Republika Hrvatska
Upravni sud u Zagrebu
Zagreb, Avenija Dubrovnik 6
Poslovni broj: Us I-4438/2023-12
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Manueli Ostoić Čačinović, kao sucu pojedincu i Andreji Fortunić, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja FT iz [adresa], zastupanog po opunomoćeniku Marku Višiću, odvjetniku u Splitu, Istarska 3, protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 335, radi zahtjeva za primitak u hrvatsko državljanstvo, nakon objave presude, 06. veljače 2025.,
p r e s u d i o j e
I Poništava se rješenje tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, KLASA: UP/I-224-02/20-01/385, URBROJ: 511-01-203-23-17 od 30. kolovoza 2023.
II Nalaže se tuženiku da u roku 60 dana od dana dostave presude donese odluku o zahtjevu.
III Nalaže se tuženiku da u roku 30 dana od dana pravomoćnosti presude nadoknadi tužitelju troškove upravnog spora u iznosu od 2.500,00 eura (dvijetisućepetsto) eura zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja odluke o trošku, ako ga tuženik ne podmiri u ostavljenom roku.
Obrazloženje
1. Osporavanim rješenjem tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, KLASA: UP/I-224-02/20-01/385, URBROJ: 511-01-203-23-17 od 30. kolovoza 2023. odbijen je zahtjev za primitak tužitelja u hrvatsko državljanstvo.
2. Tužitelj osporava zakonitost tuženikove odluke zbog pogrešne primjene materijalnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Dalje je dodao kako je tuženik ignorirao uputu Suda iz presude posl.broj Us I - 1255/22 kojom mu je naloženo razmotriti naknadno dostavljeno Statističko izvješće o upisu studenata 2021/22 godine Akademije tehničko-strukovnog umjetničkog studija u Beogradu od 11.listopada 2021., te njegovo izjašnjavanje tijekom života.
2.1.Istaknuo je kako je tužitelj aktivno sudjelovao u sudskom postupku koji se vodio pod naprijed navedenim brojem i u kojemu se nalazi Statističko izvješće.
2.2.Naveo je i kako tuženik ponovno pretpostavlja da je tužitelj naknadno tražio osporavano upisivanje podataka o hrvatskoj nacionalnosti u rubriku nacionalnost prilikom izdavanja izvatka iz matične knjige rođenih, s ciljem pribavljanja dokaza u svrhu stjecanja hrvatskog državljanstva po privilegiranim uvjetima iz čl.16 .Zakona o hrvatskom državljanstvu. Smatra da bi tuženik trebao dokazati svoje navode da je tužitelj uistinu upisao navedene podatke naknadno.
2.3.Tuženik također neopravdano ignorira okolnost da je tužiteljeva majka pripadnik hrvatskog naroda po podrijetlu kao i da se i po narodnosti čitav život deklarirala kao F što je vidljivo i iz državne liste Socijaldemokratske partije Hrvatske na kojoj je njegova majka navedena kao F, a dostavio je i dokumentaciju o pripadnosti hrvatskome narodu svojega djeda kao i brata koji živi i radi u RH.
2.4.Naglasio je kako tuženik zanemaruje okolnost da tužitelj ispunja zakonske pretpostavke za stjecanje hrvatskog državljanstva.
2.5.Posebno je istaknuo kako je po majci od svog rođenja deklariran kao E, a upravo ga je majka prilikom rođenja deklarirala kao T, to je njegova narodnost određena već od njegova rođenja. Nebitno je kad je izdan izvadak iz matice rođenih, nego kada je tužitelj deklariran kao E, a to je bilo odmah nakon rođenja u [adresa].
2.6.Smatra da je svojim iskazom u predmetu Us I-1255/22 na ročištu održanom dana 26. svibnja 2023. otklonio sve nejasnoće koje su se postavile u ovom postupku, a logično je kako tužitelj živeći u [adresa] nije imao prilike izjašnjavati se prilikom popisa stanovništva kao E kad se taj popis u Kanadi ne provodi, a logično je i da nije član nijednog hrvatskog društva jer živi i radi u malom mjestu .
2.7.Ponovno je naglasio kako je dostavio značajne dokumente koji ukazuju na njegovu pripadnost hrvatskom narodu - Izvod iz matice rođenih i Statističko izvješće o upisu studenata.
