Republika Hrvatska

Županijski sud u Sisku

Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5

Poslovni broj: Gž-134/2022-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Sisku, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Stipčića, predsjednika vijeća, Marijanke Salopek, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Zlatane Bihar, članice vijeća, u parničnom predmetu tužiteljice GTO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Bojana Marčelan, odvjetnica iz Varaždina, protiv tužene Raiffeisenbank Austria d.d. iz Zagreba, Magazinska cesta 69, OIB: 53056966535, koju zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva Kallay i partneri, iz Zagreba, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženice izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Varaždinu, poslovni broj: P-311/19-28 od 20. prosinca 2021., u sjednici vijeća održanoj 6. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tuženice Raiffeisenbank Austria d.d. i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Varaždinu, poslovni broj: P-311/19-28 od 20. prosinca 2021.

II. Odbija se zahtjev tuženice Raiffeisenbank Austria d.d. za naknadu troškova parničnog postupka u povodu žabe kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom suđeno je:

"I. Nalaže se tuženoj Raiffeisenbank Austria d.d., Zagreb, Magazinska cesta 69, OIB: 53056966535 da tužiteljici ŠTO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude isplati iznos od 4.667,96 kn (preplata s osnova razlike anuiteta radi promjene kamatne stope do dana otplate kredita), zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom po stopi koja od dospijeća pojedinih iznosa pa do 31.07.2015. godine po stopi koja se određuje povećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5 postotnih poena, a od 01.08.2015. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana, nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, za 3 postotna poena (čl. 29. st. 2. ZOO- a), tekućom kako slijedi:

