Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-7308/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Popović, predsjednice, te Davorka Kučana i Drage Klasnića, članova vijeća, uz sudjelovanje Nade Horvatović u svojstvu više sudske savjetnice specijalistice kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog OP, zbog prekršaja iz članka 289. stavka 4. i dr. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22. i 133/23.) rješavajući o žalbi okrivljenika, protiv presude Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Zaboku od 4. travnja 2024., broj: Pp-1875/2023, u sjednici vijeća održanoj 6. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

I

U povodu žalbe okr. OP, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda u odluci o novčanoj kazni, na način da se okr. OP za prekršaj činjenično i pravno opisan u točki 3), na temelju članka 196. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama izriče novčana kazna u iznosu od 130,00 EUR (stotrideset eura), koju je dužan platiti u roku od trideset dana od dana primitka ove presude, a ako u tom roku plati dvije trećine izrečene kazne, smatrat će se da je kazna u cjelini plaćena.

II Odbija se žalba okr. OP kao neosnovana te se, u pobijanom a nepreinačenom dijelu, potvrđuje prvostupanjska presuda.

II Na temelju odredbe članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. stavka 2. točke 3.c. Prekršajnog zakona okr. OP dužan je platiti troškove žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 25,00 EUR (dvadesetpet eura) u roku trideset dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Uvodno citiranom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Zaboku okr. OP proglašen je krivim da je, na način činjenično opisan u izreci počinio dva djela prekršaja iz članka 289. stavka 4. i prekršaj iz članka 196. stavka 1. i 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama te mu je za prekršaje u točkama 1) i 2) na temelju članka 44. Prekršajnog zakona primijenjena uvjetna osuda, tako da je za svako djelo utvrđena kazna zatvora u trajanju od 10 dana, ukupno 20 dana zatvora, koja se neće izvršiti ako okrivljenik u roku od 6 mjeseci ne počini jedan ili više prekršaja za koji mu je izrečena kazna zatvora, a za djelo u toč. 3) izrečena je novčana kazna u iznosu od 150,00 eura.

1.1. Okrivljeniku je nadalje na temelju članka 58. Prekršajnog zakona izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije u trajanju od 3 mjeseca.

1.3. Istom presudom, na temelju članka 139. stavka 6. Prekršajnog zakona, okrivljenik je oslobođen plaćanja troškova prekršajnog postupka.

2. Protiv prvostupanjske presude okrivljenik je pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog odluke o kazni.

2.1. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, njegova žalba prihvati.

3. Žalba je neosnovana.

4. Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu sukladno odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) po službenoj dužnosti, vijeće Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske je utvrdilo da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona.

4.1. Međutim, ovaj sud je utvrdio da je odlukom o novčanoj kazni za djelo u točki 3) izreke pobijane presude počinjena povreda odredaba materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. točke 5. Prekršajnog zakona na štetu okrivljenika, budući da je izrečena kazna u većem iznosu od posebnim zakonom propisane za predmetni prekršaj. Stoga je ovaj sud, postupajući po službenoj dužnosti, tu povredu otklonio, na način da je za prekršaj u točki 3) izrekao posebnim zakonom propisanu kaznu u fiksnom iznosu, kao u toč. I izreke ove drugostupanjske presude.

5. Neosnovano žalitelj upire na bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona navodeći da presuda nema razloga o odlučnim činjenicama, budući da je prvostupanjski sud korektno prenio bitan sadržaj dokaznog materijala predmeta uz jasno određenje o vrednovanju dokaza i njihovoj konfrontaciji s obranom okrivljenika, tako da pobijana presuda u pogledu utvrđenja prekršajne odgovornosti i prekršajnoj sankciji sadrži razumljive, određene i dostatne razloge o odlučnim činjenicama.

6. Razmatrajući predmet u pogledu navoda žalbe zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, vijeće ovog suda ocjenjuje da je prvostupanjski sud, nakon provedenih svih potrebnih dokaza, pravilnom ocjenom obrane okrivljenika i cjelokupnog dokaznog materijala predmeta, utvrdio sve odlučne činjenice, te izveo na zakonu osnovan zaključak o krivnji okrivljenika za prekršaje iz primijenjenih propisa Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koji je prihvatljiv i ovom sudu.

