REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-751/2023-27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ivani Markotić, u pravnoj stvari tužiteljice ĐU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Luka Mardešić, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB:26187994862, radi naknade štete, nakon javne i glavne rasprave održane i zaključene dana 13. siječnja 2024. u nazočnosti tužiteljice osobno i punomoćnika tužiteljice Luke Mardešića, odvjetnika i punomoćnika tuženika HU, dipl. pravnika, dana 6. veljače 2024.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d. iz Zagreba, Ul. Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 platiti tužiteljici ĐU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po Luki Mardešiću, odvjetniku iz Zagreba

-iznos od 20.621,80 EUR/ 155.374,95 kn s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana štetnog događaja, tj. 22.03.2020. godine pa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena,

-na iznos od 5.024,94 EUR /37.860,40 kn zakonske zatezne kamate tekuće od dana podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate 15.04.2020. godine po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena,

-na iznos od 3.004,79 EUR /22.639,60 kn zakonske zatezne kamate tekuće od dana podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate 08.09.2020. godine po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena,

-na iznos od 3.904,94 EUR/29.421,75 kn zakonske zatezne kamate tekuće od dana podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate 07.10.2020. godine po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena,

-na iznos od 1.204,89 EUR/9.078,25 kn zakonske zatezne kamate tekuće od dana podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate 25.10.2021. godine po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena,

-na iznos od 6.569,78 EUR/49.500,01 kn zakonske zatezne kamate tekuće od dana podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate 23.03.2023. godine po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena,

-kao i naknaditi joj parnični trošak sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja pa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a sve u roku od 15 dana."

