REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Tome Skalice 2, Slavonski Brod

Poslovni broj: Gž-386/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Dubravke Šimić, kao predsjednice vijeća, mr.sc. Zlatka Pirca, kao suca izvjestitelja i člana vijeća, te Lidije Klašnja-Petrović, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja LL pok. AL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Zdenku Margarinu, odvjetniku u Zadru, protiv tuženika OL pok. AL, [adresa] i na adresi 629 Prospect [adresa] New [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnicima Boži Vrkiću i Ivanu Šalini, odvjetnicima u Zadru, radi ispravka, rješavajući žalbu tuženika protiv presude Općinskog suda u Zadru broj P-308/2021 od 19. siječnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 6. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba tuženika i ukida presuda Općinskog suda u Zadru broj P-308/2021 od 19. siječnja 2024. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

I. Nepravilan je, a time i pogrešan upis prava vlasništva čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] temeljenog na zapisniku donijetog u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] po Općinskom sudu u Zadru, ZK odjelu br. Z-11240/2007/3682 od 28. kolovoza 2012. i rješenja koji je sastavni dio tog zapisnika potvrđenog rješenjem Općinskog suda u Zadru broj Z-2564/17 od 20. ožujka 2019. uz prethodnu parcelaciju matične čest. zem. [katastarska čestica] na čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

II. Dužan je tuženik trpjeti da se osnovom ove presude, po njenoj pravomoćnosti izvrši brisanje, ispravak nepravilne uknjižbe prava vlasništva ne čest. zem. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] s imena tuženika AL pok. AL za suvlasnički udio od 1/2 dijela, te upisom prava suvlasništva za 1/2 dijela vrhu navedene nekretnine na ime i u korist tužitelja GL pok. AL.”

III. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 1.569,45 eura, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

2. Pravodobno izjavljenom žalbom prvostupanjsku presudu pobija tužena zbog žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. točka 1. -3. Zakona o parničnom postupku (NN broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, dalje: ZPP) i poglavito bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP smatrajući da e obrazloženje za prihvaćanje tužbenog zahtjeva u suprotnosti s daljnjim obrazloženjem pobijane presude. Također da nije osnovano stajalište prvostupanjskog suda da presudu temelji na iskazima stranaka iz drugog postupka, uslijed čega je prvostupanjski sud imao i pogrešan pravni pristup i zbog čega ni činjenično stanje nije potpuno i pravilno utvrđeno i uslijed čega je materijalno pravni pristup upitan. Predlaže da se prvostupanjska presuda preinači i odbije tužbeni zahtjev uz obvezu tužitelja da tuženicima naknadi troškove parničnog postupka, podredno da se presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Traži troškove podnesene žalbe.

3. U odgovoru na žalbu tužitelj smatra da je prvostupanjski sud na potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo i za svoju odluku dao valjano obrazloženje pa predlaže da se žalba odbije i potvrdi prvostupanjska presuda. Traži troškove odgovora na žalbu.

4. Žalba je osnovana.

5. Tužbenim zahtjevom tužitelj traži da se naloži z.k. odjelu suda prvog stupnja ispravak zemljišnoknjižnog stanja upisa na način da se nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uknjiži za ½ dijela kao suvlasništvo stranaka.

6. Prvostupanjski sud zaključuje da je tužitelj u konkretnom slučaju podnio tužbu za ispravak koju mogu podnijeti osobe čije je pravodobno podnesene prijave ili prigovore zemljišnoknjižni sud u cijelosti ili djelomično odbio odlukom donesenom na raspravi za ispravak (čl. 205. st. 1. toč. 1. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 63/19).

