REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
Tome Skalice 2, Slavonski Brod
Poslovni broj: Gž-576/2024-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Slavonskom Brodu, po sutkinji Mirjani Šebalj Meglajec kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Zagreb, Margaretska 3, OIB: 02958272670, zastupanog po generalnoj punomoćnicnici SH, dipl. iur., protiv tuženice ZH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, od 18. travnja 2024., poslovni broj: P-8642/2023-8, 6. veljače 2025.,
p r e s u d i o j e
Žalba tužitelja odbija se kao neosnovana, te se potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, od 18. travnja 2024., poslovni broj: P-8642/2023-8.
Obrazloženje
1. Prvostupanjski sud donio je presudu čija izreka glasi:
„I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi
"Nalaže se tuženoj ZH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], platiti tužitelju ..., [osobni identifikacijski broj], [adresa] iznos od 45,36 eur / 341,76 kn zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 20.05.2021. godine do 31.12.2022. godine po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena a od 01.01.2023. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 8 dana, na račun broj IBAN: [broj bankovnog računa], model HR63, poziv na broj 5924-41722- 16605798228.
Nalaže se tuženoj ZH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] platiti tužitelju ..., [osobni identifikacijski broj], [adresa], nastale troškove ovog postupka u roku od 15 dana, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 8 dana, na račun broj IBAN: [broj bankovnog računa], model HR63, poziv na broj 5924-41722-16605798228." kao neosnovan."
2. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog svih zakonom dopuštenih razloga.
2.1. U žalbi navodi da je stav prvostupanjskog suda u odnosu na podnesak od 28. listopada 2023., u kojem predlaže provesti dokaz financijskim vještačenjem na okolnost utvrđenja visine tužbenog zahtjeva, predan izvan roka predviđenog člankom 461.a stavka 2. Zakona o parničnom postupku, u suprotnosti sa odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Rev 1244/2022 od 21. prosinca 2022. i Rev 111/2022 od 19. travnja 2022., zatim da je tuženica u odgovoru na tužbu samo paušalno navela da fakturirane liječničke usluge nisu mogle prijeći iznos plaćenog dopunskog osiguranja, da je priloženim računima dokazao da se njegovo potraživanje odnosi na preglede kod liječnika opće prakse, preglede u bolnicama i izdane lijekove u ljekarnama, te da je uz tužbu dostavio potrebnu dokumentaciju kojom dokazuje svoje potraživanje, a time i obvezu tuženice.
2.2. Predložio je da se žalba usvoji i preinačiti pobijana presuda na način da se u cijelosti usvoji tužbeni zahtjev ili podredno da se presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3. Žalba nije osnovana.
4. Odgovor na žalbu nije podnesen.
5. Na temelju članka 467. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje: ZPP), presuda ili rješenje kojim se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ovoga Zakona, osim zbog povrede iz članka 354. stavka 2. točke 3. ovoga Zakona . Na temelju članka 365. stavka 2. ZPP-a, drugostupanjski sud povodom žalbi stranaka po službenoj dužnosti pazi na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a. Ovaj sud je ispitao pobijanu presudu u odnosu na navedene bitne povrede, te je ocijenio da prvostupanjski sud nije počinio niti jednu od navedenih bitnih povreda, niti je pogrešno primijenio materijalno pravo.
5.1. Tužitelj podnosi žalbu zbog svih zakonom dopuštenih razloga, pri tome ne navodeći da se ovdje radi o sporu male vrijednosti, slijedom čega se ističe da se u sporovima male vrijednosti kao što je ovaj, žalba ne može podnijeti zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (članak 467. stavak 1. ZPP-a), pa je stoga ovaj sud vezan činjeničnim stanjem kako ga je utvrdio prvostupanjski sud.
6. Predmet ovoga spora je isplata razlike iznosa između plaćene premije i troškova zdravstvene zaštite u iznosu od 45,36 eura / 341,76 kn, nastale u razdoblju otkaznog roka od 19. veljače 2021. do 19. svibnja 2021., koji iznos tužitelj potražuje od tuženice na ime naknade štete pozivajući se na članak 142. i 143., u svezi sa člankom 137. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“, broj 80/13, 137/13, 98/19 i 33/23; dalje ZOZO), te točku XVI. Općih uvjeta ugovora o dopunskom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“ broj 91/13, 119/13, 18/14, 119/14, 135/14, 144/14, 17/15, 139/15, 63/16, 99/17 i 40/19; dalje: Opći uvjeti).