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da joj je dana 22.3.2020. nastala šteta na stanu zbog potresa na adresi [adresa]. Pokojni suprug tužiteljice, SU, a kojeg je naslijedila tužiteljica, imao je ugovorenu Policu osiguranja imovine- građevinski dio i stvari u kućanstvu za slučaj potresa kojom je bilo ugovoreno osiguranje stana površine 55m2 na adresi [adresa], u iznosu od 47.448,40 EUR/357.500,00 kn kod Croatia osiguranja d.d. Tužiteljici je zbog potresa nastala totalna šteta na stanu te je nakon pregleda stručnjaka neuporabljiva zbog oštećenja (crvena oznaka-N2), a stoje potvrđeno potvrdom Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet (dalje: Gradski ured) od 28.2.2022. Obratila se tuženiku sa zahtjevom za naknadu štete u izvansudskom postupku, ali joj tuženik nije nadoknadio pretrpljenu štetu. Stoga tužiteljica postavlja tužbeni zahtjev na način da potražuje na temelju police osiguranja imovine iznos od 47.448,40/357.500,00 kn za štetu na stanu. Navedeni iznos umanjuje za amortizaciju od dana sklapanja ugovora o osiguranju pa do štetnog događaja 5 % godišnje, odnosno za 15 %, što umanjeno za 15% iznosi 40.331,14 EUR /303.875,00 kn. Kako je tuženik isplatio nesporni dio štete na stanu na način da joj je dana 15.4.2020. isplatio iznos od 5.024,94 EUR 131.860,40 kn, dana 8.9.2020. iznos od 3.004,79 EUR/22.639,60 kn, dana 7.10.2020. iznos od 3.904,94 EUR/29.421,75 kn i dana 25.10.2021. iznos od 1.204,89 EUR/9.078,25 kn, to tužbenim zahtjevom od dana 21.3.2023. tužiteljica potražuje naknadu štete u iznosu od 27.191,58 EUR/204.875,00 kn s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana štetnog događaja, tj. 22.3.2020. pa do isplate. Na isplaćeni iznos od 5.024,94 EUR/37.860,40 kn potražuje zatezne kamate tekuće od dana štetnog događaja 22.3.2020. pa do isplate 15.4.2020., na iznos od 3.004,79 EUR/22.639,60 kn potražuje zatezne kamate tekuće od dana štetnog događaja 22.3.2020. pa do isplate 8.9.2020., na isplaćeni iznos od 3.904,94 EUR/29.421,75 kn potražuje zatezne kamate tekuće od dana štetnog događaja 22.3.2020. pa do isplate 7.10.2020., na iznos od 1.204,89 EUR/9.078,25 kn potražuje zatezne kamate tekuće od dana štetnog događaja 22.3.2020. pa do isplate 25.10.2021. Potražuje i naknadu parničnog troška uvećano za zateznu kamatu tekuću od presuđenja pa do isplate. Tužiteljica uz tužbu prilaže sljedeće dokaze: Polica osiguranja broj [broj police osiguranja]-17030319, Rješenje o nasljeđivanju i rješenje o naknadno pronađenoj imovini poslovni broj O-413/2022, Potvrda Gradskog ureda od 28.2.2022., odštetni zahtjev podnesen tuženiku i tuženikov odgovor na odštetni zahtjev.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva. Nije sporno da je dana 22.3.2020. u Zagrebu nastao štetni događaj potres u kojem je nekretnina – stan na adresi [adresa], pretrpio oštećenja. Pokojni suprug tužiteljice SU je u trenutku štetnog događaja sa tuženikom imao sklopljenu policu osiguranja imovine i to za građevinski dio stana površine 55 m2, masivne građe i stvari kućanstva stalno nastanjenog stana površine 50m2, s uključenim dopunskim rizikom od potresa, polica br. [broj police] (broj za obračunsko razdoblje 078147064542) u periodu 23.6.2017. do 23.6.2027. Sastavni dio police su i Opći uvjeti za osiguranje imovine u primjeni od 1.5.2017., Uvjeti za osiguranje građevinskog dijela kuće i stana u primjeni od 9.5.2016. i Uvjeti za osiguranje kućanstva u primjeni od 9.5.2016. Tuženik ističe da mu se tužiteljica obratila u izvansudskom postupku radi naknade štete uslijed oštećenja na predmetnom stanu od posljedica potresa. Tuženik joj je u mirnom postupku isplatio iznos od 19.709,34 EUR čime joj je u potpunosti naknadio pretrpljenu štetu i izvršio svoju obvezu po predmetnoj polici osiguranja, vezanu za oštećenja na nekretnini. Isplaćena odšteta je pravilno obračunata i isplaćena, sukladno procjeni štete na nekretnini te dostavljenoj dokumentaciji od strane tužiteljice, a sve u skladu sa sklopljenim ugovorom o osiguranju i pripadajućim uvjetima za osiguranje. Tuženik ističe prigovor nadosiguranja sukladno čl. 30. st. 3. Općih uvjeta za osiguranje imovine. Ukazuje da tužiteljica u činjeničnim navodima nije pojasnila i niti jednim dokazom potkrijepila daljnju visinu utuženog potraživanja u iznosu od 27.191,58 EUR niti je valorizirala isplaćenu odštetu dana 23.3.2023. u iznosu od 6.569,78 EUR. Šteta je obračunata kao totalna šteta te isplaćena prema procijenjenoj vrijednosti nekretnine u trenutku nastanka štete, valorizirajući mjerodavan čl. 27. st. 1. Uvjeta za osiguranje građevinskog dijela kuće i stana. Stoga tuženik u cijelosti osporava osnovanost daljnjeg utuženog iznosa odštete. Isto tako, s obzirom da je tuženik ispunio svoju obvezu isplate osigurnine, u potpunosti osporava utužene zatezne kamate na već isplaćene pojedinačne iznose osigurnina jer je tuženik isplatu izvršio sukladno mjerodavnom članku 943. st. 3. Zakona o obveznim odnosima. Slijedom svega navedenog, tuženik predlaže da sud u cijelosti odbije tužiteljicu sa tužbenim zahtjevom te naloži tužiteljici da tuženiku naknadi sve prouzročene parnične troškove sa zakonskim zateznim kamatama od dana donošenja presude pa do isplate. Tuženik uz odgovor na tužbu kao dokaze prilaže: preslike Police osiguranja br. [broj police osiguranja] (broj za obračunsko razdoblje 078147064542), Opće uvjete za osiguranje imovine u primjeni od 1.5.2017., Uvjete za osiguranje građevinskog dijela kuće i stana u primjeni od 9.5.2016., Uvjete za osiguranje kućanstva u primjeni od 9.5.2016., Potvrde o isplati osigurnine tužiteljici, Procjenu štete od strane tuženika u izvansudskim predmetima te fotografije oštećene nekretnine.