7. U obrazloženju prvostupanjske presude prvostupanjski sud u prvom redu poziva se na presude Općinskog suda u Zadru broj P-438/07 od 3. studenog 2010. kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja LL pok. AL za utvrđenjem da su tužitelj i tuženik suvlasnici na jednake dijelove čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koje odgovaraju predmetnoj čest. zem. u ovoj izmjeri, te da je tuženik dužan ukloniti stambenu zgradu u izgradnji koju gradi na navedenim nekretninama, a koje predstavljaju suvlasničku zajednicu stranaka. Iz obrazloženja presude višeg suda proizlazi da je sud utvrdio kako je tuženik bio nepošteni graditelj na nekretnini u suvlasništvu stranaka, koja nije bila podijeljena 1997. godine započeo izgradnju kuće, a da je za tu gradnju tužitelj saznao u prosincu 1997. godine i nakon dobivene obavijesti otišao kod tuženika, a kako je kuća već bila pod krovom da je zatražio odgovarajuću drugu građevinsku česticu. Budući da tužitelj tuženiku nije zabranio daljnju gradnju, ni usmeno ni pismeno, a niti poduzimanjem radnji radi zaštite svog suvlasništva pred sudom ili nadležnim upravnim tijelom, sud je zaključio da je isti nepošteni vlasnik, jer se nije odmah po saznanju protivio gradnji, već je podnio tužbu u ovoj pravnoj stvari u roku od godine i pol dana od saznanja za gradnju, pa da mu je slijedom tog ne pripada pravo na isplatu tržišne vrijednosti, već predaja u posjed, ali takav tužbeni zahtjev da tužitelj nije postavio.

7.1. Također se poziva na presudu Općinskog suda u Pagu broj P-976/13 kojom je utvrđeno da je tužitelj LL suvlasnik za 1/2 dijela nekretnine čest. 8082/1 u naravi dvorište površine 544 m2, stambena zgrada površine 205 m2 i gospodarska zgrada površine 11 m2, te suvlasnik za 1/2 dijela čest. zem. [katastarska čestica] u naravi dvorište površine 4 m2, koje nekretnine odgovaraju čest. zem. [katastarska čestica] i dijelu čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], te se nalaže tuženicima pod 1) LL AL i 2) ĆL da tužitelju predaju neposredni suposjed predmetne nekretnine te da je presudom i rješenjem Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-499/17 od 26. listopada 2018. je preinačena presuda nižeg suda na način da je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja da se naloži tuženiku pod 1) predaja u posjed predmetnih nekretnina, dok je presuda nižeg suda ukinuta u dijelu u kojem se utvrđuje da je tužitelj suvlasnik s tuženikom pod 1) predmetne nekretnine za 1/2 dijela, te je u tom dijelu tužba odbačena. Zaključuje da iz obrazloženja odluke višeg suda proizlazi da je tužitelj pravomoćno odbijen s tužbenim zahtjevom za utvrđenjem prava suvlasništva prema pravomoćnoj presudi P-438/07, te se u tom dijelu radi o pravomoćno presuđenoj stvari. Budući da je pravomoćno odbijen tužbeni zahtjev tužitelja za utvrđenjem suvlasništva na prijeporu, tada nije osnovan ni zahtjev za predaju u posjed, a u odnosu na tuženicu pod 2) tužitelj nije dokazao osnovanost ni tužbenog zahtjeva za utvrđenje prava vlasništva, kao ni onoga uperenog na predaju u suposjed.

8. Na osnovu gornjih utvrđenja i uvida prvostupanjski sud zaključuje da je neosnovan prigovor presuđene stvari kojeg je istaknuo tuženik ističući da je tužbeni zahtjev identičan dijelu postavljenog tužbenog zahtjeva u pravomoćno okončanom predmetu Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-438/07 i predmetu okončanom presudom Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu poslovni broj P-976/13 i to iz razloga što se u konkretnom slučaju radi o tužbi za ispravak, a prijašnjim postupcima o vlasničkim tužbama te da se ne radi o istoj vrsti spora niti postoji identičnost zahtjeva te je stoga neosnovan prigovor presuđene stvari.