7. Na temelju dokaza provedenih u prvostupanjskom postupku utvrđeno je:
- da je tužitelj sa tuženicom sklopio Ugovor o dopunskom zdravstvenom osiguranju po polici broj [broj police], za razdoblje od 3. studenog 2020. do 2. studenog 2021.,
- da je godišnja premija po polici iznosila 111,49 eura / 840,00 kn, a mjesečna 9,29 eura / 70,00 kn,
- da je tuženica 19. veljače 2021., podnijela zahtjev za otkaz Ugovora o dopunskom zdravstvenom osiguranju, koji ugovor joj je otkazan sa danom 19. svibnja 2021.,
- da je tuženica u posljednjem osiguravateljnom razdoblju od 19. veljače 2021. do 19. svibnja 2021., koristila zdravstvenu zaštitu, te je na ime dopunskog zdravstvenog osiguranja imala troškove zdravstvene zaštite u iznosu od 105,81 eura / 797,26 kn, a u istome razdoblju platila je premiju u iznosu 60,46 eura / 455,50 kn, razlika između čega iznosi 45,36 eura / 341,76 kn, što odgovara utuženom iznosu,
- da je u točki XVI. Općih uvjeta propisano da ugovaratelj s kojim je raskinut ili koji je otkazao ugovor obvezan Zavodu platiti razliku između troškova zdravstvene zaštite i iznosa pripadajuće premije, ukoliko su troškovi zdravstvene zaštite viši od iznosa premije pripadajuće razdoblju osiguranja do dana raskida, odnosno otkaza ugovora, osim u slučaju kada je osigurateljno razdoblje trajalo godinu dana.
7.1. Prvostupanjski sud je ispravno odlučio kada nije uvažio prijedlog tužitelja za provođenje dokaza financijskim vještačenjem na okolnost visine tužbenog zahtjeva, jer je taj podnesak tužitelj dostavio po proteku roka propisanom člankom 461.a stavka 2. ZPP-a. Naime, nesporno je da je tužitelj na potvrde o plaćanju računa zdravstvenim ustanovama (strana spisa 15-13), na račune za usluge na ime tuženice za razdoblje od 13. studenog 2020. do 15. travnja 2021., otisnuo štambilj sa datumom i iznosom plaćanja, dok na potvrdi (strana spisa 29), nema štambilja sa datumom i iznosom plaćanja.
8. Pozivanje tužitelja na odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev 1244/2022 od 21. prosinca 2022. i Rev 111/2022 od 19. travnja 2022., nisu od značaja, jer čak i u slučaju da je tužitelj dokazao da je platio račune zdravstvenim ustanovama i visinu plaćenih računa, to ne bi utjecalo na uspjeh tužitelja u ovoj pravnoj stvari.
8.1. Naime, tužitelj pozivom na točku XVI. Općih uvjeta, potražuje od tuženice naknadu štete.
8.2. Opće pretpostavke odgovornosti za štetu su: štetna radnja, protupravnost štetne radnje, uzročno posljedična veza između štetne radnje i same štete, te postojanje same štete. Navedene pretpostavke moraju biti kumulativno ispunjene, a tužitelj u postupku provedenim pred prvostupanjskim sudom nije dokazao niti jednu od navedenih pretpostavki.
8.3. Analizirajući točku XVI. Općih uvjeta u odnosu na naknadu štete uslijed otkazivanja ugovora, za zaključiti je da ista ustvari predstavlja unaprijed dogovoreni iznos naknade štete. Pravo na naknadu štete u ugovornom odnosu pretpostavlja štetu uzrokovanu neispunjenjem ili zakašnjenja s ispunjenjem ugovorne obveze, što je regulirano člancima 342. do 349. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23; dalje: ZOO).
8.4. U konkretnom slučaju Ugovor o dopunskom zdravstvenom osiguranju prestao je otkazom, pa je tužitelj trebao dokazati da mu je uslijed toga nastupila stvarna šteta u smislu odredbe članka 1046. ZOO-a, bilo umanjenjem njegove imovine, bilo u vidu izmakle koristi, što u postupku provedenim pred prvostupanjskim sudom nije dokazao. Okolnost da je u Općim uvjetima navedeno da je osiguranik dužan platiti razliku između troškova zdravstvene zaštite i iznosa pripadajuće premije, ukoliko su troškovi zdravstvene zaštite viši od iznosa premije pripadajuće razdoblju osiguranja do dana raskida, odnosno otkaza ugovora, osim u slučaju kada je osigurateljno razdoblje trajalo godinu dana, ne znači da je tužitelj pretrpio stvarnu štetu. Tuženica se Ugovorom o dopunskom zdravstvenom osiguranju obvezala na plaćanje premije tužitelju kao protučinidbu za pokriće troškova zdravstvene zaštite navedene u točki VI. Općih uvjeta, pa stoga tužitelj snosi rizik ukoliko ti troškovi premašuju iznos ugovorene naknade za dopunsko osiguranje (premije), što je smisao ugovora o osiguranju. Nesporno je među parničnim strankama da je tuženica otkazala Ugovor pravovaljano postupajući sukladno točki XII. Općih uvjeta, uz otkazni rok od tri mjeseca za koji je platila ugovorenu premiju.
