REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U OSIJEKU

Poslovni broj: Us I-1017/2024-4

Osijek, Trg A. Starčevića 7/II

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Osijeku, po sucu Tomislavu Artukoviću, uz sudjelovanje zapisničarke Tamare Golub, u upravnom sporu tužiteljice CV (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa], protiv tuženika Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1, koje zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku, Kapucinska 21, Osijek, radi statusa civilnog invalida iz Domovinskog rata i prava na osobnu invalidninu, 6. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

Poništava se rješenje Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske KLASA: UP/II-562-05/24-03/89, URBROJ: 522-4/1-1-2-24-2 od 25. lipnja 2024. i predmet vraća tuženiku na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Vukovarsko-srijemske županije, Službe za opću upravu, Vukovar, KLASA: UP/I-562- 03/23-01/15, URBROJ: 2196-18-03/19-24-22 od 9. svibnja 2024., kojim je odbijen zahtjev tužiteljice za priznavanje statusa civilnog invalida iz Domovinskog rata i prava na osobnu invalidninu te posebni dodatak.

2. Tužiteljica u tužbi, u bitnome, navodi da osporavano rješenje tuženika smatra nezakonitim zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Ističe da su prvostupanjsko tijelo i tuženik utvrdili postojanje zapreke iz članka 5. Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata (''Narodne novine'', broj 84/21. – dalje: Zakon) na temelju mišljenja Povjerenstva. Napominje da joj nije jasno zašto je doneseno takvo mišljenje jer je Općinski sud u Vukovaru potvrdio da se protiv nje ne vodi kazneni postupak, niti je osuđivana za bilo koje kazneno djelo. Ističe nadalje da joj nije dostavljeno navedeno mišljenje, a trebalo je, pogotovo stoga što nije označeno nekim stupnjem tajnosti. Napominje da je imala samo šest godina kada je stradala pa nije jasno kako je tako mlada mogla biti pripadnik ili pomagač neprijateljskih ili paravojnih postrojbi koje su sudjelovale u agresiji na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu. Stoga predlaže sudu poništiti pobijano rješenje i predmet vratiti tuženiku na ponovan postupak.

3. U odgovoru na tužbu tuženik u osnovi ostaje kod razloga navedenih u obrazloženju pobijanog rješenja i stoga predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev.

4. U provedenom dokaznom postupku sud je izvršio uvid u predmetni spis, spis tuženika i isprave koje su priložene u taj spis. Upravni spor je riješen bez rasprave u skladu s člankom 98. točkom 6. Zakona o upravnim sporovima (''Narodne novine'', broj 36/24. – dalje: ZUS).

5. Tužbeni zahtjev je osnovan

6. Predmetni upravni postupak pokrenut je zahtjevom tužiteljice od 22. svibnja 2023. podnesenom prvostupanjskom tijelu za priznavanje statusa civilnog invalida iz Domovinskog rata, prava na osobnu invalidninu te posebni dodatak.

7. U obrazloženju prvostupanjskog rješenja prvostupanjsko tijelo utvrđuje da, u skladu s člankom 5. stavkom 1. točkom 1. Zakona, status i prava utvrđena Zakonom ne mogu ostvariti pripadnici, pomagači ili suradnici neprijateljskih vojnih i paravojnih postrojbi koji su sudjelovali u oružanoj agresiji na Republiku Hrvatsku i svi koji su na bilo koji drugi način pomagali neprijatelju, kao ni članovi njihovih obitelji temeljem njihova stradavanja. Prvostupanjsko tijelo nadalje se poziva na Pravilnik o načinu ostvarivanja statusa i prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata (''Narodne novine'', broj 118/21. – dalje: Pravilnik) i utvrđuje da je nadležno Povjerenstvo pribavilo podatke o tužiteljici, a u svrhu utvrđivanja zapreke iz članka 5. stavka 1. točke 1. Zakona.

8. Polazeći od činjenice da je Povjerenstvo u svome mišljenju KLASA: 562-05/23- 03/178, URBROJ: 522-4/1-1-1-24-2 od 12. travnja 2024. na sjednici održanoj 11. travnja 2024. zaključilo da u pogledu imenovane postoji zapreka iz članka 5. stavka 1. točke 1. Zakona, to je u konačnici prvostupanjsko tijelo rješenjem od 9. svibnja 2024. odbilo predmetni zahtjev tužiteljice.

9. Tuženik je prihvatio takvu odluku prvostupanjskog tijela.

10. Ponajprije valja reći da su prije donošenja Zakona prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata bila regulirana Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata koji je donesen 1992. Unatoč brojnim izmjenama, tim propisom i dalje nisu bili obuhvaćeni svi civilni stradalnici iz Domovinskog rata. To je bio razlog donošenja Zakona kao adekvatnog pravnog okvira za civilne stradalnike iz Domovinskog rata.