3. Tužiteljica je u cijelosti ostala kod navoda iz tužbe. U podnesku od dana 15.5.2023. potvrđuje da joj je tuženik nakon podnošenja tužbe isplatio daljnji iznos od 6.569,78 EUR koju je uplatu zaprimila 23.3.2023. U cijelosti osporava da bi joj izvršenim uplatama bila nadoknađena pretrpljena šteta na stanu. Pozivanje tuženika na prigovor nadosiguranja sukladno čl. 30.st.3. Općih uvjeta za osiguranje imovine koji propisuje ako se pri sklapanju ugovora jedna strana posluži prijevarom i tako ugovori iznos osiguranja veći od stvarne vrijednosti osigurane stvari, druga strana može zahtijevati poništaj ugovora, ocjenjuje proizvoljnim. Ne vidi razloga, a niti dokaz zašto bi se prednik tužiteljice poslužio prijevarom pri sklapanju ugovora te zašto tuženik taj prigovor iznosi skoro 4 godine nakon sklapanja police. Svotu osiguranja nije odredio prednik tužiteljice nego tuženik temeljem vlastite procjene, tužiteljica je uredno plaćala premiju na ugovoreni iznos osiguranja, a ugovor o osiguranju nije bio poništen. Tužiteljici je nejasno zašto je tuženik isplatio iznos od 19.709,34 EUR ako smatra da se prednik tužiteljice poslužio prijevarom pri sklapanju ugovora. Tuženik ne poriče da je na objektu nastala totalna šteta te je štetu obračunao kao totalnu prema procijenjenoj vrijednosti nekretnine. Tužiteljica spori procijenjenu vrijednost uništenog objekta na dan štetnog događaja iz razloga što je ista prenisko ocijenjena. Predmetna nekretnina je stan površine 55 m2 na Novoj Vesi u blizini centra grada i nejasno je kako tuženik smatra da je isplatom iznosa od 19.709,34 EUR isplatio totalnu štetu na stanu obzirom na općepoznate cijene stanova na tržištu. Netočan je navod tuženika da je nesporne isplate izvršio sukladno čl. 943.st.3. ZOO-a, obzirom da je nesporni dio isplaćivao izvan propisanog roka unutar 14, odnosno 30 dana od dana podnošenja odštetnog zahtjeva prema čl. 943. st. 1.,2. i 3. ZOO-a, stoga je obvezan platiti i zatezne kamate od dana primitka odštetnog zahtjeva, sukladno st.4. istog članka. Kako je tuženik isplatio nesporni dio štete na stanu:

-dana 15.4.2020. godine iznos od 5.024,94 EUR /37.860,40 kn

-dana 8.9.2020. godine iznos od 3.004,79 EUR /22.639,60 kn

-dana 7.10.2020. godine iznos od 3.904,94 EUR/29.421,75 kn

-dana 25.10.2021. godine iznos od 1.204,89 EUR/9.078,25 kn

-dana 23.3.2023. godine iznos od 6.569,78 EUR/49.500,01 kn,

tužiteljica konačno potražuje naknadu štete u iznosu od 20.621,80 EUR i zadržava pravo da nakon specifikacije nespornih isplata (kada se tuženik očituje koji iznos je plaćen s naslova osiguranja stvari u stanu), urediti tužbeni zahtjev.