8.5. Opći uvjeti su sastavni dio Ugovora o dopunskom zdravstvenom osiguranju, unaprijed su formulirani od strane tužitelja i tuženice na njih nije mogla utjecati, pa je stoga prema ocjeni ovog drugostupanjskog suda, točka XVI. Općih uvjeta, u smislu članka 296. ZOO-a, ništetna, jer suprotno načelu savjesnosti i poštenja predstavlja očitu neravnopravnost u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu osiguranika, odnosno tuženice.
9. Na temelju članka 327. stavka 1. ZOO-a, sud na ništetnost pazi po službenoj dužnosti.
9.1. Člankom 296. stavkom 1. ZOO-a, propisano je da su ništetne odredbe općih uvjeta ugovora koje, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, prouzroče očiglednu neravnopravnost u pravima i obvezama strana na štetu suugovaratelja sastavljača ili ugrožavaju postizanje svrhe sklopljenog ugovora, čak i ako su opći uvjeti koji ih sadrže odobreni od nadležnog tijela. Stavkom 2. je propisano da se prilikom ocjene ništetnosti određene odredbe općih uvjeta ugovora uzimaju u obzir sve okolnosti prije i u vrijeme sklapanja ugovora, pravna narav ugovora, vrsta robe ili usluge koja je objekt činidbe, ostale odredbe ugovora kao i odredbe drugog ugovora s kojim je ta odredba općih uvjeta ugovora povezana. Stavkom 3. da se odredba stavka 1. toga članka, ne primjenjuje se na one odredbe općih uvjeta ugovora čiji je sadržaj preuzet iz važećih propisa ili se prije sklapanja ugovora o njima pojedinačno pregovaralo, a druga je strana pritom mogla utjecati na njihov sadržaj te na odredbe o predmetu i cijeni ugovora ako su jasne, razumljive i lako uočljive.
9.2. O sadržaju Općih uvjeta tuženica nije mogla sa tužiteljem pregovarati prilikom zaključenja police, odnosno ugovora, već je istu mogla prihvatiti i zaključiti ili ne prihvatiti i ne zaključiti. Na taj način tuženica je dovedena u situaciju da potpisivanjem police prihvati i Opće uvjete unaprijed formulirane od strane tužitelja osiguratelja. Polica dopunskog zdravstvenog osiguranja zaključuje se na godinu dana te se produžuje automatizmom, a premija koju tuženica kao osiguranik plaćala iznosila je 840,00 kn / 111,49 eura, za cijelu godinu i tom premijom su bili pokriveni svi troškovi koji nastanu bez obzira na njihovu visinu, a obuhvaćeni su policom, dakle, u toj situaciji troškovi zdravstvene zaštite nisu uvjetovani visinom premije, za razliku od situacije ako osiguranik otkaže policu prije isteka godine dana. Na taj način se osiguranik dovodi u nepovoljniji položaj u odnosu na osiguratelja što navedenu odredbu Općih uvjeta čini nepoštenom, jer dovodi do znatne neravnoteže u pravima i obvezama ugovornih stranaka na štetu osiguranika. Tužitelj kao osiguratelj je na dobitku i u slučaju ako osiguranik u otkaznom roku od tri mjeseca ima troškove zdravstvene zaštite, jer će mu osiguranik biti dužan platiti troškove zdravstvene zaštite koji su veći od iznosa premije koja će biti plaćena za ta tri mjeseca, a ako troškova nema, osiguranik mu je dužan platiti premiju za vrijeme otkaznog roka, slijedom čega je za zaključiti da je točka XVI. Općih uvjeta ništetna.
10. Na temelju članka 368. stavka 1. ZPP-a, valjalo je žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.
11. O naknadi parničnog troška tuženice nije odlučivano, jer trošak nije tražila.
Slavonski Brod, 6. veljače 2025.
Sutkinja
Mirjana Šebalj Meglajec