6.1. Bez uspjeha žalitelj sada ističe da je bio u zabludi o protupravnosti prekršaja, jer da nije dobio obavijest da mu je na snazi zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije, budući da se u postupku pred sudom prije uzimanja obrane očitovao krivim, pri čemu iz njegove obrane proizlazi da je imao saznanje o izrečenoj zaštitnoj mjeri kao i o odbačaju prigovora protiv prekršajnog naloga kojim mu je izrečena ta zaštitna mjera, međutim o stupanju na snagu te zaštitne mjere i dopuštenosti upravljanja motornim vozilom nije vodio računa, a takvo postupanje se ne može smatrati zabludom o protupravnosti, kako to pogrešno upire žalitelj. S time u svezi se ističe da kada je zabluda o protupravnosti prekršaja otklonjiva, ne isključuje krivnju. Zabluda o protupravnosti prekršaja je otklonjiva ako bi svatko pa i počinitelj mogao lako spoznati protupravnost djela ili ako se radi o počinitelju koji je s obzirom na svoje zvanje, zanimanje ili službu bio dužan upoznati se s odgovarajućim propisima. Naime, žalitelj ne dovodi u pitanje zaprimanje odluke kojom mu je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 3 mjeseca, protivno koje je postupao. Suprotno tvrdnji žalitelja, iz sadržaja odluke Postaje prometne policije Krapina broj: 211-07/22-4/35095 od 24. svibnja 2022. proizlazi da je upozoren da navedena mjera počinje teći od izvršnosti te odluke, odnosno protekom roka za dragovoljno izvršenje ili protekom 8 dana od dana pravomoćnosti, o čemu je bio dužan voditi računa, pri čemu ne dovodi u pitanje zaprimanje rješenje kojim je njegov prigovor protiv prekršajnog naloga odbačen kao nepravodoban. Prema tome, žalitelj je obaviješten o stupanju na snagu izrečene zaštitne mjere, kako je to propisano odredbom članka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 118/18.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2019., od kada više nije propisano (i naknadno) dostavljanje obavijesti o upisu izrečene mjere u evidenciju izdanih vozački dozvola. Stoga, iz rezultata provedenog postupka proizlazi da su u pogledu znanja o stupanju na snagu zabrane upravljanja motornim vozilom poduzete sve radnje sukladno pozitivnim propisima. Eventualne nejasnoće o vremenu stupanja na snagu izrečene zaštitne mjere žalitelj je kao vozač motornog vozila bio dužan na pouzdan način razjasniti i utvrditi prije upravljanja vozilom u prometu na cesti.

6.2. Slijedom navedenog, budući da žalitelj ne upire, u smislu odredbe članka 193. stavka 5. Prekršajnog zakona, na postojanje novih činjenica i dokaza, niti svojim žalbenim navodima dovodi u sumnju činjenično utvrđenje, to žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja nije osnovana.

7. Pogrešno žalitelj tvrdi da je kazna za počinjenje prekršaje prestrogo odmjerena, budući da je prvostupanjski sud za dva počinjena prekršaja iz članka 289. stavka 1. i 4. Zakona o sigurnosti promet na cestama primijenio uvjetnu osudu, odnosno mjeru upozorenja, koja je najblaža vrsta sankcije za te prekršaje. Naime, izrečena kazna zatvora u trajanju od 20 dana neće se izvršiti ako u roku provjeravanja od 6 mjeseci ne počini jedan ili više prekršaja za koji mu je izrečena kazna zatvora. Prema tome, prvostupanjski sud je imajući na umu sve okolnosti počinjenja predmetnih prekršaja, potrebu obavljanja obrta i uzdržavanje članova obitelji, pravilno smatrao da se ostvarenje svrhe kažnjavanja može očekivati i bez izvršenja kazne zatvora. Takvu ocjenu prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, smatrajući da je primijenjena uvjeta osuda primjerena sankcija i pogodna za utjecaj na počinitelja i ostale da ubuduće ne čine takve prekršaje, dok paušalni navodi žalbe nisu od utjecaja na osnovanost kraćeg trajanja kazne i roka kušnje.

8. Treba istaknuti da će se, u smislu odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom, ako osuđena osoba plati dvije trećine izrečene novčane kazne, u za to određenom roku.

9. Ispitujući odluku o zaštitnoj mjeri zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 3 mjeseca u smislu odredbe članka 202. stavka 5. Prekršajnog zakona ovaj sud je mišljenja da je ista opravdana i zakonita, utemeljena na odredbi članka 58. Prekršajnog zakona. S obzirom na značaj i težinu počinjenih prekršaja i ovaj sud smatra pravilom procjenu prvostupanjskog suda da je potrebno otkloniti uvjete koji omogućavaju činjenje novih takvih prekršaja. Zaštitna mjera određena je u zakonom propisanom vremenu, razmjerno teži djela i opasnosti od ponavljanja djela, imajući na umu činjenicu da je već kažnjavan zbog prometnih prekršaja. Stoga je mišljenje i ovog suda da je izrečena zaštitna mjera razmjerna naravi potrebe za ograničenjem prava u konkretnom slučaju.

10. Troškovi žalbenog postupka temelje se na odredbi članka 138. st. 2. toč. 3.c) Prekršajnog zakona, koji propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika. Stoga je paušalni iznos tog postupka odmjeren u okvirima određenim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13.), s obzirom na složenost i trajanje tog postupka te imajući u vidu materijalne prilike žalitelja.

11. Zbog navedenih razloga, na temelju odredbe članka 207. i članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 6. veljače 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nada Horvatović, v. r.

Renata Popović, v. r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Zlataru u 4 otpravaka: za spis, okrivljenika i tužitelja.