Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž Ob-273/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Splitu po sudcu tog suda Marku Pribisaliću, kao sudcu pojedincu, u pravnoj stvari izvanparničnom postupku predlagateljice DV iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Tomislav Kos, odvjetnik u Zagrebu i protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB 843979566236, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, odlučujući o žalbi predlagateljice i odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskoga građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1 Ob-65/2024-4 od 22. travnja 2024., dana 6. veljače 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Odbija se žalba predlagateljice kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskoga građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1 Ob-65/2024-4 od 22. travnja 2024.
II. Odbacuje se žalba protustranke kao nedopuštena.
III. Odbija se zahtjev predlagateljice za naknadu troška žalbenog postupka kao neosnovan.
Obrazloženje
1.Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:
„Prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice predlagatelja odbija se kao neosnovan.“
2.Protiv navedene prvostupanjske odluke žali se predlagateljica, pobijajući rješenje u cijelosti, navodeći određeno žalbene razloge bitne povrede odredaba postupka te pogrješne primjene materijalnoga prava iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08 i 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje ZPP), predlažući prvostupanjsko rješenje preinačiti i predmetni zahtjev prihvatiti, odnosno ukinuti rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.
3.Protiv prvostupanjske odluke žali se i protustranka, pobijajući to rješenje u cijelosti, zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. ZPP-a, predlažući prvostupanjsko rješenje ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak .
4.Na žalbe nije odgovoreno.
5.Žalba predlagateljice nije utemeljena.
6.Žalba protustranke nije dopuštena.
7.Predmet postupka i u ovom žalbenom stadiju je utvrđenje izvanbračne zajednice između predlagateljice i sada pokojnoga EV u razdoblju od 9. prosinca 2014. do njegove smrti 20. kolovoza 2023. Prvostupanjski sud je odbio predmetni zahtjev radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice držeći kako prema odredbi članka 22. stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, dalje ZMO) ne proizlazi da bi u izvanparničnom postupku, u kojem bi se utvrđivalo postojanje izvanbračne zajednice, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje bio pasivno legitimiran. Osim toga, kako i prema odredbi članka 436. Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 103/15, 98/19, 47/20. i 49/23. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 156/23, 103/15, u daljnjem tekstu ObZ) stranka ne može biti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, jer se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, već se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja stranke stječu, utvrđuju u odnosu na osobe koja imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je preminula.
8.Iz postupka koji je prethodio donošenju odluke, prema stanju u spisu, proizlaze slijedeća utvrđenja:
-kako je predlagateljica u prijedlogu od 9. siječnja 2024. zatražila utvrđenje statusa izvanbračne zajednice sa pokojnim EV, zbog ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu kod Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje,
-kako je kao protustranka u postupku označen Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje,
-kako predlagateljica navodi da je rješenjem o nasljeđivanju iza smrti pokojnoga EV broj O-6078/2023 od 13. prosinca 2023., kao izvanbračna supruga i zakonski nasljednik, proglašena jedinim ostaviteljevim nasljednikom.
9.Na temelju ovakvih utvrđenja, dakle, prvostupanjski sud je zaključio kako u izvanparničnom postupku, u kojem se utvrđuje postojanje izvanbračne zajednice, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje nije pasivno legitimiran te je predmetni zahtjev odbijen.
10.Ispitujući pobijanu odluku u granicama žalbenih razloga te pazeći po službenoj dužnosti na određene bitne povrede odredaba postupka u smislu članka 365. stavka 2. ZPP-a, ovaj drugostupanjski sud utvrđuje kako nije počinjena bitna povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a na koju upućuje žalba predlagateljice, kao niti koja druga bitna povreda postupka na koju sud pazi po službenoj dužnosti pa se zakonitost i pravilnost prvostupanjske odluke može ispitati.
11.Navedena činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda utemeljena su u bitnom na sadržaju dokaza provedenih u postupku, koje dokaze je prvostupanjski sud cijenio pravilno primjenom članka 8. ZPP-a, a žalbenim prigovorima nije dovedena u sumnju zakonitost i pravilnost pobijanog rješenja.