9. Prvostupanjski sud zaključuje da je tužitelj u parnici poslovni broj P-438/07 pravomoćno odbijen s tužbenim zahtjevom kojim je, između ostalog, tražio utvrđenje da je suvlasnik za ½ dijela samo iz razloga što je sud ocijenio da je taj dio tužbenog zahtjeva neodvojivo povezan s dijelom tužbenog zahtjeva kojim je tužitelj tražio isplatu tržišne cijene nekretnine, obzirom da je dio kojim je tražio isplatu utvrđen neosnovanim, pa se nije moglo udovoljiti ni utvrđenju da je tužitelj suvlasnik. Također da je sud u drugoj pravomoćno okončanoj parnici poslovni broj P-976/13 odbacio dio tužbe tužitelja kojom je zatražio utvrđenje da je suvlasnik za ½ dijela kao presuđenu stvar koja je identična dijelu pravomoćno odbijenog tužbenog zahtjeva iz predmeta P-438/07, pa je posljedično navedenom, a radi odbačaja dijela tužbe, sud u predmetu P-976/13 odbio i preostali dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na predaju u posjed. Iako zapravo ni u jednom od ta dva predmeta nije bilo sporno da su stranke suvlasnici za ½ dijela svaki.

10. Zaključka je da sud u predmetu poslovni broj P-438/07 nije mogao udovoljiti zahtjevu tužitelja za utvrđenjem da je suvlasnik predmetne nekretnine za ½ dijela samo iz razloga što nije bio osnovan drugi dio tužbenog zahtjeva kojim je zatraženo uklanjanje stambene zgrade, a radi se o dijelovima jednog zahtjeva koji su neodvojivo povezani kod građenja na tuđem zemljištu u situaciji iz čl. 154. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 94/17- službeni pročišćeni tekst, 152/14, dalje: ZV) kada su vlasnik i graditelj nepošteni. Nadalje, da iz presude Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-365/11 od 20. travnja 2011., kojom je potvrđena naprijed citirana presuda P-438/07, proizlazi (l.s. 50) da je u postupku nedvojbeno utvrđeno da je tuženik nepošteni graditelj na nekretnini u suvlasništvu stranaka koja nije bila podijeljena 1997. godine, jer je započeo izgradnju kuću, a da je tužitelj nepošten vlasnik jer nije bez odgode zabranio gradnju, pa da tužitelju ne pripada pravo na isplatu zemljišta prema čl. 154. ZV već na predaju u posjed, ali da takav tužbeni zahtjev tužitelj nije postavio.

10.1. Prvostupanjski sud je zaključka da iz provedenih dokaza proizlazi da je tužitelj podnio tužbu poslovni broj P-976/13 (preslika spisa u privitku) pred Općinskim sudom u Pagu kojom je tražio utvrđenje i predaju u posjed, a sve kako ga je to uputio Županijski sud u Zadru u naprijed citiranoj odluci Gž-365/11 da u navedenom predmetu Općinskog suda u Pagu P-976/13 je presudom od 20. veljače 2017. (l.s. 66 spisa P-976/13) sud prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja i u odnosu na utvrđenje suvlasništva, kao i na predaju u posjed. Međutim je Županijski sud u Zadru presudom i rješenjem Gž-499/17 od 20. veljače 2017. (l.s. 82-89 spisa P-976/13) ukinuo presudu u dijelu u kojem je sud utvrdio da je tužitelj LL suvlasnik za ½ dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te je tužbu odbacio u tom dijelu kao presuđenu stvar radi identičnosti dijela tužbenog zahtjeva s dijelom tužbenog zahtjeva iz pravomoćno okončanog predmeta P-438/07, iako je u tom predmetu P- 438/07 odlučeno o jednom tužbenom zahtjevu koji se sastoji od deklaratornog i kondemnatornog dijela koji su neodvojivo povezani, pa se ne može raditi o identičnom tužbenom zahtjevu kao i u predmetu P-976/13.