4. Tuženik je, po prijedlogu tužiteljice, u podnesku od dana 21.6.2023. pojasnio izvršene uplate kako slijedi:

-iznos od 5.024,94 EUR/37.860,40 Kn isplatio je dana 15.4.2020. (prijava od 23.03.2020., šteta br.14 IM-7327/2020)

-iznos od 3.004,79 EUR/22.639,60 Kn isplatio je dana 8.9.2020.(prijava od 23.3.2020., šteta posl. br. 14 IM-7327/2020

-iznos od 3.904,94 EUR/29.421,75 Kn isplatio je dana 7.10.2020. (prijava od 23.3.2020., šteta posl. br. 14 IM-7327/2020)

-iznos od 1.204,89 EUR/9.078,25 Kn isplatio je dana 25.10.2021. (prijava od 26.3.2021., šteta posl. br.14 IM-10271/2020)

-iznos od 6.569,78 EUR/49.500,01 Kn isplatio je dana 23.3.2023. (prijava od 26.01.2023., šteta posl. br. 14 IM 1874/2023).

Iako nije predmet ovog postupka, tuženik navodi i da je tužiteljici za stvari kućanstva dana 8.2.2021. isplaćen iznos osigurnine od 2.485,48 EUR/18.726,84 Kn, po prijavi od 1.2.2021. u štetnom spisu 14 IM 4418/2021 čime je i ta šteta u potpunosti namirena. Tuženik ukazuje da tužiteljica pogrešno tumači čl. 30. st. 3. Općih uvjeta za osiguranje imovine od 1.5.2017., koji se odnosi na nadosiguranje. Naime, tužiteljica se u podnesku od 15.5.2023. očigledno sadržajno referira na čl. 30. st. 1. citiranih uvjeta koji tuženik nije niti spominjao u odgovoru na tužbu, već se u konkretnom slučaju pozvao na primjenu čl. 30. st. 3. Općih uvjeta za osiguranje imovine. Tuženik ističe da se ne radi o „proizvoljnom navodu tuženika“ te smatra da se istaknuti prigovor nadosiguranja treba adekvatno razmotriti i razjasniti prilikom provođenja građevinskog vještačenja u ovom postupku. Uostalom, tužiteljica je predmetnom policom osigurala građevinski dio stana površine 55 m2, dok iz gruntovnog izvatka za predmetni stan proizlazi da se radi o stanu u površini od 43,oo m2, što se također treba uzeti u obzir prilikom provođenja građevinskog vještačenja. Uz opisani podnesak tuženik prilaže daljnje dokaze i to: Pregled isplata šteta po polici osiguranja imovine- građevinski dio i stvari u kućanstvu br.078147064542, fotografije oštećene nekretnine i zk izvadak.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu imovinske štete nastale u potresu dana 22.3.2020. na tavanskom stanu nalazećem u stambenoj zgradi na adresi u [adresa].

6. Nesporan je nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija, odgovornost. Nesporno je i da je tuženik, nakon obavljenog izvida i procjene štete, a temeljem ugovorene Police osiguranja imovine za građevinski dio i stvari u kućanstvu br. 078147030319 čiji su sastavni dio Opći uvjeti za osiguranje imovine u primjeni od 1.5.2017., Uvjeti za osiguranje građevinskog dijela kuće i stana u primjeni od 9.5.2016. i Uvjeti za osiguranje kućanstva u primjeni od 9.5.2016., isplatio tužiteljici u mirnom postupku na ime nastale štete na stanu nesporan iznos od ukupno 13.139,56 EUR (dana 15.4.2020. iznos od 5.024,94 EUR; dana 8.9.2020. iznos od 3.004,79 EUR; dana 7.10.2020. iznos od 3.904,94 EUR, dana 25.10.2021. iznos od 1.204,89 EUR) te nakon podnošenja tužbe, dana 23.3.2023. daljnji iznos od 6.569,78 EUR.