- na iznos od 53,36 kuna od 30. studeni 2007. do isplate

- na iznos od 52,74 kuna od 31. prosinac 2007. do isplate

- na iznos od 52,13 kuna od 31. siječanj 2008. do isplate

- na iznos od 51,48 kuna od 29. veljača 2008. do isplate

- na iznos od 50,87 kuna od 31. ožujak 2008. do isplate

- na iznos od 50,23 kuna od 30. travanj 2008. do isplate

- na iznos od 98,79 kuna od 31. svibanj 2008. do isplate

- na iznos od 97,51 kuna od 30. lipanj 2008. do isplate

- na iznos od 96,29 kuna od 31. srpanj 2008. do isplate

- na iznos od 94,98 kuna od 31. kolovoz 2008. do isplate

- na iznos od 93,72 kuna od 30. rujan 2008. do isplate

- na iznos od 92,43 kuna od 31. listopad 2008. do isplate

- na iznos od 91,13 kuna od 30. studeni 2008. do isplate

- na iznos od 89,80 kuna od 31. prosinac 2008. do isplate

- na iznos od 88,51 kuna od 31. siječanj 2009. do isplate

- na iznos od 87,15 kuna od 28. veljača 2009. do isplate

- na iznos od 128,06 kuna od 31. ožujak 2009. do isplate

- na iznos od 126,11 kuna od 30. travanj 2009. do isplate

- na iznos od 124,15 kuna od 31. svibanj 2009. do isplate

- na iznos od 122,13 kuna od 30. lipanj 2009. do isplate

- na iznos od 120,14 kuna od 31. srpanj 2009. do isplate

- na iznos od 118,11 kuna od 31. kolovoz 2009. do isplate

- na iznos od 116,05 kuna od 30. rujan 2009. do isplate

- na iznos od 114,00 kuna od 31. listopad 2009. do isplate

- na iznos od 111,94 kuna od 30. studeni 2009. do isplate

- na iznos od 109,85 kuna od 31. prosinac 2009. do isplate

- na iznos od 107,72 kuna od 31. siječanj 2010. do isplate

- na iznos od 105,59 kuna od 28. veljača 2010. do isplate

- na iznos od 103,47 kuna od 31. ožujak 2010. do isplate

- na iznos od 101,31 kuna od 30. travanj 2010. do isplate

- na iznos od 99,11 kuna od 31. svibanj 2010. do isplate

- na iznos od 96,92 kuna od 30. lipanj 2010. do isplate

- na iznos od 94,72 kuna od 31. srpanj 2010. do isplate

- na iznos od 92,49 kuna od 31. kolovoz 2010. do isplate

- na iznos od 90,28 kuna od 30. rujan 2010. do isplate

- na iznos od 88,02 kuna od 31. listopad 2010. do isplate

- na iznos od 85,71 kuna od 30. studeni 2010. do isplate

- na iznos od 83,41 kuna od 31. prosinac 2010. do isplate

- na iznos od 81,12 kuna od 31. siječanj 2011. do isplate

- na iznos od 78,80 kuna od 28. veljača 2011. do isplate

- na iznos od 76,43 kuna od 31. ožujak 2011. do isplate

- na iznos od 74,06 kuna od 30. travanj 2011. do isplate

- na iznos od 71,66 kuna od 31. svibanj 2011. do isplate

- na iznos od 69,27 kuna od 30. lipanj 2011. do isplate

- na iznos od 66,83 kuna od 31. srpanj 2011. do isplate

- na iznos od 64,40 kuna od 31. kolovoz 2011. do isplate

- na iznos od 61,93 kuna od 30. rujan 2011. do isplate

- na iznos od 37,70 kuna od 31. listopad 2011. do isplate

- na iznos od 36,12 kuna od 30. studeni 2011. do isplate

- na iznos od 34,50 kuna od 31. prosinac 2011. do isplate

- na iznos od 32,89 kuna od 31. siječanj 2012. do isplate

- na iznos od 31,23 kuna od 29. veljača 2012. do isplate

- na iznos od 29,58 kuna od 31. ožujak 2012. do isplate

- na iznos od 27,94 kuna od 30. travanj 2012. do isplate

- na iznos od 26,26 kuna od 31. svibanj 2012. do isplate

- na iznos od 24,59 kuna od 30. lipanj 2012. do isplate

- na iznos od 22,93 kuna od 31. srpanj 2012. do isplate

- na iznos od 21,22 kuna od 31. kolovoz 2012. do isplate

- na iznos od 19,51 kuna od 30. rujan 2012. do isplate

- na iznos od 17,78 kuna od 31. listopad 2012. do isplate

- na iznos od 16,09 kuna od 30. studeni 2012. do isplate

- na iznos od 14,32 kuna od 31. prosinac 2012. do isplate

- na iznos od 12,59 kuna od 31. siječanj 2013. do isplate

- na iznos od 10,83 kuna od 28. veljača 2013. do isplate

- na iznos od 9,04 kuna od 31. ožujak 2013. do isplate

- na iznos od 7,24 kuna od 30. travanj 2013. do isplate

- na iznos od 5,46 kuna od 31. svibanj 2013. do isplate

- na iznos od 3,63 kuna od 30. lipanj 2013. do isplate

- na iznos od 1,60 kuna od 31. srpanj 2013.do isplate.

II. Nalaže se tuženoj Raiffeisenbank Austria d.d., Zagreb, Magazinska cesta 69, OIB: 53056966535 da tužiteljici ŠTO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude isplati iznos od 12.719,51 kn (preplata s osnova razlike anuiteta radi promjene tečaja do dana otplate kredita), zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom po stopi koja od dospijeća pojedinih iznosa pa do 31.07.2015. godine po stopi koja se određuje povećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5 postotnih poena, a od 01.08.2015. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana, nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, za 3 postotna poena (čl. 29. st. 2. ZOO- a), tekućom kako slijedi:

