Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž Ob-286/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Splitu po sudcu tog suda Marku Pribisaliću, kao sudcu pojedincu, u pravnoj stvari, izvanparničnom postupku predlagateljice ŠĆ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Katarina Radovac, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Knežević i partneri j.t.d. Rijeka i protustranaka: 1. ZĆ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 2. ŠĆL iz [adresa] k.br.6, OIB [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, odlučujući o žalbi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci poslovni broj R1 Ob-888/2023-19 od 27. rujna 2024., dana 6. veljače 2025.,
r i j e š i o j e:
Uvažava se žalba Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, ukida se rješenje Općinskog suda u Rijeci poslovni broj R1 Ob-888/2023-19 od 27. rujna 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.
Obrazloženje
1.Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:
„Odbija se zahtjev Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (dalje u tekstu HZMO) da u ovom izvanparničnom postupku sudjeluje kao protustranka.“
2.Protiv navedene prvostupanjske odluke žali se Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (dalje HZMO), pobijajući rješenje u cijelosti, iz svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08 i 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje ZPP), predlažući prvostupanjsko rješenje ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.
3.Na žalbu nije odgovoreno.
4.Žalba je utemeljena.
7.Predmet postupka je utvrđenje izvanbračne zajednice između predlagateljice i sada pokojnoga VĆ u razdoblju od 2000. godine do njegove smrti, a radi ostvarenja prava predlagateljice na obiteljsku mirovinu, u smislu odredaba Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 103/15, 98/19, 47/20. i 49/23. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 156/23, 103/15, u daljnjem tekstu ObZ), kao i sukladno odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, dalje ZMO).
8.Iz postupka koji je prethodio donošenju odluke, prema stanju u spisu, proizlaze slijedeća utvrđenja:
-kako je predlagateljica dana 18. prosinca 2023. podnijela prvostupanjskom sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice sa sada pok. KĆ, u razdoblju od 2000. godine pa do njegove smrti **.**.2016., a kao protustranku označila HZMO, Područna služba u Rijeci,
-kako je 16. veljače 2024. protustranka HZMO, nakon zaprimanja predmetnog prijedloga, dostavila odgovor na prijedlog ističući i kako će se nakon provedbe postupka detaljnije očitovati o prijedlogu,
-kako je 10. srpnja 2024. predlagateljica kao protustranke označila nasljednice pokojnoga VĆ, kćeri ZĆ i SĆ, a „izostavila kao protustranku HZMO“, pozivajući se na odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Rev. 1639/2018 od 2. veljače 2022.,
-kako je 13. rujna 2024. protustranka HZMO izjavila da nije dala suglasnost da „se isključi“ iz postupka.
9.Na temelju ovakvih utvrđenja, prvostupanjski sud je zaključio kako HZMO nije protustranka u ovom postupku, već su to nasljednici pok. VĆ, navodeći i kako sud „ne zadire“ u odlučivanje prava na isplatu obiteljske mirovine, a sukladno članku 436. ObZ-a HZMO ne može biti stranka u postupku kao javnopravno tijelo koje provodi upravni postupak jer se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz toga stranke stječu, utvrđuje u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla. Dakle, kako se radi o sporu između fizičkih osoba pa se u takovom postupku ne odlučuje o pravima i interesima HZMO-a, a što proizlazi iz odluke Vrhovnog suda broj Rev-1639/2018-2, od 2. veljače 2022.te je rješenjem odbio zahtjev Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u ovom izvanparničnom postupku za sudjelovanje u svojstvu protustranke.
10.Ispitujući pobijano prvostupanjsko rješenje u granicama žalbenih razloga i pazeći po službenoj dužnosti na određene bitne povrede odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a, u smislu članka 365. stavak 2. ZPP-a, ovaj sud utvrđuje kako je u prvostupanjskom postupku počinjena bitna povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koju ukazuje žalitelj, jer nisu navedeni razlozi o svim odlučnim činjenicama i u tom smislu rješenje nije moguće ispitati.
11.Prije svega, prema stanju u spisu predmeta, proizlazi kako HZMO, Područna služba u Rijeci u postupku nije podnio „zahtjev za sudjelovanje kao protustranka“, već je žalitelj prvotno bio označen kao protustranka u prijedlogu pa stoga nije jasno koji zahtjev HZMO-a je pobijanim rješenjem odbijen te je na taj način počinjena spomenuta bitna povreda odredaba postupka te se rješenje ne može ispitati.
