, valjalo je temeljem čl. 51. st. 1. OZ-a uputiti ovršenika da pokrene parnicu kao u toč. I. izreke ovog rješenja.

6. Odlučujući o prijedlogu ovršenika za odgodu ovrhe, sud je ispitao jesu li ispunjene sve zakonom propisane pretpostavke za odgodu ovrhe u smislu odredbe čl. 61 st. 1 OZ-a, te ocijenio da u konkretnom slučaju te pretpostavke nisu ispunjene, te da je stoga prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe u predmetnoj pravnoj stvari neosnovan.

7. Opće pretpostavke koje moraju biti kumulativno ispunjene da bi ovršenik s uspjehom mogao istaknuti prijedlog za odgodom ovrhe jesu da ovršenik ili učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, i to pod uvjetom da je kumulativno istovremeno ispunjena i jedna od pretpostavki navedenih u čl. 61 st. 1 toč. 1 do 8 OZ-a.

8. Naime, sama činjenica da je ovršenik u konkretnom slučaju podnio žalbu protiv rješenja o ovrsi znači ispunjenje jedne od pretpostavki.

9. Međutim, ovaj sud drži da ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, jednako kao što nije učinio vjerojatnim niti okolnost da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje. Naime, ovršenik samo paušalno traži da sud odgodi ovrhu.

10. Naime, na ovršeniku leži teret dokaza o činjenicama iz kojih proizlazi vjerojatnost nenadoknadive i teško nadoknadive štete. Da bi se radilo o nenadoknadivoj ili teško nadoknadivoj šteti, ovršenik treba učiniti vjerojatnim kako bi provođenjem ovrhe nastala takva šteta koju on ne bi mogao poslije protuovrhom ili u parnici koja se vodi radi stjecanja bez osnove nadoknaditi ili bi to mogao uz iznimne i nerazmjerne troškove i teškoće. Vjerojatnost nenadoknadive i teško nadoknadive štete bi trebalo dovesti u kontekst konkretnih stranaka, njihovog imovinskog stanja, utjecaja određenog predmeta, u odnosu na koji se u konkretnoj situaciji zahtijeva odgoda ovrhe, međutim, ovršenik nije ponudio niti jedan razlog, niti je dostavio dokaz na temelju kojeg bi se moglo zaključiti da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu.

11. Prema tome, kako za odgodu ovrhe sukladno čl. 61. OZ-a kumulativno moraju biti ispunjena dva uvjeta, a to je postojanje i vjerojatnosti da bi provedbom ovrhe za ovršenika nastala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta, odnosno da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje i uz istovremeno daljnje ispunjenje jednog od razloga navedenih u točkama 1-8 st.1 čl.61. OZ-a, to očito neispunjenjem bilo kojeg od ova dva uvjeta, nema zakonske mogućnosti odgode ovrhe na prijedlog ovršenika.

12. Slijedom svega navedenog, a obzirom na to da ovršenik nije ničim dokazao da bi im provedbom ovrhe nastala nenadoknadiva šteta, nisu ispunjeni uvjeti propisani odredbom čl. 61. st. 1. OZ-a, te je stoga sud odlučio kao u toč. II. izreke ovog rješenja.

U Rijeci 6. veljače 2025.

Sudac

Velimir Radošević

Uputa o pravom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba koja se podnosi pismenim putem u tri (3) istovjetna primjerka putem ovog Suda u roku od osam (8) dana od dana primitka ovjerenog prijepisa istog, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

- pun. ovrhovoditelja

- pun. ovršenika