Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-191/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovoga suda Mihe Mratovića kao predsjednika vijeća, mr. sc. Dražana Penjaka kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Zrinke Tironi, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja 1. SD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. ND iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. ĆD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćniku Branimiru Zorici, odvjetniku u Zadru, protiv tužene Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, Građansko-upravnom odjelu, radi utvrđenja i uknjižbe prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužene protiv presude Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru poslovni broj P-1545/2024 od 30. listopada 2024., u sjednici vijeća od 6. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužene kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru poslovni broj P-1545/2024 od 30. listopada 2024.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom utvrđeno je da su tužitelji vlasnici nekretnine označene kao kč. [katastarska čestica] u naravi pašnjak površine 7610 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja nekretnina u novoj izmjeri nosi oznaku kat. čest. [katastarska čestica], površine 7610 m2, upisane u [broj] k. o. [katastarska općina] koje vlasništvo su stekli nasljeđivanjem što je tuženik dužan priznati i trpjeti da tužitelj svoje pravo o suvlasništvu upiše u zemljišne knjige. Na ime troškova postupka sud je naložio tuženoj da isplati tužiteljima iznos od 4.535,00 eura.

2. Protiv ove presude žali se tužena zbog svih razloga predviđeni člankom 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14,70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje u tekstu: ZPP). Predlaže da presuda preinači a podredno ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.

3. U odgovoru na žalbu tužitelji u cijelosti poriču žalbene navode tužene. Predlažu da žalba bude odbijena kao neosnovana.

4. Žalba je neosnovana.

5. Sporno je između parničnih stranaka jesu li tužitelji stekli pravo suvlasništva i to svaki za 1/3 dijela na katastarskoj čestici [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u površini od 7.610 m2, a po novoj izmjeri označene kao kč. [katastarska čestica] upisane u [broj] k. o. [katastarska općina].

6. Pravilno je sud prvog stupnja prihvatio tužbeni zahtjev kao osnovan, za što je dao valjane i uvjerljive razloge koje u cijelosti prihvaća kao pravilne i ovaj sud. 7. Dosjelost je originarni način stjecanja prava vlasništva. Dakle, stjecatelj ne izvodi svoje pravo iz prava osobe koja je prethodno bila stjecatelj, pa stoga odluka sud u svojoj naravi samo deklarira utvrđeno stanje koje je već nastalo, stjecanjem prava vlasništva pravnog prednika tužitelja.

8. Pravilnom ocjenom izvedenih dokaza, prije svega svjedoka koji ima neposredna saznanja i čije nekretnine graniče s nekretninama koja je predmet spora, sud prvog stupnja pravilno je utvrdio da se pravni prednici tužitelja, njihov djed, baka, majka, a zatim i tužitelji nalaze u neprekinutom posjedu najmanje od 50-ih godina 19. stoljeća.

9. Kako je Ustavni sud Republike Hrvatske svojom odlukom od 17. studenoga 1999. ukinuo članak 388. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17– dalje u tekstu: ZV), a tužitelji su već stekli pravo suvlasništva temeljem dosjelosti, temeljem te zakonske odredbe, to ova odluka Ustavnog suda RH, ne može imati retroaktivno djelovanje.

10. Žalbenim navodima tužena neosnovano osporava iskaze saslušanih svjedoka jer se radi o iskazima osoba koji su logični, uvjerljivi životni, što je sud prvog stupnja pravilo ocjenio.

11. Činjenica da je nekretnina ograđena suhozidom nije negirala tužena, a već sama ta činjenica i manifestira poštenje, istinitost posjeda. Dakle, pravni prednici tužitelja i sami tužitelji ponašaju se kao vlasnici pri čemu ih treće osobe ne smetaju, poštuju njihovo vlasništvo.

12. Kontinuitet posjeda sud prvog stupnja pravilno je utvrdio, za što je dao valjane razloge koje u cijelosti prihvaća kao pravilne ovaj sud, a što neosnovano osporava tužena.

13. Označena vrijednost predmeta spora pravilno je utvrđena, pozivom na članak 40. stavak 2. ZPP-a, pri čemu je nužno istači da žalbeni navodi tužene jesu u svojoj naravi neutemeljene tvrdnje.

13. Od svih sudionika parničnog postupka, a prije svega tužene, očekuje se aktivno učestvovanje u postupku, jer odredba članka 7. ZPP-a nalaže i RH da predlaže dokaze i činjenice glede svojih zahtjeva. Ne postoji više obveza suda da izvodi dokaze i utvrđuju činjenice izvan dispozicije stranaka.

14. Presuda sadrži valjane razloge o odlučnim činjenicama koje su utemeljeni na rezultatima provedenog dokaznog postupka.

15. Odluka o troškovima postupka pravilno se temelji na odredbi članka 154. stavak 1. i članka 155. ZPP-a.

16. Poradi iznesenoga valjalo je odlučiti kao u izreci temeljem članka 368. stavak 1. ZPP-a i članka 380. točka 2. ZPP-a.

U Splitu 6. veljače 2025.

PREDSJEDNIK VIJEĆA

Miho Mratović