12.Člankom 11. stavak 1. ObZ-a propisano je kako se odredbe tog zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka
13.Člankom 22. ZMO-a propisano je:
„(1) U slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su članovi njegove obitelji, i to:
1. udovica, odnosno udovac
2. razvedeni bračni drug s pravom na uzdržavanje
3. djeca rođena u braku, izvan braka ili posvojena
4. pastorčad koju je osiguranik uzdržavao
5. unučad koju je osiguranik uzdržavao, ako su bez oba roditelja ili ako imaju jednog ili oba roditelja kod kojih postoji potpuni gubitak radne sposobnosti prema ovome Zakonu
6. roditelji – otac, majka, očuh, maćeha i posvojitelj osiguranika koje je osiguranik uzdržavao
7. djeca bez roditelja – braća, sestre i druga djeca koju je osiguranik uzeo na uzdržavanje, ako su bez oba roditelja ili ako imaju jednog ili oba roditelja kod kojih postoji potpuni gubitak radne sposobnosti prema ovome Zakonu.
(2) Članovi obitelji iz stavka 1. ovoga članka osigurani su za slučaj smrti osoba iz članaka 19. do 21. ovoga Zakona ako je smrt tih osoba nastala zbog ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti, dok su obavljale poslove pod okolnostima iz članaka 19. do 21. ovoga Zakona.
(3) Pod članom obitelji iz stavka 1. točke 1. ovoga članka smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnome sudskom postupku.“
14.Predmetni izvanparnični postupak, kako je već rečeno, vodi se radi utvrđenje izvanbračne zajednice između predlagateljice i sada pokojnoga VĆ u razdoblju od 2000. godine do njegove smrti, a radi ostvarenja prava predlagateljice na obiteljsku mirovinu, a u prijedlogu od 18. prosinca 2023. predlagateljica je kao protustranku označila HZMO, Područna služba u Rijeci, s tim što je u tijeku postupka, očito, taj prijedlog povukla u odnosu na prvotno označenu protustranku, a protustranka HZMO se povlačenju prijedloga usprotivio. U takvom stanju stvari, u procesnom smislu, može se raditi samo o povlačenju prijedloga u odnosu na navedenu protustranku (jer je predlagateljica, kako to navodi prvostupanjski sud, „izostavila kao protustranku HZMO“) pa se, sukladno članku 346. ObZ-a, u pogledu možebitnog povlačenja prijedloga imaju primijeniti odredbe ZPP-a.
15.Dakle, očito se ne radi se o tomu da bi HZMO podnio „zahtjev za sudjelovanje kao protustranka“ o kojem zahtjevu bi trebalo posebno odlučiti, kako to pogrješno drži prvostupanjski sud, već je riječ o povlačenju prijedloga u odnosu na jednu protustranku, a kojem povlačenju se ta protustranka usprotivila. U okolnostima kada je predlagateljica kao protustranku prvotno označila HZMO, ta protustranka može u procesnom smislu sudjelovati u postupku, ali u pogledu odluke o predmetnom prijedlogu, odnosno glede meritorne odluke, sud je dužan odlučiti pravilnom primjenom materijalnoga prava iz citiranih odredaba ObZ-a i ZMO-a.
16.U tom smislu, u pogledu odluke o predmetnom zahtjevu, treba navesti i kako je Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Rev 1639/2018-2 od 2. veljače 2022., zauzeo pravno stajalište prema kojemu se iz odredbe članka 22. st. 3. ZMO-a pod članom obitelji iz st. 1. toč. 1. ZMO-a smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, s tim što se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku, ali i kako iz te odredbe ne proizlazi da bi u izvanparničnom postupku, u kojem bi se utvrđivalo postojanje izvanbračne zajednice, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje bio pasivno legitimiran. Osim toga, kako je i prema odredbi članka 436. ObZ-a, kojom je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku, jasno da stranka ne može biti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, jer se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, već se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz toga stranke stječe, utvrđuje u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla, odnosno kako se radi o sporu između fizičkih osoba, a u takvom postupku ne odlučuje se o pravima i interesima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
17.U ovom slučaju moglo bi se raditi i očito se radi o sporu između fizičkih osoba, a u takvom postupku ne odlučuje se o pravima i interesima HZMO-a. Prihvaćajući navedeno pravno stajalište Vrhovnog suda Republike Hrvatske, i prema shvaćanju ovog drugostupanjskoga suda jasno je kako u konkretnom slučaju žalitelj HZMO zapravo i nije pasivno legitimiran u postupku (nedostatak tzv. legitimatio od causam passiva), a što će prvostupanjski sud imati u vidu kod donošenja meritorne odluke o predmetnom zahtjevu.
18.Dakle, prvostupanjski sud nije dao razloge za predmetnu odluku te je prvostupanjsko rješenje opterećeno bitnom povredom odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju ukazuje žalitelj. Stoga je, postupajući temeljem članka 380. točka 3. ZPP-a, valjalo žalbu uvažiti i rješenje ukinuti te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.
19.U nastavku postupka prvostupanjski sud će utvrditi sve odlučne činjenice koje se odnose na ostvarenje razloga za utvrđenje izvanbračne zajednice te pravilnom primjenom materijalnog prava donijeti novu zakonitu odluku.
20.Zbog navedenoga je odlučeno kao u izrijeci ovog rješenja.
U Splitu 6. veljače 2025.
Sudac
Marko Pribisalić
