Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    REPUBLIKA HRVATSKA

    ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

    Tome Skalice 2, Slavonski Brod

    Poslovni broj Kž-376/2023-3.

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Mirjane Madunić, kao predsjednika vijeća, Mile Solde kao suca izvjestitelja i Damira Ronka kao člana vijeća, uz sudjelovanje Biljane Boček, kao zapisničara, u kaznenom postupku protiv okrivljene ĆC, zbog kaznenih djela iz članka 149. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona (NN 125/11., 144/12, 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19. dalje KZ/11.), odlučujući o žalbi privatnih tužitelja Bernarda Malića, ŠC i LC podnesenoj po opunomoćeniku odvjetniku Zvonku Kristoviću protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj 39 K-85/2021. od 26. rujna 2023., u sjednici vijeća održanoj 6. veljače 2025.

    p r e s u d i o  j e

    Odbija se žalba privatnih tužitelja [naziv], ŠC i LC kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda.

    Obrazloženje

    1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Dubrovniku na temelju članka 453. točke 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – Odluka i Rješenje USRH, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24: dalje u tekstu ZKP/08) oslobođena je optužbe okrivljena BC da bi na štetu privatnih tužitelja počinila dva kaznena djela klevete iz članka 149. stavak 1. i 2. KZ/11

    2. Na temelju odredbe članka 149. stavak 3. ZKP/08. privatni tužitelji [naziv], ŠC i LC obvezni su naknaditi troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka. 1. do 6. ZKP/08. od kojih paušalna svota iz članka 145. stavak 2. točka 6. ZKP/08. iznosi po 100,00 eura (753,45 kuna) svakom u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti presude pod prijetnjom ovrhe na račun Državnog proračuna Republike Hrvatske model HR 64 (IBAN: [broj bankovnog računa], poziv na broj primatelja 6084-3847-8521 opis plaćanja: troškovi u predmetu 40 K- 85/20210), te nužne izdatke optuženice i nužne izdatke i nagradu optuženičinog branitelja o čijoj visini će biti odlučeno posebnim rješenjem.

    3. Protiv prvostupanjske presude žalbu su podnijeli privatni tužitelji [naziv], ŠC i LC po opunomoćeniku odvjetniku Zvonku Kristoviću. Iako to u žalbi explicite ne navode iz sadržaja žalbe proizlazi da se privatni tužitelji žale zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, te po opunomoćeniku predlažu da županijski sud prihvati njihovu žalbu i preinači pobijanu presudu, te okrivljenu proglasi krivom i osudi, a podredno da ukine prvostupanjsku presudu i vrati predmet na ponovno suđenje.

    4. Odgovor na žalbu podnijela je okrivljena po branitelju odvjetniku Ognjenu Dabeliću s prijedlogom da drugostupanjski sud odbije žalbu privatnih tužitelja kao neosnovanu.

    5. Žalba privatnih tužitelja nije osnovana.

    6. Nije u pravu privatni tužitelj [naziv] kada u žalbi po opunomoćeniku osporava valjanost utvrđenja prvostupanjskog suda o tome da nema dokaza da je okrivljena BC na način kako joj je to stavljeno na teret privatnom tužbom u točki 1. iznijela neistinitu činjenicu koja može štetiti časti i ugledu toga privatnog tužitelja. Naime, iz iskaza svjedokinje CC kojega prvostupanjski sud cijeni uvjerljivim i danim po najboljem sjećanju (s čime se u potpunosti slaže i ovaj drugostupanjski sud) pravilno je zaključio prvostupanjski sud da je ista kao službena osoba, prilikom očevida u mjestu Grgurići na kojem su bili i privatni tužitelj [naziv] i okrivljena BC, Bernardu Maliću između ostaloga rekla i upozorila ga da bi zbog nezakonitog postupanja prilikom izvođenja građevinskih radova na njegovoj nekretnini mogla nastati znatna šteta ili opasnost za imovinu i ljude, te da bi u tome slučaju to moglo biti i kazneno djelo i da bi netko zbog toga mogao ići u zatvor. Očito je da je to upozorenje čula i okrivljena BC a prema podacima iz spisa upozorenje službene osobe CC privatnom tužitelju kao investitoru građevinskih radova bilo je opravdano. Stoga, kada je okrivljena za Dubrovačku televiziju rekla da je [naziv] sutkinja upozorila da bi zbog nepropisnog izvođenja građevinskih radova mogao ići i u zatvor nije za njega iznijela neistinitu činjeničnu tvrdnju jer je sutkinja privatnom tužitelju to doista i rekla. Žalbenim navodima okrivljenika koji se odnose na ovaj dio oslobađajuće prvostupanjske presude nije dovedena u pitanje ispravnost utvrđenja prvostupanjskog suda. Na žalbenu tvrdnju da je okrivljena riječima svjedokinje CC u obraćanju Dubrovačkoj televiziji dala drugi kontekst kojega nije izrekla svjedokinja CC ovaj drugostupanjski sud nalazi da to nije točno. Naime, i okrivljena je pri svom izričaju koristila riječ „možda“ što se poklapa s iskazom svjedokinje CC. Stoga je bio u pravu prvostupanjski sud kada je zaključio da nema dokaza da je na način kako je to okrivljenoj stavljeno na teret u točki 1. privatne tužbe okrivljena za privatnog tužitelja iznijela neistinitu činjeničnu tvrdnju.