11. Prvostupanjski sud je stajališta da je tužitelj u prethodnim parnicama odbijen s utvrđenjem da je suvlasnik za ½ dijela, jer je sud u istovrsnim pravomoćno okončanim predmetima zauzeo različit pravni stav, i to u predmetu P-438/07 je sud zauzeo stav da se radi o jednom tužbenom zahtjevu koji se sastoji od dva dijela neodvojivo povezana o kojima nije moguće posebno odlučivati, dok je u drugom predmetu P-976/13 tužitelj odbijen u svom traženju da je suvlasnik za ½ dijela jer je sud zauzeo obrnut pravni stav, i to da očito radi o dva odvojena i odvojiva tužbena zahtjeva kada je dio tužbenog zahtjeva odbacio radi presuđene stvari. Iako je iz provedenih dokaza u predmetima P-438/07 i P-976/13, jasno proizlazilo, a zapravo nije bilo ni sporno da su stranke temeljem nasljeđivanja suvlasnici za ½ dijela svaki, te da je tuženik izgradio građevinu na zemljištu koje nije podijeljeno među strankama, a tužitelj to nije bez odgode zabranio, pa da je tužitelj nepošteni suvlasnik zemljišta, a tuženik nepošteni graditelj, pa da, prema tome, na temelju uvida u sve predložene dokaze, a osobito iz stranačkih iskaza u predmetu Općinskog suda u Pagu P-976/13, te sadržaja spisa P-438/07 Općinskog suda u Zadru, proizlazi da su stranke braća, da su predmetnu nekretninu stekli nasljeđivanjem svoga djeda CL pok. Bože, obzirom da je njihov otac AL preminuo 1943. godine prije smrti djeda te da je od nedvojbeno utvrđeno da je tužitelj temeljem odredbe čl. 128. ZV nasljeđivanjem stekao suvlasništvo predmetne nekretnine za 1/2 dijela zajedno s tuženikom, te da je zemljišno-knjižni upis pogrešno proveden. Stoga prvostupanjski sud ocjenjuje tužbeni zahtjev osnovanim.

12. Ovakav materijalno pravni pristup prvostupanjskog suda za sada se ne može prihvatiti.

13. Naime, ispitujući pobijanu presudu u pravcu žalbenog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP koju u žalbi ističe tuženik, ovaj sud je stajališta da je prvostupanjski sud počinio navedenu bitnu povredu. Prvostupanjska presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, ne sadrži valjane razloge kao i razloge o odlučnim činjenicama.

14. Prvostupanjski sud u obrazloženju pobijane presude navodi da je u dokaznom postupku izvršio uvid u presudu Županijskog suda u Zadru broj Gž-365/11 od 20. travnja 2011., spis Općinskog suda u Zadru broj P-976/13 te predmet Z-2564/17 i na osnovu analize odluka u tim predmetima ocjenjuje osnovanost osnove tužbe zanemarujući pri tome tvrdnje tuženika oko načina stjecanja njegovog prava vlasništva na predmetnoj nekretnini u cijelosti kao i iskaza tužitelja danom u drugim postupcima u kojima je tvrdio da sa spornom nekretninom nema ništa na što se prvostupanjski sud nije očitovao niti ocijenio takove tvrdnje, pa osnovano tuženik ističe da je prvostupanjska presuda opterećena bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP uslijed čega ni činjenično stanje o kojem ovisi ocjena osnovanosti osnove tužbe nije potpuno i pravilno utvrđeno.

16. Zbog iznesenog valjalo je prihvatiti žalbu i ukinuti prvostupanjsku presudu te vratiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje u kojem će otkloniti bitnu povredu odredaba parničnog postupka te ponovnom ocjenom provedenih dokaza te predloženih donijeti odluku o osnovanosti osnove tužbe dajući za svoju odluku valjane razloge te utvrditi koji je osnov za upis tuženika u zemljišnim knjigama te zašto bi takav osnov bio razlog za pogrešan upis.

17. O zatraženim troškovima podnesene žalbe kao i odgovora na žalbu odlučit će se konačnom odlukom slijedom odredbe članka 166. stavak 3. ZPP.

18. Na temelju članka 369. stavak 1. ZPP riješeno je kao u izreci.

U Slavonskom Brodu, 6. veljače 2025.

Predsjednica vijeća

Dubravka Šimić