- na iznos od 5,29 kuna od 24. kolovoz 2006. do isplate

- na iznos od 13,16 kuna od 29. rujan 2006. do isplate

- na iznos od 5,29 kuna od 22. siječanj 2007. do isplate

- na iznos od 5,29 kuna od 13. veljača 2007. do isplate

- na iznos od 15,29 kuna od 14. ožujak 2007. do isplate

- na iznos od 15,28 kuna od 11. travanj 2007. do isplate

- na iznos od 26,93 kuna od 16. veljača 2009. do isplate

- na iznos od 124,03 kuna od 13. ožujak 2009. do isplate

- na iznos od 80,33 kuna od 14. travanj 2009. do isplate

- na iznos od 90,74 kuna od 13. svibanj 2009. do isplate

- na iznos od 44,49 kuna od 16. lipanj 2009. do isplate

- na iznos od 52,99 kuna od 10. srpanj 2009. do isplate

- na iznos od 48,66 kuna od 18. kolovoz 2009. do isplate

- na iznos od 59,91 kuna od 15. rujan 2009. do isplate

- na iznos od 44,49 kuna od 16. listopad 2009. do isplate

- na iznos od 51,16 kuna od 12. studeni 2009. do isplate

- na iznos od 50,33 kuna od 14. prosinac 2009. do isplate

- na iznos od 100,33 kuna od 14. siječanj 2010. do isplate

- na iznos od 99,91 kuna od 15. veljača 2010. do isplate

- na iznos od 1.279,91 kuna od 15. ožujak 2010. do isplate

- na iznos od 100,74 kuna od 13. travanj 2010. do isplate

- na iznos od 130,74 kuna od 13. svibanj 2010. do isplate

- na iznos od 133,65 kuna od 30. lipanj 2010. do isplate

- na iznos od 173,24 kuna od 31. srpanj 2010. do isplate

- na iznos od 143,24 kuna od 31. kolovoz 2010. do isplate

- na iznos od 254,65 kuna od 30. rujan 2010. do isplate

- na iznos od 193,24 kuna od 31. listopad 2010. do isplate

- na iznos od 203,65 kuna od 30. studeni 2010. do isplate

- na iznos od 249,24 kuna od 31. prosinac 2010. do isplate

- na iznos od 298,24 kuna od 31. siječanj 2011. do isplate

- na iznos od 259,49 kuna od 28. veljača 2011. do isplate

- na iznos od 293,24 kuna od 31. ožujak 2011. do isplate

- na iznos od 263,65 kuna od 30. travanj 2011. do isplate

- na iznos od 298,24 kuna od 31. svibanj 2011. do isplate

- na iznos od 363,65 kuna od 30. lipanj 2011. do isplate

- na iznos od 435,24 kuna od 31. srpanj 2011. do isplate

- na iznos od 493,24 kuna od 31. kolovoz 2011. do isplate

- na iznos od 377,82 kuna od 20. rujan 2011. do isplate

- na iznos od 325,33 kuna od 14. listopad 2011. do isplate

- na iznos od 332,08 kuna od 14. studeni 2011. do isplate

- na iznos od 337,08 kuna od 14. prosinac 2011. do isplate

- na iznos od 364,17 kuna od 09. siječanj 2012. do isplate

- na iznos od 397,09 kuna od 02. veljača 2012. do isplate

- na iznos od 412,92 kuna od 12. ožujak 2012. do isplate

- na iznos od 373,34 kuna od 11. travanj 2012. do isplate

- na iznos od 417,67 kuna od 15. svibanj 2012. do isplate

- na iznos od 387,08 kuna od 14. lipanj 2012. do isplate

- na iznos od 372,92 kuna od 12. srpanj 2012. do isplate

- na iznos od 384,59 kuna od 08. kolovoz 2012. do isplate

- na iznos od 362,92 kuna od 12. rujan 2012. do isplate

- na iznos od 393,34 kuna od 11. listopad 2012. do isplate

- na iznos od 375,50 kuna od 13. studeni 2012. do isplate

- na iznos od 393,75 kuna od 10. prosinac 2012. do isplate

- na iznos od 210,72 kuna od 30. siječanj 2013. do isplate.

III. Nalaže se tuženoj Raiffeisenbank Austria d.d., Zagreb, Magazinska cesta 69, OIB: 53056966535 da tužiteljici ŠTO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], plati trošak ovog postupka u iznosu od 10.742,50 kn /slovima:desettisućasedamstočetrdesetdvijekune i pedesetlipa/, u roku od 15 dana, a u preostalom dijelu zatraženih troškova do 13.242,50 kn, tužiteljica se odbija.“

2. Protiv te presude žalbu je podnijela tuženica iz svih žalbenih razloga predviđenih u članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19. 80/22., 114/22., 155/2023., dalje: ZPP). Predlaže se drugostupanjskom sudu žalbu uvažiti i preinačiti pobijanu presudu na način da u cijelosti odbije tužbeni zahtjev i obveže tužiteljicu da tuženici nadoknadi parnični trošak, odnosno pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. Potražuje nadoknadu troškova parničnog postupka u povodu žalbe.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba tuženice nije osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatom utuženog iznosa s osnove preplaćenih mjesečnih anuiteta otplaćenog kredita s osnove ništetnosti odredbi ugovora o kreditu koje se odnose na ugovaranje valutne klauzule u švicarskim francima i na ugovaranje promjenjive kamatne stope.