    6. 1. Po ocjeni ovoga drugostupanjskog suda pravilan je i zaključak prvostupanjskog suda o tome da nema dokaza da je okrivljena na način kako joj je to stavljeno na teret u točki 2. privatne tužbe iznosila nešto neistinito na štetu privatnih tužitelja ŠC i LC. Žalbenim navodima privatnih tužiteljica ŠC i LC po opunomoćeniku nije osporena valjanost ovakvog utvrđenja prvostupanjskog suda. Okrivljena u obraćanju Dubrovačkoj televiziji 5. siječnja 2021. ne tvrdi da je bilo tko u tom postupku nadzora po građevinskoj inspekciji dao ili primio mito odnosno da se radi o „mitu i korupciji" već kaže da ne zna da li se o tome radi i da u to ne ulazi pa ne stoji tvrdnja da je tim riječima okrivljena ovim privatnim tužiteljima nanijela štetu njihovoj časti i ugledu. Riječima da unatoč tome što ne zna da li se radi o mitu ili korupciji ali da „nešto jest, nešto smrdi“ okrivljena ipak izražava svoju sumnju u ispravnost i zakonitost postupanja vezano za taj inspekcijski nadzor. Da bi se ove riječi mogle tretirati kao iznošenje neistinitih tvrdnji od strane okrivljene kao jednog od bitnih obilježja kaznenog djela treba biti izvjesno da je okrivljena znala da u tom nadzoru nema nikakvih propusta, odugovlačenja i nezakonitosti, pa ipak, unatoč tome, a s izravnom namjerom izgovara te riječi samo da bi okaljala ugled privatnih tužiteljica. Kada se k tome uzme u obzir cjelokupni kontekst u kojem je okrivljena izrekla predmetne riječi Dubrovačkoj televiziji, u kojem je obitelj okrivljene u više navrata podnosila prijave građevinskoj inspekciji Državnog inspektorata zbog izvođenja radova i iskopa bez dozvole i table investitora ŠC na čest. zem. [katastarska čestica], a od inspekcijskog nadzora nije bilo duže vrijeme učinkovitog rezultata, svatko normalan bi mogao pomisliti isto ono što je pomislila i izrekla BC. Stoga je u pravu prvostupanjski sud kada zaključuje da se ne radi o iznošenju neistinitih činjenica već o iznošenju vrijednosnog suda, a vezano za ne postupanje nadležnih institucija po zaprimljenim prijavama.

    7. Zbog svega naprijed iznesenoga nije osnovana žalba privatnih tužitelja [naziv], ŠC i LC.

    8. Ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 476. stavak 1. ZKP/08. ovaj drugostupanjski sud nije našao povreda odredaba kaznenog postupka niti povrede kaznenog zakona na štetu okrivljene na koje je dužan paziti po službenoj dužnosti.

    9. Kako je sud našao da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija a da nema niti povreda zakona na koje sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 482. ZKP/08. ovom presudom je odbio žalbu privatnih tužitelja kao neosnovanu i potvrdio prvostupanjsku presudu.

    Slavonski Brod, 6. veljače 2025.

    Predsjednik vijeća

    Mirjana Madunić

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.