7. Sporno je da li je izvršenima uplatama, a obzirom na pretrpljena oštećenja na stanu uslijed potresa od dana 22.3.2020. u cijelosti naknađena pretrpljena šteta. Na spornu okolnost visine pretrpljene štete sud je pročitao naprijed pobrojanu dokumentaciju dostavljenu u spis, odredio je provođenje građevinskog vještačenja, uz očevid na licu mjesta te je saslušao tužiteljicu ĐU. Cijeneći sve provedene dokaze sukladno čl. 8 Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZPP-a) sud utvrđuje da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Tužiteljica ŽU u svom iskazu navodi da je policu osiguranja sa tuženikom sklopio njen pokojni suprug. Ona se ne sjeća detalja niti se sjeća je li tko od djelatnika tuženika došao pregledati stan u vrijeme sklapanja police. Iz razloga što je stan u potkrovlju su sklopili i dodatnu policu. U zagrebačkom potresu je stan potpuno uništen. Zgrada je dobila crvenu naljepnicu. Od straha da joj se što ne desi nije otišla u stan niti po svoje osobne stvari. Iznos koji je dobila od tuženika je puno premali da bi s njim mogla nešto popraviti. Zna da su nakon potresa zgradu obilazi brojni vještaci, svi su govorili da nema smisla išta popravljati jer je previše uništena, da je najbolje rješenje da se zgrada sruši. Stan je bio osiguran na vrijednost od oko 370.000,00 kn. Stan je prodala za iznos od 200.000,00 EUR.

9. Rješenjem poslovni broj Pn-751/2023-9 od dana 30.10.2023. je određeno provođenje građevinskog vještačenja tavanskog stana na adresi [adresa]. Za vještaka je imenovan stalni sudski vještak za graditeljstvo i procjenu nekretnina Ivica Matić, mag. ing. aedif kojem je dano u zadatak utvrditi korisnu površinu tavanskog stana na adresi [adresa] u [adresa] i visinu štete nastale u potresu dana 22.3.2020., vodeći računa o tuženikovim Uvjetima osiguranja koji su sastavi dio Police osiguranja br. [broj police osiguranja].

10. Sudski vještak je nakon pregleda nekretnine izvršenog na očevidu dana 11.1.2024. na licu mjesta u [adresa], dana 27.2.2024. dostavio pisani nalaz i mišljenje. Vještak opisuje stanje nekretnine u kojoj se nalazi predmetni stan. Utvrđuje da je zgrada oštećena u zagrebačkom potresu od 22.3.2020., na nekretnini su vidljive pukotine, pogotovo u prizemlju zapadne strane. Nekretnina je vidljivo neodržavana i u lošem stanju i bez potresa, što je posebno vidljivo na drvenom krovištu, drvenim ogradama, drvenoj stolariji, prozorima, fasadi, krovištu (sve fotografirano i priloženo uz nalaz i mišljenje). Predmetni stan se nalazi na tavanu, a sastoji se od hodnika, kupaonice, kuhinje, spavaće sobe i dnevnog boravka. Prema zk izvatku površina stana iznosi 43,00 m2 dok je izmjerom vještaka na licu mjesta utvrđeno da ukupna podna površina stana iznosi 54,96 m2, dok neto korisna vrijednost stana iznosi 48,20 m2. U stanu su vidljiva oštećenja od potresa od 22.3.2020. u vidu pukotina na pregradnim zidovima i vanjskom zidu. Prema podacima iz spisa, na predmetnoj zgradi je izvršen pregled od strane statičara, dodijeljena crvena naljepnica N2 (neupotrebljivo zbog oštećenja),te je kasnije i od strane nadležnog gradskog ureda potvrđeno da je zgrada neupotrebljiva uslijed oštećenja. Vještak dalje daje analizu oštećenja stana načinjena prema preporukama za primjenu važećeg propisa - Pravilnika o registru šteta od prirodnih nepogoda i to za jednostavnu procjenu štete za obiteljsku kuću, koja se u ovom slučaju može smatrati dovoljno adekvatnim primjerom. Vještak izračun štete vrši prema formuli Š (šteta)=C (troškovi građenja) x A (površina) x P (oštećenje nekretnine) x E (istrošenost) te u priloženi tablicama vrši izračun svakog pojedinog parametra. Zaključno vještak utvrđuje da ukupna vrijednost štete od potresa od 22.3.2020. na predmetnom stanu na dan 22.3.2020. iznosi 15.907,33 EUR i uključuje PDV. Navedeni iznos je dobiven temeljem preporuka Pravilnika o registru šteta od prirodnih nepogoda, koji kroz koeficijent istrošenosti (0,32) uzimajući u obzir uvjete iz Uvjeta za osiguranje (opći uvjeti i uvjeti za osiguranje građevinskog dijela kuće i stana).