2.8.Smatra da je svojim postupanjem i posebno upornošću da stekne hrvatsko državljanstvo također dokazao pripadnost hrvatskom narodu.
2.9.Iako se ne radi o dokumentaciji iz koje proizlazi pripadnost hrvatskom narodu tužitelj je u spis predmeta dostavio Rješenje o nasljeđivanju iza pokojnog djeda, kao i oporuku ostavitelja temeljem koje je stekao pravo vlasništva na nekretninama u RH.
2.10.Predlaže sudu da poništi osporavano rješenje i sam riješi stvar, a podredno poništi osporavano rješenje i predmet vrati na ponovno odlučivanje tuženiku. Potražuje trošak.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti ostaje kod navoda danih u obrazloženju osporavanog rješenja. Ističe da tužitelj ne ispunjava zakonske pretpostavke za stjecanje hrvatskog državljanstva propisanih odredbom čl.16.st.1 Zakona o hrvatskom državljanstvu, kojom je propisano da pripadnik hrvatskog naroda koji nema prebivalište u [adresa] može steći hrvatsko državljanstvo, ako udovoljava pretpostavkama iz čl.8.st.1.toč.5. Zakona. Člankom 16.st.2. Zakona propisano je da se pripadnost hrvatskom narodu utvrđuje ranijim deklariranjem te pripadnosti u pravnom prometu, navođenjem te pripadnosti u pojedinim javnim ispravama, zaštitom prava i promicanje interesa hrvatskog naroda i aktivnim sudjelovanjem u hrvatskim kulturnim, znanstvenim i sportskim udrugama u inozemstvu.
3.1.Temeljem dokumentacije i tijekom postupka uzete su u obzir sveukupne životne okolnosti u kojima je tužitelj imao mogućnost nacionalnog izjašnjavanja kao punoljetna osoba te je utvrđeno da se kao punoljetna osoba samo jednom u životu u pravnom prometu deklarirao kao E i to u izvatku iz matične knjige rođenih izdanom **.**.2019. u [adresa].
3.2.Naveo je i kako je tužitelj u postupku pozivan na dostavu drugih dokaza, propustio iste dostaviti (matične knjige učenika osnovne i srednje škole, zapisnik prijave namjere sklapanja braka, prijavu rođenja djece, prijavni list upisa na fakultet kao i prijavne listove za upis svakog od semestara tijekom studiranja na fakultetu), a iz kojih bi bilo razvidno je li se i kako u tim prilikama nacionalno izjašnjavao. Nije dostavio niti dokaz da je uopće zatražio izdavanje navedenih isprava. Nadalje u izjavi na zapisnik pred Upravnim sudom u Zagrebu izjavio je da se ne sjeća zašto nije dostavio tražene isprave.
3.3.Povezanost s hrvatskim narodom nije dokazao niti članstvom u nekom od hrvatskih društava koja djeluju u inozemstvu i svojim radom promiču hrvatsku kulturu i opstojnost hrvatskog nacionalnog identiteta u inozemstvu.
Naglasio je i da je raniji zahtjev tužitelja negativno riješen jer nije dokazao svoju pripadnost hrvatskom narodu.
3.4.Istaknuo je i da nije u mogućnosti ocijeniti vrijednost naknadno dostavljenog Statističkog izvješća o upisu studenata 2021/22 Akademije tehničko-strukovnog umjetničkog studija u Beogradu od 11.listopada 2021.u kojem je u rubrici nacionalna pripadnost upisan podatak E, budući da ga tuženik nije zaprimio.
4. Sud je uzeo u obzir provedene dokaze i činjenice utvrđene u postupku donošenja osporavane odluke, izvršen je uvid u spis tuženika te ovosudni spis broj Us I-1255/22, a održana je i usmena i javna rasprava u prisutnosti zamjenika opunomoćenika tužitelja i tuženika
5. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja (članak 117. stavak 3. Zakon o upravnim sporovima – Narodne novine, broj 36/2024. – dalje ZUS), Sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.
6. Uvodno se napominje kako je iz Izvješća o upisu studenata Akademije tehničko-strukovnog umjetničkog studija u Beogradu razvidno da se tužitelj izjašnjavao kao E. Navedeno Izvješće prileži spisu Us I-1255/22.