6. Nije sporno da je 20. srpnja 2006. sklopljen ugovor o kreditu broj: 28-50- 3578733 (dalje: Ugovor o kreditu), temeljem kojeg je tuženica kao kreditor stavila na raspolaganje tužiteljici kao korisnici kredita iznos od 16.598,21 švicarskih franaka u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju tuženice kao kreditora na dan korištenja kredita, s kamatnom stopom od 3,10 % godišnje, promjenljivom u skladu s Odlukom o kamatnim stopama tuženice.

7. Ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu članka 365. stavka 2. ZPP utvrđeno je da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, niti je materijalno pravo pogrešno primijenjeno.

8. Nije osnovan žalbeni razlog počinjenja bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP, na koje povrede drugostupanjski sud isto pazi po službenoj dužnosti, s obzirom da pobijana presuda nema takvih nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati pa niti onih na koje neosnovano ukazuje tuženik u žalbi. Presuda ima jasne, neproturječne i dostatne razloge o svim pravno odlučnim činjenicama, a izreka je razumljiva i ne proturječi sama sebi ili razlozima presude, koji nisu protivni izvedenim dokazima.

9. Prvostupanjski sud je ispitao sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke o tužbenom zahtjevu te je ocjenom izvedenih dokaza, sukladno članku 8. ZPP, pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje.

10. Prvostupanjski sud u donošenju pobijane presude nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. ZPP u vezi članka 338. stavka 4. ZPP jer je obrazloženje sastavljeno u skladu s navedenom zakonskom odredbom, a prvostupanjski sud je u okviru svojih ovlaštenja koja proizlaze iz članka 220. stavak 2. ZPP ocijenio dokaze za koje je utvrdio da iz tih dokaza može utvrditi odlučne činjenice. To što ocjenom dokaza tuženica nije zadovoljna i smatra da je valjalo prihvatiti ono što ona tvrdi i njezino tumačenje činjeničnog stanja, prvostupanjski sud nije povrijedio niti jedno pravo koje joj pripada u postupku kao stranci.

11. Tužiteljica je nakon provedenog vještačenje u podnesku od 13. travnja 2021. smanjila tužbeni zahtjev u tada važećoj valuti kuni s iznosa od 17.829,03 postavljenog u tužbi na iznos od 17.387,47 tadašnjih kuna i koji iznos je i ukupno dosuđen tužiteljici, s time da se tuženica, kako proizlazi iz spisa protivila preinaci tužbe.

12. Prema članku 191. stavku 3. ZPP tužba nije preinačena ako je tužitelj promijenio pravnu osnovu tužbenog zahtjeva, ako je smanjio tužbeni zahtjev ili ako je promijenio, dopunio ili ispravio pojedine navode, tako da zbog toga tužbeni zahtjev nije promijenjen.

12.1. Smanjenje tužbenog zahtjeva prema članku 191. stavku 1. ZPP nema značaj preinake tužbe već djelomičnog povlačenja tužbe za koje je ako je tužba povučena nakon što se tuženik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari potreban pristanak tuženika u smislu stavka 1. navedenog članka. Stoga je trebalo u dijelu povučene tužbe odbiti presudom tužbeni zahtjev što je prvostupanjski sud propustio učiniti, a što nije od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane presude, niti je time počinjena bitna povreda postupka iz članka 354. stavka 1. u vezi sa člankom 193. stavkom 1. ZPP.

13. U vrijeme sklapanja predmetnog ugovora o kreditu bio je na snazi Zakon o zaštiti potrošača ("Narodne novine", br. 96/03., dalje: ZZP/03.) koji je u članku 81. stavku 1. propisivao da se ugovorna odredba o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo smatra nepoštenom, ako, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, uzrokuje značajnu ravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača. Prema članku 84. toga Zakona, nije dopušteno ocjenjivati jesu li poštene ugovorne odredbe o predmetu ugovora i cijeni, ako su te odredbe jasne, lako razumljive i uočljive. Navedena materija jednako je regulirana u odredbama članaka 96. i 99. Zakona o zaštiti potrošača ("Narodne novine", br. 79/07., 125/07., 75/09., 79/09., 89/09. i 133/09., dalje: ZZP/07).