11. Tužiteljica je prigovorila nalazu i mišljenju građevinskog vještaka u cijelosti. Navodi da nije dobila nikakve opće i posebne uvjete prilikom sklapanja police niti je upozorena na kakve koeficijente tuženika pri čemu je referent tužene bio taj koji je odredio svotu osiguranja, odnosno vrijednost objekta koji je predmet osiguranja i da je temeljem tog iznosa naplaćena premija. Smatra da primijenjeni koeficijenti ne mogu biti aktualni i da je relevantna vrijednost koja je naznačena na polici osiguranja. Nastupila je totalna šteta, objekt se mora rušiti te je oštećena za iznos koji je točno naveden na polici osiguranja. Naglašava da je plaćala premiju osiguranja po vrijednosti stana određenoj po tuženiku te je i smatrala da je to vrijednost stana u slučaju totalne štete na stanu.

12. Tuženik nije imao prigovora na nalaz i mišljenje vještaka. Posebno ističe da, s obzirom na izračun visine štete, jasno proizlazi da je tuženik u potpunosti ispunio svoju obvezu prema tužiteljici prema predmetnoj polici osiguranja, isplativši joj u mirnom postupku pravilno obračunatu osigurninu za oštećenja na predmetnom stanu, a kako je to podrobnije pojasnio u odgovoru na tužbu.

13. Pred sudom je dana 18.9.2024. održano ročište radi usmenog očitovanja vještaka na prigovore tužiteljice na njegov nalaz i mišljenje. Sudski vještak Ivica Matić je naglasio da njegov zadatak nije bio utvrđivanje tržišne vrijednosti stana već utvrđivanje visine štete zbog potresa pa bez izrade dopunskog nalaza i mišljenja i ne može utvrditi tržišnu vrijednost stana. U cijelosti je postupio po zadatku suda gdje mu je eksplicitno navedeno da prilikom izrade nalaza i mišljenja mora voditi računa tuženikovim uvjetima osiguranja. Što se tiče izračuna šteta, šteta je izračunata prema uputi za primjenu Pravilnika o registru šteta od prirodnih nepogoda. Koristio je formulu prema kojoj se pomnože četiri elementa te se dobije visina štete. Elementi su troškovi građenja, podatak je uzet iz biltena IGH za prvi kvartal 2020. što bi odgovaralo datumu potresa. Površina je izračunata na licu mjesta, koeficijent oštećenje nekretnine je uzet prema preporukama Pravilnika o registru šteta od prirodnih nepogoda. Zgrada je dobila crvenu naljepnicu koja označava vrlo teško oštećenje ili otkazivanje konstrukcije, stoga je uzeo da je koeficijent oštećenja 0.8 (crvena naljepnica je od 0.7-1 pri čemu su 0.9 i 1 srušeni objekti), koeficijent istrošenosti je uzet prema starosti građevine i iznosi 0.32. Kad se pomnože svi ti koeficijenti dođe se do troška štete. U vrijednost štete od 15.907,33 EUR uzlazi vrijednost građenja, ne ulazi vrijednost rada arhitekta, projektiranja, opremanja objekta. Svoj nalaz je temeljio na uputi o primjeni Pravilnika o registru šteta od prirodnih nepogoda. Upoznat je i s tuženikovim Uvjetima za osiguranje građevinskog dijela kuće i stana, čl. 26. i čl. 27. pri čemu naglašava da se u ovom konkretnom slučaju primjenjuje čl. 27. st. 2. jer se radi o oštećenom, a ne o uništenom objektu. Razlika između uništenog i oštećenog objekta u građevinskom smislu je da je uništeni objekt onaj kod kojeg je došlo do totalnog kolapsa konstrukcije i potrebno ga je ponovo izgraditi, dok je oštećeni objekt onaj čija je konstrukcija pretrpjela oštećenja koja se mogu popraviti. Predmet očevida i osiguranja je stan u zgradi i mišljenje je vještaka da bi se građevinski dio oštećenja mogao lako riješiti. Problem je u tome što se stan nalazi u zgradi, prizemlje te zgrade je u potresu pretrpjelo znatna oštećenja. Ističe i da je provjerio i da zna da je zgrada u registru zgrada predviđenih za konstrukcijsku obnovu na teret Grada Zagreba.

