REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] A 5

Poslovni broj: Us I-1734/2023-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Ani Sabljak, uz sudjelovanje zapisničarke Petre Horvat Delimehić, u upravnom sporu tužitelja AB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, radi obnove postupka, 6. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika KLASA: UP/II 140- 02/23-01/03274958001, URBROJ: 341-99-05/3-23-769 od 26. lipnja 2023.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Rijeci, KLASA: UP/I 140-02/22-01/03274958001, URBROJ: 341- 14-05/3-22-22391 od 20. siječnja 2023., odbačen je prijedlog tužitelja za obnovu postupka.

2. Tuženik je rješenjem KLASA: UP/II 140-02/23-01/03274958001, URBROJ: 341-99-05/3-23-769 od 26. lipnja 2023. odbio žalbu tužitelja izjavljenu protiv navedenog prvostupanjskog rješenja kao neosnovanu uz obrazloženje da nisu učinjeni vjerojatnim razlozi zbog kojih se traži provjera izračuna mirovine u obnovi postupka.

3. Tužitelj je u cilju osporavanja zakonitosti navedenog rješenja tuženika pravodobno podnio tužbu ovom sudu, a u tužbi navodi, u bitnom, da je on predmetnim zahtjevom tražio provjeru konverzije njegove mirovine iz dinara SFRJ u hrvatske dinare, kao i iz hrvatskih dinara u hrvatske kune, a to iz razloga što su one rađene u tijeku rata ili odmah po njegovom završetku kad su postojale izražene nepovoljne tenzije pa je prilikom tih konverzija moglo doći do nesavjesnih omaški ili namjernog griješenja. Njegov prijedlog da je podnesen u skladu s odredbom čl. 134. t. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju kako bi se pogreške počinjene prilikom izračuna njegove mirovine mogle ispraviti na zakonit način. Nastavlja da nigdje u zahtjevu nije tražio obnovu postupka jer da je svjestan da takvo nešto nije moguće zbog isteklih rokova, već zahtjevom traži samo provjeru ispravnosti konverzije. Smatra da su javnopravna tijela zloupotrijebila što je on uz prijedlog priložio dva rješenja Centra za socijalnu skrb Rijeka kojima mu je odobrena jednokratna pomoć radi lakšeg preživljavanja, s obzirom da mu mirovina nakon podmirenja najnužnijih obveza nije mogla pokriti najnužnije egzistencijalne potrebe, a koja da je neshvatljivo malena u odnosu na mirovinu koju je dobio od bivšeg Zavoda za mirovinsko osiguranje vojnih lica u Beogradu. Predlaže da sud poništi osporavano rješenje i u ponovnom postupku sukladno članku 134. stavku 1. ZOMO-a provjeri ispravnost konverzije njegove mirovine.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbeni zahtjev kao neosnovan, sve iz razloga navedenih u obrazloženju osporavanog rješenja. Predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev.

5. Budući su pravno odlučne činjenice među strankama nesporne, da tužitelj osporava samo primjenu prava, a stranke u tužbi i odgovoru na tužbu nisu izričito zatražile održavanje rasprave, sud je bez održavanja rasprave, primjenom odredbe čl. 98. t. 4. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine broj 36/24., dalje: ZUS) i čl. 8. ZUS-a, prema kojoj je sud dužan upravni spor provesti brzo, bez odugovlačenja i uz izbjegavanje nepotrebnih radnji i troškova, ovaj spor riješio bez održavanja rasprave.

6. Sud je proveo dokazni postupak čitanjem dokumentacije koja se nalazi u spisu ovog upravnog spora i spisu predmeta upravnog postupka koji je prethodio ovom sporu te je u skladu s odredbom čl. 114. st. 3. ZUS-a utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan.

7. U ovoj pravnoj stvari, nesporno je da je tužitelju kao korisniku vojne starosne mirovine određena nova svota mirovine počevši od 1. veljače 1993., sukladno Uredbi o ostvarivanju prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja osoba kojima je prestalo svojstvo aktivne vojne osobe u bivšoj JNA do 31. prosinca 1991. (Narodne novine broj 46/92. i 71/92.). Nadalje, da je tužitelju pravomoćnim rješenjem prvostupanjskog tijela broj: 190039 od 2. veljače 2015. po službenoj dužnosti određena svota mirovine počevši od 31. prosinca 2014., a rješenjem istog tijela broj: 190039 od 20. ožujka 2017. mu je od 1. siječnja 2017. određena jedinstvena svota mirovine.