14. Na žalbene navode tuženice valja navesti da je prema članku 118. Zakona o zaštiti potrošača ("Narodne novine", broj: 41/14., 110/15., 14/19., dalje: ZZP/14.), koji je bio na snazi u vrijeme pokretanja predmetnog postupka, propisano da odluka suda donesena u postupku za zaštitu kolektivnih interesa potrošača iz članka 106. stavak 1. toga Zakona, u smislu postojanja povrede propisa zaštite potrošača obvezuje ostale sudove u postupku koji potrošač osobno pokrene radi naknade štete koja mu je uzrokovana postupanjem tuženika, a istovjetnu odredbu sadržava i ZZP/07. u članku 138.a. Stoga, u smislu navedenih zakonskih odredbi, prvostupanjski sud je u povodu restitucijskih zahtjeva potrošača vezan odlukom suda u parnici za zaštitu kolektivnih interesa potrošača koja utvrđuje da je došlo do povrede propisa zaštite potrošača, odnosno takva odluka ima direktni učinak zbog čega se u pojedinačnim postupcima potrošači mogu pozivati na utvrđenje iz pravomoćne presude po tužbi za zaštitu kolektivnih interesa potrošača.

14.1. Navedeno stoga što sukladno članku 502.a stavku 1. ZPP udruge, tijela, ustanove ili druge organizacije koje su osnovane u skladu sa zakonom, koje se u sklopu svoje registrirane ili propisom određene djelatnosti bave zaštitom zakonom utvrđenih kolektivnih interesa i prava građana, mogu kad je takvo ovlaštenje posebnim zakonom izrijekom predviđeno i uz uvjete predviđene tim zakonom, podnijeti tužbu (tužba za zaštitu kolektivnih interesa i prava) protiv fizičke ili pravne osobe koja obavljanjem određenih djelatnosti ili općenito radom, postupanjem uključujući i propuštanjem, teže povrjeđuje ili ozbiljno ugrožava takve kolektivne interese i prava. U članku 502.b ZPP propisan je sadržaj tužbe iz članka 502.a ZPP, a člankom 502.c ZPP propisan je učinak presude donijete po tužbi za zaštitu kolektivnih interesa i prava. Tom je odredbom propisano da se fizičke i pravne osobe mogu u posebnim parnicama za naknadu štete pozvati na pravno utvrđenje iz presude kojom će biti prihvaćeni zahtjevi iz tužbe iz članka 502.a stavka 1. ZPP, da su određenim postupanjem uključujući i propuštanjem tuženika, povrijeđeni ili ugroženi zakonom zaštićeni kolektivni interesi i prava osoba koje je tužitelj ovlašten štititi. U tom će slučaju sud biti vezan za ta utvrđenja, u parnici u kojoj će se ta osoba na njih pozvati. Tako označene odredbe propisuju izravni učinak tužbe za zaštitu kolektivnih interesa i prava potrošača i obvezuju sudove da se u posebnim postupcima radi ostvarenja prava potrošača za naknadu mogu pozvati na utvrđenje iz pravomoćne presude kojom je prihvaćen zahtjev postavljen tužbom iz članka 502.a stavka 1. ZPP.

15. Nepoštenost promjenjive kamatne stope utvrđena je pravomoćnom presudom Trgovačkog suda u Zagrebu, poslovni broj: P-1401/2012 od 4. srpnja 2013. (o kojoj je odlučeno presudom Visokog trgovačkog suda u Zagrebu poslovni bro: Pž-7129/2013 od 13. lipnja 2014.), presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Revt-249/2014-2 od 9. travnja 2015., a istovjetno stajalište iskazao je i Europski sud pravde u presudi poslovni broj C. 26/2013 od 30. travnja 2014., vezano za tumačenje članka 4. stavka 2. Direktive Vijeća EU 93/13/EEZ o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima od 5. travnja 1993. U konkretnom slučaju posljedica takve nepoštene odredbe jest njezina ništetnost budući da kamata mora biti određena, odnosno odrediva u smislu članka 269. stavak 2. i članka 272. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23., dalje: ZOO), a ugovorna odredba gdje se promjena kamatne stope čini zavisnom o odluci banke je neodređena i neodrediva te nije razumljiva.