14. Sud prihvaća nalaz i mišljenje građevinskog vještaka jer je u cijelosti ispunio dani zadatak. Njegova su utvrđenja detaljna i jasna, utemeljena na neposredno utvrđenom stanju predmetnog stana i stambene zgrade u kojoj se isti nalazi, izračun je dan uz primjenu važećeg propisa - Pravilnika o registru šteta od prirodnih nepogoda, uzimajući u obzir tuženikove Uvjete za osiguranje građevinskog dijela kuće i stana koji su sastavni dio Police osiguranja broj [broj police osiguranja]-17030319 koju je sa tuženikom sklopio prednik tužiteljice, njen pokojni suprug SU, sve sukladno čl. 926. st.3. Zakona o obveznim odnosima (NN br. 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, u nastavku ZOO-a). Vještak je sa sigurnošću otklonio prigovore tužiteljice pri čemu sud osobito vrijednim za rješavanje predmetnog spora drži vještakovo pojašnjenje razlike između uništenog i oštećenog objekta. S tim u vezi valja reći da čl. 27 tuženikovih Uvjeta za osiguranje građevinskog dijela kuće i stana propisuje da se u slučaju nastanka osiguranog slučaja nadoknađuje:

1. kod uništenih objekata – osigurana vrijednost (čl. 26 Uvjeta) u vrijeme nastanka osiguranog slučaja, smanjena za vrijednost ostatka. Ako je vrijednost predmeta osiguranja iz čl. 1 uvjeta u trenutku zaključenja ugovora o osiguranju bila niža od 40 % od nove vrijednosti, tada je maksimalni iznos za naknadu njegova stvarna vrijednost na dan osiguranog slučaja (nova vrijednost smanjena za iznos procijenjen istrošenosti) smanjena za vrijednost ostatka.

2. kod oštećenih objekata ili druge oštećene imovine – nužni troškovi popravka u trenutku nastanka osiguranog slučaja potrebni da se osigurani predmet na novu vrijednost dovede u stanje u kojem je bio prije oštećenja, po cijenama materijala i rada umanjenim za vrijednost ostatka. Veći troškovi popravka koji su nastali zbog toga su prilikom popravka na oštećenoj stvari učinjene izmjene, poboljšanja ili usavršavanja padaju na teret osiguranika.

Vještak je izričito naveo da se u konkretnom slučaju ima primijeniti čl. 27 st. 2 Uvjeta za osiguranje građevinskog dijela kuće i stana jer se radi o oštećenom, a ne o uništenom objektu. Kako je tuženik u mirnom postupku, prije podnošenja tužbe te nakon podnošenja tužbe, dana 23.3.2023., isplatio tužiteljici na ime pretrpljene štete ukupan iznos od 19.709,34 EUR, za štetu koja prema prihvaćenom nalazu i mišljenju sudskog vještaka iznosi ukupno 15.907,33 EUR jasno proizlazi da je tuženik u potpunosti ispunio svoju obvezu temeljem čl. 921 i čl. 943 st. 1, st. 2 i st. 3 ZOO-a prema tužiteljici pa je njen zahtjev za daljnjom isplatom neosnovan i kao takav odbijen. U Zagrebu 6. veljače 2025.

Sutkinja

Ivana Markotić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dozvoljena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude.

DNA:

- pun. tužiteljice uz sudsku pristojbu na presudu

- tuženiku