Republika Hrvatska
Županijski sud u Osijeku
Poslovni broj Gž-1466/2024-2
Osijek, Europska avenija 7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Branke Guljaš kao predsjednika vijeća, Katice Krajnović kao suca izvjestitelja i Berislava Babića kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ĐE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Mariji Maričević, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Tamari Stanić Sertić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri u Zagrebu, radi naknade štete, rješavajući žalbu tuženika, protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj Pn-2441/2020-45 od 4. srpnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 6. veljače 2025.,
p r e s u d i o j e
Žalba se odbija kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj Pn-2441/2020-45 od 4. srpnja 2024., u pobijanom dosuđujućem dijelu (dio toč. I. izreke) do iznosa od 2.223,11 eura sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja odlučeno je:
" I. Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, [osobni identifikacijski broj], isplatiti tužiteljici ĐE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 2.424,85 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 09. lipnja 2020. godine do isplate, kao i naknaditi joj trošak parničnog postupka u iznosu od 2.705,49 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 04. srpnja 2024. godine do isplate, i to do 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, za razdoblje od 01. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a za razdoblje od 30. prosinca 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.
II. Odbija se tužiteljica s dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 144,67 eur."
2. Ovu presudu u dosuđujućem dijelu (dio toč. I izreke) pravovremeno podnesenom žalbom pobija tuženik iz razloga označenih u čl. 353. st. 1. toč. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08. - Odluka USRH, 123/08. - ispr., 57/11., 148/11. - proč. tekst, 25/13., 28/13., 89/14. - Odluka USRH, 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. dalje: ZPP), s prijedlogom da se u pobijanom dijelu presuda preinači i tužbeni zahtjev odbije uz naknadu parničnog troška te troška žalbe.
3. Odgovoru na žalbu nije podnesen.
4. Žalba nije osnovana.
5. Razmatrajući prvostupanjsku presudu u pobijanom djelu i postupak koji je prethodio ovaj sud utvrđuje da nisu počinjene bitne povrede odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP-a).
6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu neimovinske i imovinske štete kao posljedice štetnog događaja od 1. listopada 2019. prometne nezgode koju je prouzročio osiguranik tuženika.
7. Među strankama nije sporna pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja kao i odgovornost tuženika za štetu.
8. Sporna je u ovoj fazi postupka visina neimovinske štete dosuđena do iznosa od 2.223,11 eura.
9. Zadobivene posljedice u štetnom događaju kao i visinu nastale neimovinske štete pravilno je prvostupanjski sud odmjerio prihvaćanjem nalaza i mišljenja vještaka prof. dr. sc. Žarka Rašića prim. dr. med., specijalist kirurg, te prim. Gordana Makarića dr. med. spec. psihijatar, subspec. forenzičke i biologijske psihijatrije, nakon očitovanja na prigovore tuženika iz kojeg proizlazi da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila prijelom prsne kosti, natučenje desne strane prsišta, natučenje desnog kuka, istegnuće mišića vrata i akutnu reakciju na stres, da je zaprimljena na bolničko liječenje prilikom otpusta preporučena je simptomatska terapija a zbog akutne reakcije na stres koji je događaj bio traumatičan za tužiteljicu koja se rasplakala tijekom davanja podataka i da je bila vidno uznemirena, učinjen je pregled psihijatra, te provodi fizikalnu terapiju te je liječenje završeno i stabilizirano zdravstveno stanje nakon provedene fizikalne terapije.
10. Iz nalaza vještaka dr. Žarka Rašića nadalje proizlazi da je tužiteljica trpjela bolove jakog intenziteta trajnog karaktera sumarno 4 dana, srednjeg intenziteta trajnog karaktera 10 dana, slabijeg intenziteta trajnog karaktera 45 dana, a povremeni bolovi manjeg intenziteta iskazni su kroz smanjenje životnih aktivnosti, a uzimajući u obzir postojeću medicinsku dokumentaciju poglavito RTG vratne kralježnice, navedena ozljeda vratne kralježnice i prsnog koša doveli su do trajnog smanjenja životnih aktivnosti od ukupno realno 5 % koje se očituje u ograničenoj pokretljivosti vratnog segmenta kralježnice, te povremenim bolovima prilikom dužeg rada u nefiziološkom položaju glave i tijela, te bolovima prilikom kompresije prsnog koša u području prsne kosti koji se javljaju kod dubljeg disanja, kihanja, kašljanja te fizičkih aktivnosti s tim da su uzete u obzir opisane degerativne promjene vratnog segmenta kralježnice.
11. Iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Gordana Makarića proizlazi da je tužiteljica u štetnom događaju na psihičkom planu razvila simptomatiku elemenata PTSP-a ( F 43.1) što proizlazi iz medicinske dokumentacije jer je okolnostima predmetnog štetnog događaja bila izložena situaciji stresogenog potencijala u vidu realne opasnosti po tjelesni integritet što je dovelo do razvoja psihičkog poremećaja kao uzročno posljedične veze te je tužiteljica tako trpjela kratkotrajni primarni straha jakog intenziteta trpjela je umjereni do jaki oscilirajući strah do 3 dana te potom umjereni oscilirajući strah do dva tjedna, potom slabiji oscilirajući strah do 6 tjedana a zaostao je kasni, povremeni oscilirajući strah slabijeg intenziteta u situacijama koje ju podsjećaju na štetni događaj.
12. Uzimajući u obzir okolnosti konkretnog slučaja, težinu povrede, kao i intenzitet i trajanje fizičkih bolova, te straha kao i umanjenja životnih aktivnosti (5%) pravilno je prvostupanjski sud odmjerio kao pravičnu novčanu naknadu s osnova neimovinske štete iznos od 3.716,24 eura primjenom odredbe čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 9/18, 126/21, dalje: ZOO).
13. Kako je nesporno da je tuženik u mirnom postupku isplatio tužiteljicu na ime naknade štete iznos od 1.493,13 eura, kao i da je nesporan iznos za tuđu njegu i pomoć u visini od 201,74 eura to tužiteljici po osnovi neimovinske i imovinske štete pripada iznos od 2.424,85 eura, koji je i dosuđen u toč. I. izreke presude, odnosno da je pravilno dosuđen iznos u pobijanom dijelu presude u visini od 2.223,11 eura sa zakonskom zateznom kamatom od podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate.
14. Suprotno žalbenim navodima prvostupanjski sud je visinu neimovinske štete odmjerio uzimajući u obzir sve kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu neimovinske štete (neugodnosti povezane s liječenjem, hospitalizacija, fizikalna terapija, psihička trauma, umanjenje životnih aktivnosti), te primijenio valjano Orijentacijske kriterije Vrhovnog suda RH za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete, to dosuđeni iznos nije nerazmjeran okolnostima konkretnog slučaja niti se time pogoduje težnjama koje su nespojive sa naravi i društvenom svrhom pravične novčane naknade (čl. 1100. st. 2. ZOO-a).
15. I odluka o parničnom trošku sukladna je odredbi čl. 154. st. 5. u vezi s čl. 155. ZPP-a te Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ( Narodne novine broj 138/23) te suprotno žalbenim navodima, tužiteljica u nepobijanom odbijajućem dijelu tužbenog zahtjeva nije uspjela samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva a zbog kojeg dijela nisu nastali posebni troškovi, pa je s pravom prvostupanjski sud odlučio da tuženik naknadi sve troškove odmjerene tužiteljici.
16. Zbog izloženog, valjalo je žalbu odbiti i potvrditi presudu u pobijanom dosuđujućem dijelu do iznosa 2.223,11 eura (dio toč. I izreke), temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a.
17. U nepobijanom dosuđujućem dijelu za iznos od 201,74 eura (dio toč. I. izreke) i odbijajućem dijelu ( toč. II izreke) presuda suda prvog stupnja, ostaje neizmijenjena.
Osijek, 6. veljače 2025.
Predsjednik vijeća
Branka Guljaš