16. Prvostupanjski sud se pravilno pozvao na učinke presuda Trgovačkog suda u Zagrebu, poslovni broj: P-1401/12 od 4. srpnja 2013. i Vrhovnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj: Revt-249/14 od 9. travnja 2015., kao i presude i rješenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Rev-2221/2018-11 od 3. rujna 2019. kojom je potvrđena presuda Visokog Trgovačkog suda Republike Hrvatske, poslovni broj: Pž-6632/2017-10 od 14. lipnja 2018. u dijelu gdje je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu od 4. srpnja 2013. te utvrđeno da je tuženica u vrijeme sklapanja predmetnog ugovora o kreditu povrijedila kolektivne interese i prava potrošača, korisnika kredita, sklapanjem ugovora o kreditima koristeći u njima nepoštene i ništetne ugovorne odredbe tako da je u ugovorima o potrošačkom kreditiranju-ugovorima o kreditu ugovorena valuta uz koju je vezana glavnica švicarski franak, a da prije sklapanja i u vrijeme sklapanja tih ugovora, uz i druge tužene banke, nije kao trgovac potrošače u cijelosti informirala o svim potrebnim parametrima bitnim za donošenje valjane odluke utemeljene na potpunoj obavijesti, a tijekom pregovora i u svezi sklapanja tih ugovora o kreditu, što je imalo za posljedicu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih stranaka.

17. Ujedno valja i navesti da su u konkretnom slučaju odredbe ugovora o kreditu na ništetnosti kojih tužiteljica temelji svoj zahtjev sadržajno izražene na identičan način kao i one koje su pravomoćnim presudama iz kolektivnog spora utvrđene ništetnim.

18. Tuženica kao trgovac u ovom postupku nije dokazala da se o predmetnim pojedinim ugovornim odredbama u unaprijed formuliranom standardnom ugovoru pojedinačno pregovaralo kako to pravilno ocjenjuje i prvostupanjski sud.

19. Stoga nisu osnovani žalbeni razlozi tuženice iz kojih bi proizlazilo da nije postupala na nepošten način te da u pobijanoj presudi nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama i da je pogrešno primijenjeno materijalno pravo pri odlučivanju o ništetnosti ugovornih odredbi kao u pobijanoj presudi (o čemu je odlučeno kao o prethodnom pitanju).

20. Zbog naprijed navedenih razloga nije niti počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. ZPP u svezi članka 502.c ZPP, na koju se sadržajno ukazuje u žalbi.

21. Predmetni ugovor o kreditu je u cijelosti ispunjen, a s obzirom na naprijed navedeno, kako se radi o ništetnim ugovornim odredbama, a ništetnost nastaje na temelju zakona i djeluje od trenutka sklapanja pravnog posla (ex tunc), prema članku 323. stavku 1. ZOO, u slučaju ništetnosti ugovora, svaka ugovorna strana je dužna vratiti drugoj sve što je primila na temelju takva ugovora, dok je člankom 1111. stavkom 1. i 2. ZOO propisano kako je, kad dio imovine neke osobe na bilo koji način prijeđe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u nekom pravnom poslu, odluci suda odnosno, druge nadležne vlasti ili zakona, stjecatelj dužan vratiti ga odnosno, naknaditi vrijednost postignute koristi s time da se pod prijelazom imovine razumijeva i stjecanje koristi izvršenom radnjom.

22. Pravilno je prvostupanjski sud dosudio tužiteljici novčani iznos u visini utvrđenoj u postupku provedenim financijsko-knjigovodstvenim vještačenjem, prihvativši nalaz vještaka stručnim i objektivnim. Pri tome valja napomenuti da tuženica nije osporila matematički obračun vještaka, dok njezini navodi da je imenovani vještak trebao uzeti u obzir objektivne kriterije koji su utjecali na kretanje parametara uslijed kojih je došlo do povećanja kamatne stope nisu osnovani s obzirom na utvrđenje o ništetnosti konkretnih ugovornih odredaba o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli.

