Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Ob-275/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu po sudcu tog suda Marku Pribisaliću, kao sudcu pojedincu, u pravnoj stvari, izvanparničnom postupku predlagateljice ŽL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i protustranaka: 1. Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB 84397956623, 2. NL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 3. ŽLC iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, odlučujući o žalbi protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, protiv rješenja Općinskog suda u Puli poslovni broj R1 Ob-205/2023-18 od 12. lipnja 2024., dana 6. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e:

Odbacuje se žalba protustranke, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje protiv rješenja Općinskog suda u Puli poslovni broj R1 Ob-205/2023-18 od 12. lipnja 2024., kao nedopuštena.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

„I. Utvrđuje se da je predlagateljica ŽL, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1947., s prebivalištem u [adresa], živjela u izvanbračnoj zajednici s pok. ŠL, OIB: [osobni identifikacijski broj] rođenim **.**.1941., s posljednjim prebivalištem na adresi [adresa] u razdoblju duljem od tri godine koje su prethodile smrti pok. ŠL umrlog dana **.**.2020.

II. Odbija se prijedlog predlagatelja u odnosu na prvu protustranku Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.“

2.Protiv navedene prvostupanjske odluke žali se protustranka, ne navodeći izrijekom u kojem dijelu rješenje pobija, navodeći određeno žalbene razloge pogrješno i nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja te pogrješne primjene materijalnoga prava iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08 i 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje ZPP), predlažući prvostupanjsko rješenje ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

3.Na žalbu nije odgovoreno.

4.Žalba nije dopuštena.

5.Predmet postupka i u ovom žalbenom stadiju je utvrđenje izvanbračne zajednice između predlagateljice i sada pokojnoga ŠL, rođenoga **.**.1941., u razdoblju duljem od tri godine koje su prethodile smrti pok. ŠL umrlog dana **.**.2020., u smislu odredaba Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 103/15, 98/19, 47/20. i 49/23. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 156/23, 103/15, u daljnjem tekstu ObZ), kao i sukladno odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, dalje ZMO).

6.Iz postupka koji je prethodio donošenju odluke, prema stanju u spisu, proizlaze slijedeća utvrđenja:

-kako je u prijedlogu od 5. travnja 2023. predlagateljica zatražila utvrđenje izvanbračne zajednice sa sada pokojnim ŠL od 1968. pa sve do njegove smrti, navodeći kako su se ona i suprug službeno razveli 1964., ali su ostali zajedno živjeti u životnoj zajednici te su zajedno podmirivali sve obveze i ostali živjeti na istoj adresi, kao i kako se prijedlog podnosi zbog ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu,

-kako iz preslika osobnih iskaznica za predlagateljicu i ŠL proizlazi da su oboje imali prijavljeno prebivalište na adresi [adresa],

-kako je pregledom spisa predmeta poslovni broj O-473/2020 utvrđeno da su kao nasljednici iza pok. ŠL rođenoga **.**.1941., a umrlog **.**.2020., utvrđeni zakonski nasljednici sin AL i kćer NLC,

-kako iz izvatka iz matice rođenih za predlagateljicu i za sada pokojnoga ŠL proizlazi da su njih dvoje sklopili brak u Dragancu 31. kolovoza 1968., kako je taj brak razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Puli poslovni broj P-1245/94-3 od 7. rujna 1994., a u izvatku nije zabilježeno da bi oni sklopili brak s trećim osobama,

-kako iz iskaza svjedokinje ŠLC u bitnom proizlazi da je predlagateljica susjeda njezine majke, kako predlagateljicu poznaje već četrdesetak godina, od vremena kad su se njezini roditelji doselili na Veli Vrh, otprilike oko 1982. godine te da su predlagateljica i ŠL živjeli u životnoj zajednici do Milanove smrti,

-kako iz iskaza svjedoka PL proizlazi da je on brat ŠL, kako je upoznao predlagateljicu kad su se ona i njegov brat vjenčali, 31. kolovoza 1968. te ju poznaje cijeli život i da je bio blizak s njima, kako je često dolazio kod njih i kako su, koliko je njemu poznato, predlagateljica i njegov brat zajedno živjeli do njegove smrti, kao i kako je u njihovoj životnoj zajednici rođeno dvoje djece.

7.Na temelju ovakvih utvrđenja, prvostupanjski sud je zaključio kako su predlagateljica i ŠL, unatoč činjenici što su se službeno razveli 1994. godine, ostali živjeti u životnoj zajednici koja je trajala od 1968. (kada su se službeno vjenčali) pa sve do smrti ŠL, a u kojoj životnoj zajednici je rođeno i dvoje djece, kako je između njih postojala životna zajednica te da je to bila ekonomska i emotivna zajednica u svemu jednaka zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici, koja je trajala dulje od tri godine te koja je prestala smrću ŠL **.**.2020. pa da su ispunjene pretpostavke iz članka 3. ObZ- a te je utvrdio postojanje izvanbračne zajednice u odnosu na drugo i treće protustranku. No, budući da se u smislu članka 436. ObZ-a, a prema odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1639/2018-2 od 2. veljače 2022., status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz toga proizlaze utvrđuju u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na umrlu osobu, ali se taj status ne utvrđuje u odnosu javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, to je sukladno navedenom pravnom shvaćanju prijedlog u odnosu na protustranku Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje odbijen kao neutemeljen.

8.Člankom 367. stavak 1. ZPP-a propisano je kako će drugostupanjski sud nepravovremenu, nepotpunu ili nedopuštenu žalbu odbaciti rješenjem, ako to nije učinio prvostupanjski sud (članak 358).

9.Iz članka 358. stavak 3. ZPP-a proizlazi kako je žalba nedopuštena ako je žalbu podnijela osoba koja nije ovlaštena za podnošenje žalbe, ili osoba koja se odrekla prava na žalbu, ili ako osoba koja je podnijela žalbu nema pravnog interesa za podnošenje žalbe.

10.S obzirom da je pobijanim rješenjem odbijen prijedlog u odnosu na žalitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, to je jasno i kako podnositelj žalbe nema pravni interes za podnošenje žalbe protiv tog rješenja.

11.Stoga je, postupajući temeljem citirane odredbe članka 367. stavak 1. ZPP- a, valjalo žalbu odbaciti kao nedopuštenu te je odlučeno kao u izrijeci ovog rješenja.

U Splitu 6. veljače 2025.

Sudac

Marko Pribisalić