12.Člankom 11. stavak 1. ObZ-a propisano je kako se odredbe tog zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka
13.Člankom 22. ZMO-a propisano je:
(1) U slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su članovi njegove obitelji, i to:
1. udovica, odnosno udovac
2. razvedeni bračni drug s pravom na uzdržavanje
3. djeca rođena u braku, izvan braka ili posvojena
4. pastorčad koju je osiguranik uzdržavao
5. unučad koju je osiguranik uzdržavao, ako su bez oba roditelja ili ako imaju jednog ili oba roditelja kod kojih postoji potpuni gubitak radne sposobnosti prema ovome Zakonu
6. roditelji – otac, majka, očuh, maćeha i posvojitelj osiguranika koje je osiguranik uzdržavao
7. djeca bez roditelja – braća, sestre i druga djeca koju je osiguranik uzeo na uzdržavanje, ako su bez oba roditelja ili ako imaju jednog ili oba roditelja kod kojih postoji potpuni gubitak radne sposobnosti prema ovome Zakonu.
(2) Članovi obitelji iz stavka 1. ovoga članka osigurani su za slučaj smrti osoba iz članaka 19. do 21. ovoga Zakona ako je smrt tih osoba nastala zbog ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti, dok su obavljale poslove pod okolnostima iz članaka 19. do 21. ovoga Zakona.
(3) Pod članom obitelji iz stavka 1. točke 1. ovoga članka smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnome sudskom postupku.
14.Prije svega valja navesti kako je Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci poslovni broj Rev 1639/2018-2 od 2. veljače 2022., zauzeo pravno stajalište prema kojemu se iz odredbe članka 22. st. 3. ZMO-a pod članom obitelji iz st. 1. toč. 1. ZMO-a smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, s tim što se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku, ali i kako iz te odredbe ne proizlazi da bi u izvanparničnom postupku, u kojem bi se utvrđivalo postojanje izvanbračne zajednice, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje bio pasivno legitimiran. Osim toga, kako je i prema odredbi članka 436. ObZ-a, kojom je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku, jasno da stranka ne može biti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, jer se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, već se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz toga stranke stječe, utvrđuje u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla, odnosno kako se radi o sporu između fizičkih osoba, a u takvom postupku ne odlučuje se o pravima i interesima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
15.Dakle, i u ovom slučaju moglo bi se možebitno raditi o sporu između fizičkih osoba, ali u takvom postupku ne odlučuje se o pravima i interesima HZMO-a. Prihvaćajući ovakvo pravno stajalište Vrhovnog suda Republike Hrvatske, i prema shvaćanju ovog drugostupanjskoga suda jasno je kako u konkretnom slučaju žalitelj HZMO zapravo i nije pasivno legitimiran u postupku (nedostatak tzv. legitimatio od causam passiva) te je već stoga predmetni prijedlog valjalo odbiti kao pravno neutemeljen, kako to pravilno drži i prvostupanjski sud.
16.Stoga se i žalbeni navodi predlagateljice kojima se u bitnom navodi kako je sud prvog stupnja pogrješno primijenio materijalno pravo kada je donio pobijano rješenje, ukazuju neutemeljeni pa je valjalo, postupajući temeljem članka 380. točka 2. ZPP-a, predlagateljičinu žalbu odbiti kao neutemeljenu i prvostupanjsko rješenje potvrditi.
17.Člankom 367. stavak 1. ZPP-a propisano je kako će drugostupanjski sud nepravovremenu, nepotpunu ili nedopuštenu žalbu odbaciti rješenjem, ako to nije učinio prvostupanjski sud (članak 358).
18.Iz članka 358. stavak 3. ZPP-a proizlazi kako je žalba nedopuštena ako je žalbu podnijela osoba koja nije ovlaštena za podnošenje žalbe, ili osoba koja se odrekla prava na žalbu, ili ako osoba koja je podnijela žalbu nema pravnog interesa za podnošenje žalbe.
19.S obzirom da je pobijanim rješenjem odbijen prijedlog u odnosu na žalitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, to je jasno i kako protustranka i podnositelj žalbe nema pravni interes za podnošenje žalbe protiv tog rješenja.
20.Stoga je, postupajući temeljem citirane odredbe članka 367. stavak 1. ZPP- a, valjalo žalbu protustranke odbaciti kao nedopuštenu te je odlučeno kao u izrijeci ovog rješenja.
21.Zahtjev predlagateljice za naknadu troška žalbenog postupka odbijen je kao neutemeljen jer predlagateljica nije uspjela u žalbenom stadiju postupka.
22.Zbog navedenoga je odlučeno kao u izrijeci ovog rješenja.
U Splitu 6. veljače 2025.
Sudac
Marko Pribisalić