11. Obrazlažući razloge zbog kojih su pojedincima uskraćena prava iz Zakona (članak 5.) Vlada Republike Hrvatske, kao predlagateljica Zakona, u Konačnom prijedlogu zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata navodi: ''S obzirom na temeljne vrednote od kojih polazi ovaj Zakon propisane člankom 1. Zakona, u ovoj odredbi se propisuju zapreke za ostvarivanje statusa i prava iz ovoga Zakona za sve pripadnike, pomagače ili suradnike neprijateljskih vojnih i paravojnih postrojbi, kao i za sve osobe koje su osuđene zbog ugrožavanja ustavnog poretka i sigurnosti Republike Hrvatske, a koje se kao takve nalaze u evidenciji Ministarstva pravosuđa. Radi se o kaznenim djelima: 1. Veleizdaja, 2. Priznavanje okupacije i kapitulacije, 3. Sprječavanje borbe protiv neprijatelja, 4. Služba u neprijateljskoj vojsci, 5. Pomaganje neprijatelju, 6. Podrivanje vojne i obrambene moći države, 7. Prisila prema najvišim državnim dužnosnicima Republike Hrvatske, 8. Odavanje tajnih podataka, 9. Špijunaža, 10. Povreda ugleda Republike Hrvatske i 11. Pripremanje kaznenih djela protiv Republike Hrvatske. Nadalje, zapreku za ostvarivanje prava prema ovom Zakonu predstavljaju kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, a to su: 1. Genocid, 2. Zločin agresije, 3. Zločin protiv čovječnosti, 4. Ratni zločin, 5. Povreda pregovarača, 6. Zlouporaba međunarodnih znakova, 7. Neopravdana odgoda povratka ratnih zarobljenika, 8. Novačenje plaćenika, 9. Odgovornost zapovjednika, 10. Terorizam, 11. Financiranje terorizma, 12. Javno poticanje na terorizam, 13. Novačenje za terorizam, 14. Obuka za terorizam, 15. Terorističko udruženje, 16. Pripremanje kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, 17. Mučenje i drugo okrutno, neljudsko ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje, 18. Ropstvo, 19. Trgovanje ljudima, 20. Trgovanje dijelovima ljudskog tijela i ljudskim zamecima, 21. Kloniranje i promjena ljudskog genoma, 22. Zabrana miješanja ljudskih spolnih stanica sa životinjskim. Status civilnog invalida utvrđuje se u upravnom postupku. Upravni postupak uređen je Zakonom o općem upravnom postupku. Člankom 9. ZUP-a određeno je da službena osoba u javnopravnomu tijelu samostalno utvrđuje činjenice i okolnosti u postupku te na temelju utvrđenih činjenica i okolnosti rješava upravnu stvar. Koje će činjenice i okolnosti uzeti za dokazane, utvrđuje službena osoba slobodnom ocjenom, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Osim toga, člankom 75. Nacrta prijedloga zakona previđeno je donošenje pravilnika kojim će se dodatno razraditi način ostvarivanja prava i statusa civilnog invalida iz Domovinskog rata, a sukladno uvjetima određenim ovim Zakonom i u postupku propisanim ZUP-om.''

12. Članak 8. Zakona definira civilne stradalnike iz Domovinskog rata kao osobe koje su civilni invalidi iz Domovinskog rata i civilne osobe poginule, umrle ili nestale u Domovinskom ratu odnosno članovi uže i šire obitelji civilne osobe poginule, umrle ili nestale u Domovinskom ratu.

13. Sukladno članku 9. stavku 1. Zakona civilni invalid iz Domovinskog rata je osoba kojoj je organizam oštećen za najmanje 20% zbog rane ili ozljede koju je dobila: a) zbog zatočenja u logoru, zatvoru ili drugom neprijateljskom objektu od strane pripadnika, pomagača, suradnika neprijateljskih vojnih i paravojnih formacija u razdoblju od 17. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996. odnosno drugih događaja lišenja slobode u vezi s okolnostima iz Domovinskog rata, b) u vezi s ratnim događajima iz Domovinskog rata (zbog korištenja sredstava i metoda kojima se izvode ratne operacije kao što su bombardiranje, eksplozija minsko-eksplozivnih sredstava, zalutali metak i sl.) u razdoblju od 17. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996. , c) od eksplozije minsko-eksplozivnih sredstava zaostalih nakon završetka ratnih operacija u Domovinskom ratu ili d) zbog eksplozije minsko-eksplozivnih sredstava ili uporabe vatrenog oružja, u razdoblju od 17. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996., izvan ratnih operacija, ali u vezi s okolnostima iz Domovinskog rata.