7. Odredbom članka 16. Zakona o hrvatskom državljanstvu (Narodne novine, broj 53/91., 28/92., 113/93., 130/11. i 110/15.,102/19 u daljnjem tekstu Zakon) propisano je da pripadnik hrvatskog naroda koji nema prebivalište u [adresa], može steći hrvatsko državljanstvo ako udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona, a da se pripadnost hrvatskom narodu utvrđuje ranijim deklariranjem te pripadnosti u pravnom prometu, navođenjem te pripadnosti u pojedinim javnim ispravama, zaštitom prava i promicanjem interesa hrvatskog naroda i aktivnim sudjelovanjem u hrvatskim kulturnim, znanstvenim i sportskim udrugama u inozemstvu
8. Odredbom članka 8. stavka 1. točke 5. navedenog Zakona propisano je da prirođenjem hrvatsko državljanstvo može steći stranac koji je podnio zahtjev za primanje u hrvatsko državljanstvo ako udovoljava među ostalim i pretpostavci da se iz njegovog ponašanja može zaključiti da poštuje pravni poredak i običaje u Republici Hrvatskoj i da prihvaća hrvatsku kulturu.
9. Prema shvaćanju ovog suda iznesenom u nizu odluka, pripadnost određenom narodu je primarno subjektivna kategorija koja mora biti potkrijepljena dokazima i ispravama u kojima će biti jasno označena i vidljiva opredijeljenost podnositelja zahtjeva za pripadnost hrvatskom narodu tijekom života, te je potrebno da se svijest o nacionalnoj pripadnosti objektivizira tako da se ta pripadnost iskazuje određenim ponašanjem osobe koja se u pravnom prometu deklarira kao pripadnik hrvatskog naroda, osobito navođenjem hrvatske narodnosti u pojedinim ispravama i koja se pripadnost izražava kroz način života podnositelja zahtjeva.
10. Prema podacima spisa proizlazi da je tužitelj zahtjev za primitak u hrvatsko državljanstvo podnio dana 07.studenog 2019. putem Policijske uprave zagrebačke, temeljem pripadnosti hrvatskom narodu u skladu s člankom 16. st.1 Zakona. Tuženik je odbio zahtjev tužitelja s obrazloženjem kako se temeljem izvatka iz matične knjige rođenih koji je izdan 2. kolovoza 2019 u [adresa] u kojem je u rubrici nacionalnost upisan podatak E nije moglo utvrditi ispunjenje pretpostavki pripadnosti tužitelja hrvatskom narodu sukladno naprijed navedenoj odredbi članka 16. Zakona, jer se radi o ispravi o ispravi izdanoj neposredno prije podnošenja zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva, pribavljenoj u svrhu dokaza u postupku stjecanja hrvatskog državljanstva. Također je navedeno i da tužitelj nije na traženje tijela dostavio preslike zapisnika prijave namjere sklapanja braka, rođenja djeteta te prijavnih i semestralnih listova sa fakulteta iz kojih bi bilo vidljivo je li se i kako nacionalno izjašnjavao kao punoljetna osoba tijekom života. Tuženik je između ostaloga i naveo kako nije niti dokazana povezanost s hrvatskim narodom članstvom u nekom od hrvatskih društava koja djeluju u inozemstvu i svojim radom promiču hrvatsku kulturu i opstojnost hrvatskog nacionalnog identiteta u inozemstvu te da ujedno tužitelj nije niti u životopisu i u vlastoručno potpisanoj izjavi obrazložio gdje, kada i na koji objektivan način je tijekom života iskazivao pripadnost hrvatskom narodu. Napomenuo je i kako nije bio u mogućnosti ocijeniti vrijednost baknadno dostavljenog Statističkog izviješća o upisu studenata 2021/2022 Akademije tehničko-strukovnog umjetničkog studija u Beogradu od 11.listopada2021.u kojem je u rubrici nacionalna pripadnsot upisan podatak E budući da ga tuženik nije zaprimio.