8. Sporno je jesu li javnopravna tijela zakonito odlučila o prijedlogu tužitelja od 3. listopada 2022. kojim je zatražio provjeru ispravnosti utvrđenog iznosa njegove sadašnje mirovine.

9. Imajući u vidu da je postupak utvrđenja mirovine formalan postupak u kojem se radnje mogu poduzimati na zakonom propisani način i pod zakonom propisanim uvjetima, sud ocjenjuje da je predmetni prijedlog (predstavka) tužitelja od 3. listopada 2022. zapravo podnesak kojim on osporava utvrđeni iznos mirovine (pri tome nije odlučno osporava li se sam izračun mirovine ili iznos mirovine dobiven konverzijama ranije utvrđene mirovine iz jedne u drugu valutu, s obzirom da se i u jednom i u drugom slučaju zapravo osporava utvrđeni iznos mirovine) te traži preispitivanje, odnosno provjeru ranije donesenih (pravomoćnih) rješenja o njegovoj mirovini. Nadalje, s obzirom na vrijeme donošenja rješenja o mirovini tužitelja, neupitno je da je protekao rok za redoviti pravni lijek (žalbu), stoga su pravilno javnopravna tijela navedeni prijedlog tretirala kao izvanredni pravni lijek - prijedlog za obnovu postupka okončanog pravomoćnim rješenjem.

10. Odredbom članka 123. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine broj 47/09. i 110/21., dalje: ZUP) propisano je da se obnova postupka u kojem je doneseno rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba može pokrenuti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti u roku od tri godine od dana dostave rješenja stranci ako se sazna za nove činjenice ili stekne mogućnost da se upotrijebe novi dokazi koji bi, sami ili u vezi s već izvedenim i upotrijebljenim dokazima, mogli dovesti do drukčijeg rješenja da su te činjenice, odnosno dokazi bili izneseni, odnosno upotrijebljeni u prijašnjem postupku. Stavkom 3. istog članka propisano je da stranka može tražiti obnovu postupka u roku od 30 dana od dana saznanja za razloge obnove ili od kad je stekla mogućnost upotrebe novih dokaza.

11. Odredbom članka 124. stavka 2. ZUP-a propisano je da je stranka dužna u prijedlogu za obnovu postupka učiniti vjerojatnim razloge zbog kojih traži obnovu postupka te da je prijedlog podnesen u zakonskom roku.

12. Odredbom članka 126. stavka 1. ZUP-a propisano je da kad nadležno tijelo primi prijedlog za obnovu postupka, dužno je ispitati je li prijedlog pravodoban i izjavljen od ovlaštene osobe te je li okolnost na kojoj se prijedlog temelji učinjena vjerojatnom. Ako ti uvjeti nisu ispunjeni, nadležno tijelo odbacit će prijedlog rješenjem. Stavkom 2. istog članka propisano je da ako su uvjeti za obnovu postupka ispunjeni, nadležno tijelo ispitat će mogu li okolnosti, odnosno dokazi koji se iznose kao razlog za obnovu dovesti do drukčijeg rješenja. Ako utvrdi da ne mogu, odbit će prijedlog rješenjem.

13. Nadalje, odredbom članka 134. stavka 1. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21. i 119/22., dalje: ZOMO) propisano je da ako se nakon donošenja rješenja protiv kojega nema redovitoga pravnog lijeka u upravnom postupku sazna za nove činjenice ili se nađe, odnosno stekne mogućnost da se upotrijebe novi dokazi koji bi sami ili u vezi s već izvedenim ili upotrijebljenim dokazima mogli dovesti do drugačijeg rješenja da su te činjenice, odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u prijašnjem postupku, može se iznimno od uvjeta i rokova iz Zakona o općem upravnom postupku obnoviti postupak iz mirovinskog osiguranja.

14. Prije same ocjene pravilnosti i zakonitosti odluka javnopravnih tijela, sud ističe da obnova upravnog postupka, kao izvanredni pravni lijek, omogućuje da se pod za to propisanim pretpostavkama obnovi upravni postupak koji je dovršen donošenjem pravomoćnog rješenja. Budući da se tim pravnim lijekom zadire u pravomoćne odluke, njegova primjena je iznimna, i to samo pod zakonom propisanim uvjetima i u zakonom propisanim rokovima. Dakle, za njegovu primjenu moraju kumulativno biti ispunjena tri uvjeta, tj. prijedlog za obnovu postupka mora biti pravodoban, izjavljen od ovlaštene osobe te okolnost na kojoj se prijedlog temelji mora biti učinjena vjerojatnom. Navedene pretpostavke nadležno tijelo ispituje prije upuštanja u eventualnu obnovu upravnog postupka. Posljedica neispunjenja bilo kojeg (ili svih propisanih) uvjeta jest ta da će nadležno tijelo takav prijedlog odbaciti rješenjem.