14. Zakon je u članku 72. propisao da će se odredbe o načinu ostvarivanja statusa civilnog invalida iz Domovinskog rata i statusa člana obitelji civilne osobe poginule, umrle ili nestale u Domovinskom ratu kao i odredbe o načinu ostvarivanja prava iz članaka 11. i 21. ovoga Zakona, a osobito metodologija utvrđivanja statusa i prava iz članaka 11. i 21. ovoga Zakona, sadržaj obrazaca za podnošenje zahtjeva te ostalo u svezi s načinom ostvarivanja statusa i prava iz članaka 11. i 21. ovoga Zakona, sukladno uvjetima iz ovoga Zakona, razradit pravilnikom koji donosi ministar. 15. U skladu s citiranim člankom Zakona ministar hrvatskih branitelja donio je Pravilnik o načinu ostvarivanja statusa i prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata, koji je, kao što je već navedeno, objavljen u Narodnim novinama broj 118/21.

16. Dakle, nije sporno da je navedeni Pravilnik donesen na temelju zakonskog ovlaštenja (članak 72. Zakona). Jednako tako, nije sporno da je Pravilnik sadržajno podređen Zakonu u smislu da ga upotpunjuje (kompletira), jer sadrži detaljnije (tehničke) odredbe koje olakšavaju primjenu Zakona. Svrha Pravilnika je, dakle, da olakša primjenu Zakona, a ne da ga nadomjesti. Ta njegova svrha znači da Pravilnik ne može uspostavljati nova načela koja su suprotna Zakonu i koja proturječe temeljnim načelima koja je uspostavio Zakon o općem upravnom postupku (''Narodne novine'', broj 47/09. i 110/21. – dalje: ZUP).

17. U konkretnom slučaju odluke tuženika i prvostupanjskog tijela u biti se temelje na mišljenju Povjerenstva od 12. travnja 2024. o postojanju zapreke iz članka 5. stavka 1. točke 1. Zakona. Pritom, međutim, nije jasno o kakvim zaprekama je riječ, kako su one utvrđene i na koga se one odnose. Ni osporeno rješenje ne sadrži nikakve konkretnije podatke o zaprekama, pa proizlazi osnovanim prigovor tužiteljice da je njezin zahtjev odbijen iz nepoznatih razloga. Tuženik se u osporenom rješenju poziva na dopis Ministarstva unutarnjih poslova, PU brodsko-posavske, Službe kriminalističke policije, Slavonski Brod od 12. srpnja 2023. i dopis Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku od 11. kolovoza 2023., no bez pojašnjenja na koji je način sadržaj tih dopisa povezan sa zaprekama iz članka 5. stavka 1. točke 1. Zakona, odnosno bez razloga o tome kako je sadržaj tih dopisa utjecao na odluku o odbijanju predmetnog zahtjeva tužiteljice.

18. Uvijek kada odlučuju o pravima i obvezama fizičkih osoba u upravnom postupku javnopravna tijela dužna su provesti zakonit i pošten postupak u kojem će se utvrditi sve relevantne činjenice, a stranci omogućiti sudjelovanje u postupku te izjašnjavanje o svim činjeničnim i pravnim pitanjima (članci 8., 9., 47. ZUP-a).

19. Međutim, pristup pri rješavanju ovoga predmeta u kojem su javnopravna tijela zanemarila temeljna načela ZUP-a, kao i odredbe o dokazivanju (članci 58. do 70. ZUP-a) i pri kojem su očito jedino relevantnim smatrali (neobrazloženo) mišljenje od 12. travnja 2024., nije ispunio navedene zahtjeve.

20. Zbog toga je sud poništio osporeno rješenje i, s obzirom na intenzitet postupnih pogrešaka i posljedično stanje spisa, predmet vratio tuženiku na ponovan postupak radi donošenja nove, zakonite i valjano obrazložene odluke (članak 117. stavak 1. ZUS-a). Pritom će se u upravnom postupku morati pronaći prikladan način za upoznavanje tužiteljice s razlozima zbog kojih je njezin zahtjev odbijen, a ujedno se tužiteljici mora omogućiti da u upravnom postupku osporava te razloge i iznosi svoje tvrdnje i predlaže dokaze. Dakle, dokazni postupak mora biti koncipiran tako da strankama jamči sva zakonska, ustavna i konvencijska prava.

U Osijeku 6. veljače 2025.

Sudac:

Tomislav Artuković

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude žalba nije dopuštena (članak 127. stavak 1. ZUS-a).

DNA:

1. Tužiteljici,

2. Tuženiku, po opun. – sa spisom