11. Uvodno se napominje kako nije jasno iz kojih razloga se tuženik nije očitovao i obrazložio Statističko izvješće o upisu studenata 2021/2022 godine Akademije tehničko-strukovnog umjetničkog studija u Beogradu od 11. listopada 2021., iz kojeg je razvidno da je u rubrici nacionalna pripadnost unesen podatak E. Sud utvrđuje kako je navedeno izvješće dostavljeno u ovosudnom spisu broj Us I-1255/22.
12. U konkretnom slučaju potrebno je cijeniti okolnost da prije tridesetak godina u pojedinim službenim dokumentima nije postojala rubrika u kojima bi se mogla upisati nacionalnost. Također u nekim životnim okolnostima kao što je npr. popis stanovništva, prilikom prijave zavodu za zapošljavanje nije postojala mogućnost izjašnjavanja pripadnikom hrvatskog naroda jer dvadeset godina živi u [adresa] gdje nema popisa stanovništva, odnosno nema takve situacije u kojima bi tužitelj mogao iskazati svoju nacionalnost.
13. Ovaj sud ima na umu činjenicu da je Ustavni sud Republike Hrvatske u nizu svojih odluka zauzeo stav kako se kao dokazna sredstva za primitak u hrvatsko državljanstvo ne propisuju isključivo isprave, te da se ta pripadnost može dokazivati svim dokaznim sredstvima, a ne samo ispravama, iz kojih je vidljivo izjašnjavanje pripadnosti hrvatskom narodu u pravnom prometu.
14. Iz navedenih razloga, prema mišljenju suda, a imajući u vidu naknadno dostavljeno Statističko izvješće o upisu studenata 2021/2022 godine Akademije tehničko-strukovnog umjetničkog studija u [adresa] od 11. listopada 2021., a koje tuženik nije razmotrio i nejasno je gdje se isto nalazi (postoji u ovosudnom spisu Us I- 1255/22) tuženik će u ponovnom postupku primjenom načela i postupovnih pravila upravnog postupka utvrditi sve činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonitog rješenja te ocijeniti i vrijednost naknadno dostavljenog dokaza kao i svih dokaza zajedno. Uzeti će u obzir sve naprijed navedeno te tužiteljevo izjašnjavanje i ponašanje tijekom cijelog života kao i sveukupne životne okolnosti te ovisno o utvrđenju donijeti novo rješenje o zahtjevu za primitak u hrvatsko državljanstvo, uvažavajući pri tome iznesena pravna shvaćanja i primjedbe suda sukladno odredbi članka 151. stavka 2. ZUS-a.
15. U odnosu na tužbeni navodi usmjeren na hrvatsko državljanstvo tužiteljeve majke i nasljeđivanje nekretnina u RH napominje se da i prema ocjeni ovoga suda džravljanski status i vlasništvo nekretnina nije od utjecaja na donošenje odluke u ovoj upravnoj stvari. Međutim tužitelj tijekom postupka, a što ponavlja ponovno i u ovoj tužbi naglašava ne samo majčino hrvatsko državljanstvo već i njezinu (njezinih predaka) hrvatsku nacionalnu pripadnost u duhu koje je odgajan te da se smatra U (po majci), a na koju okolnost će se tuženik u daljnjem postupku i očitovati.
16. Iz navedenih razloga, prema mišljenju Suda, osporavanim rješenjem povrijeđen je zakon na štetu tužitelja te Sud za sada nije mogao otkloniti prigovore tužitelja iznesene u tužbi.
17. Trebalo je stoga temeljem odredbe članka 117. stavka ZUS-a, odlučiti kao u točki I i II izreke.
18. Stoga je tužitelju, na temelju članka 147. Zakona o upravnim sporovima i odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23) dosuđen zatraženi trošak zastupanja po opunomoćeniku odvjetniku za sastav tužbe u iznosu od 1.250,00 Eura (Tbr. 27/1 u svezi s Tbr. 46)i pristup na ročište u iznosu od 1.250,00 Eura, što ukupno iznosi 2.500,00 Eura.
U Zagrebu 6. veljače 2025.
Sudac:
Manuela Ostoić Čačinović
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave
Dna:
1. Odvj. Marko Višić, [adresa] Split, Istarska 3
2. Ministarstvo unutarnjih poslova RH, [adresa] Zagreb, Ilica 335
3. U spis