15. U odnosu na ZUP-om propisane uvjete za obnovu postupka, sud ističe da su citiranom odredbom članka 134. stavka 1. ZOMO-a, kao lex specialis, propisani drugačiji uvjeti za obnovu postupka iz mirovinskog osiguranja, i to u dijelu da se iznimno od uvjeta i rokova iz ZUP-a takav postupak može obnoviti, ako se sazna za nove činjenice ili se nađe, odnosno stekne mogućnost da se upotrijebe novi dokazi koji bi sami ili u vezi s već izvedenim ili upotrijebljenim dokazima mogli dovesti do drugačijeg rješenja da su te činjenice, odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u prijašnjem postupku. Pri tome, potrebno je istaknuti da se o novim činjenicama radi ako su one postojale u vrijeme vođenja upravnog postupka u istoj upravnoj stvari, ali se u tijeku tog postupka za njih nije znalo, pa je u trenutku donošenja rješenja činjenično stanje utvrđeno bez tih činjenica. Nadalje, pod novim dokazima treba smatrati dokaze za koje se u prijašnjem postupku nije znalo, kao i dokaze za koje se znalo, ali se nisu mogli pribaviti i upotrijebiti za vrijeme vođenja redovitog postupka, već su pribavljeni nakon okončanja tog postupka.

16. Prema ocjeni suda, pravilna je i zakonita osporavana odluka donesena u ovoj upravnoj stvari. Naime, sam tužitelj u podnesenoj tužbi u pogledu ispunjenja uvjeta iz članka 134. stavka 1. ZOMO-a navodi da bi se odluka o njegovoj mirovini mogla izmijeniti ako bi se pri provjeri utvrdilo da je počinjena pogreška prilikom provedbe konverzija valuta, a ne navodeći koje su to nove činjenice važne za odluku, za koje se ranije nije znalo, odnosno koji su to novi dokazi za koje se ranije nije znalo, odnosno koji se nisu mogli ranije upotrijebiti. Dokazi koje prilaže (rješenja Centra za socijalnu skrb), kako to i tuženik zaključuje, nisu od utjecaja na rješavanje ove pravne stvari budući se tamo radi o pravu na jednokratnu pravnu pomoć te isto nije relevantno za pravilnost izračuna mirovine.

17. Stoga, prema ocjeni suda nisu ispunjene zakonske pretpostavke za obnovu upravnog postupka u kojem su donesena rješenja o mirovini tužitelja, odnosno tužitelj nije učinio vjerojatnim okolnosti zbog kojih traži provjeru izračuna mirovine te nije priložio nove dokaze niti je istaknuo nove činjenice koje bi mogle dovesti do drugačije odluke da su one bile poznate prilikom donošenja ranijih rješenja, već je, suprotno tome, samo ukazivao na možebitne pogreške pri utvrđenju mirovine, a temeljeći to na subjektivnom osjećaju (pre)niske mirovine.

18. Budući navedeni uvjeti za obnovu postupka nisu ispunjeni, sud ne može ući u ocjenu jesu li osnovani tužbeni navodi kojima se zapravo pobijaju pravomoćna rješenja kojima je utvrđena mirovina tužitelja, odnosno je li prilikom provedbe konverzije mirovine tužitelja iz jugoslavenskih dinara u hrvatske dinare, a potom i u hrvatske kune, učinjena pogreška prilikom obračuna. Dodatno se ističe da je sam obračun mirovine tužitelj mogao osporavati žalbom protiv rješenja prvostupanjskog tijela kojima je njegova mirovina bila utvrđena. Osim toga, navedeno je mogao osporavati i izvanrednim pravnim lijekom - obnovom postupka, uz ispunjenje zakonom propisanih uvjeta. Pri tome, neosnovano tužitelj navodi da su istekli rokovi za obnovu postupka, s obzirom da ZOMO u citiranoj odredbi ne propisuje rok za podnošenje takvog prijedloga.

19. Sud prihvaća razloge donošenja iz osporavanog rješenja te cijeni da istim nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja. Razlozi koje iznosi tužitelj nisu takvi da bi doveli do drugačije odluke u ovoj upravnoj stvari.

20. Slijedom navedenoga, osporavano rješenje tuženika ocijenjeno je zakonitim pa je sud na temelju odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a odlučio kao u izreci ove presude.

U Rijeci 6. veljače 2025.

Sutkinja

Ana Sabljak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude (čl. 131. st. 1. i 2. ZUS-a). Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 126. st. 6. ZUS-a).