23. Budući da je tuženica sastavila predmetni ugovor o kreditu i isključivo ga ona predložila prema unaprijed pripremljenom sadržaju, tuženica je nepošten stjecatelj, kakvu ju je i nedvojbeno ocijenio prvostupanjski sud, zbog čega u smislu članaka 1111. i 1115. ZOO mora vratiti ne samo ono što je stekla na temelju ništetnih odredbi, već i platiti zateznu kamatu od dana stjecanja.

24. Tuženica neosnovano osporava tijek zatezne kamate jer članak 1115. ZOO ne ostavlja nikakve sumnje od kojeg dana nepošteni stjecatelj mora platiti zateznu kamatu budući da određuje kako, kad se vraća ono što je stečeno bez osnove moraju se vratiti plodovi i zatezne kamate i to, ako je stjecatelj nepošten od dana stjecanja, a inače od dana podnošenja zahtjeva.

25. Suprotno neosnovanim žalbenim navodima tuženice pravilno je shvaćanje prvostupanjskog suda o neosnovanosti prigovora zastare. Naime, pravnim shvaćanjem koje je doneseno 31. siječnja 2022., Vrhovni sud Republike Hrvatske je utvrdio: „Ako je ništetnost ugovornih odredaba ustanovljena već u postupku kolektivne zaštite potrošača, tada zastarni rok počinje teći od dana pravomoćnosti sudske odluke kojom je utvrđena ništetnost u postupku kolektivne zaštite potrošača, neovisno od (naknadnog) utvrđenja ništetnosti sadržajno istovjetnih ugovornih odredbi kredita u CHF odnosno kredita u kunama s valutnom klauzulom u CHF u svakom pojedinom slučaju, a povodom individualnih parnica potrošača u kojoj se oni pozivaju na pravne učinke presude donesene u postupku kolektivne zaštite. Zaključak se odnosi na pravne posljedice tužbe za zaštitu kolektivnih interesa potrošača (krediti u CHF odnosno krediti u kunama s valutnom klauzulom u CHF) i stranke (tuženike) iz tog postupka.“ Tužiteljica predmetnim tužbenim zahtjevom zahtijeva isplatu novčanog iznosa zbog preplaćene kamate s osnova ništetnosti ugovornih odredbi koje se odnose na promjenjivost kamatne stope i valutnu klauzulu. Presudom Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1401/2012 od 4. srpnja 2013. koja je potvrđena presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-7129/13 od 13. lipnja 2014. pravomoćno je utvrđena ništetnom odredba ugovora koja se odnosi na promjenjivu kamatnu stopu, slijedom čega zastarni rok na podnošenje zahtjeva za isplatu novčanog iznosa s tog osnova počinje teći od 13. lipnja 2014. Budući da je tužba u ovom postupku podnesena 6. svibnja 2019., to je podnesena unutar općeg zastarnog roka od 5 godina iz članka 371. ZOO s osnova promjenjive kamatne stope. Presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-6632/2017-10 od 14. lipnja 2018. pravomoćno je utvrđena ništetnom odredba ugovora o valutnoj klauzuli pa zastarni rok za isplatu novčanog iznosa preplaćenih kamata s tog osnova počinje teći od 14. lipnja 2018. Budući da je tužba i za isplatu novčanog iznosa s osnova valutne klauzule u ovom postupku također podnesena 6. svibnja 2019., to je podnesena unutar zastarnog roka iz naprijed navedene zakonske odredbe.

26. Odluka o parničnom trošku pod točkom III. izreke prvostupanjske presude pravilno je i zakonito donesena u skladu sa člancima 154. stavak 1. i 155. ZPP.

27. Slijedom navedenog valjalo je primjenom članka 368. stavka 1. ZPP odlučiti kao pod točkom I. izreke ove drugostupanjske odluke, a pod točkom II. primjenom članka 166. stavak 1. ZPP o troškovima parničnog postupka u povodu žalbe.

U Sisku 6. veljače 2025.

Predsjednik vijeća

Ivan Stipčić