REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Crikvenici
Kralja Tomislava 85a
51260 Crikvenica
Poslovni broj: P-875/2021-40
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
i
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Crikvenici, u ime Republike Hrvatske, po sucu tog suda Kristini Pavelić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice LĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupana po punomoćniku Zvonimiru Raiću, odvjetniku u [adresa], protiv tuženika ČĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnicima iz zajedničkog odvjetničkog društva u [adresa] VĆ i EĆ, radi uznemiravanja prava vlasništva, nakon rasprave zaključene 20.prosinca 2024. u prisutnosti punomoćnika stranaka, 5.veljače 2025.
p r e s u d i o je
I Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:
"I. Nalaže se tuženiku ČĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] da prestane uznemiravati tužiteljicu LĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] u njezinu pravu vlasništva na točno određenom realnom dijelu nekretnine, zemljišnoknjižne oznake k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], oranica Bašanova u Sibinju, površine 952 čhv, 3424 m2, upisane u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Crikvenici, Zemljišnoknjižni odjel Novi Vinodolski, koji je dio u prijedlogu parcelacije izrađenom od strane GEA-D d.o.o. za geodetsku djelatnost i usluge od srpnja 2021., označen slovnim oznakama D-C-P-H-G-F-E-O-D i zelenom bojom u površini od 1991 m2, a koji je prijedlog parcelacije sastavni dio ove presude, na način da na objektima koji se nalazena realno odvojenom dijelu nekretnine i to na ulazna vrata jednostavne zgrade - slobodnostojeće stambene namjene, ukupne visine 4,13 m, dvostrešnog krova, nepravilnog tlocrta, maksimalne tlocrtne dužine i širine (5,09 x 7,48) m2 sa vanjskom terasom koja se sastoji od prizemlja u kojem se nalazi jedna stambena jedinica prestane postavljati narbu za lokot i lokot, da na ulazna vrata slobodnostojeće jednostavne zgrade, stambene namjene, ukupne visine 4,84 m, ravne krovne ploče, pravilnog tlocrta, maksimalne dužine i širine (3,55 x 2,80) m2 koja se sastoji od suterena i prizemlja u kojem se nalazi spremište i jedna stambena jedinica, prestane postavljati narbu za lokot, lanac i lokot kao i da na metalno bijela ulazna vrata koja se vrata nalaze na zapadnom dijelu opisanog realnog odvojenog dijela nekretnine prestane postavljati lanac i lokot, sve u roku od 15 dana.
II. Nalaže se tuženiku ČĆ da uspostavi prijašnje stanje na nekretnini opisanoj u točki I. izreke ove presude kakvo je bilo prije poduzimanja radnji iz točke I. izreke ove presude na način da s ulaznih vrata jednostavne zgrade - slobodnostojeće stambene namjene, ukupne visine 4,13 m, dvostrešnog krova, nepravilnog tlocrta, maksimalne tlocrtne dužine i širine (5,09 x 7,48) m2 sa vanjskom terasom koja se sastoji od prizemlja u kojem se nalazi jedna stambena jedinica ukloni narbu za lokot i lokot na svoj trošak, odnosno da tužiteljici preda primjerak ključa postavljenog lokota, da s ulaznih vrata slobodnostojeće jednostavne zgrade, stambene namjene, ukupne visine 4,84 m, ravne krovne ploče, pravilnog tlocrta, maksimalne dužine i širine (3,55 x 2,80) m2 koja se sastoji od suterena i prizemlja u kojem se nalazi spremište i jedna stambena jedinica ukloni narbu za lokot, lanac i lokot na svoj trošak, odnosno da tužiteljici preda primjerak ključa postavljenog lokota i da s metalno bijelih vrata na zapadnom dijelu nekretnine opisane u točki I. izreke ove presude ukloni lanac i lokot na svoj trošak, odnosno da tužiteljici preda primjerak ključa postavljenog lokota, sve u roku od 15 dana.
III. Zabranjuje se tuženiku ČĆ da ubuduće na nekretnini opisanoj u točki I. izreke ove presude poduzima radnje uznemiravanja prava vlasništva na način opisan u točki I. izreke ove presude ili na sličan način, u roku od 15 dana."
II Nalaže se tužiteljici da tuženiku naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 2.000,00 eura u roku od 15 dana.
i
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovan prijedlog radi određivanja privremene mjere tužiteljice koji glasi:
"Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagateljice osiguranja - pravo zahtijevati prestanak uznemiravanja prava vlasništva na točno određenom realnom dijelu nekretnine, zemljišnoknjižne oznake k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], oranica Bašanova u Sibinju, površine 952 čhv, 3424 m2, upisane u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Crikvenici, Zemljišnoknjižni odjel Novi Vinodolski, koji je dio u prijedlogu parcelacije izrađenom od strane GEA-D d.o.o. za geodetsku djelatnost i usluge od srpnja 2021., označen slovnim oznakama DC-P-H-G-F-E-O-D i zelenom bojom u površini od 1991 m2, a koji je prijedlog parcelacije sastavni dio ovog Rješenja, temeljem članka 346. stavka 1. Ovršnog zakona
određuje se PRIVREMENA MJERA
I. Nalaže se protivniku osiguranja ČĆ da s ulaznih vrata jednostavne zgrade - slobodnostojeće stambene namjene, ukupne visine 4,13 m, dvostrešnog krova, nepravilnog tlocrta, maksimalne tlocrtne dužine i širine (5,09 x 7,48) m2 sa vanjskom terasom koja se sastoji od prizemlja u kojem se nalazi jedna stambena jedinica ukloni narbu za lokot i lokot na svoj trošak, odnosno da predlagateljici osiguranja preda primjerak ključa postavljenog lokota i da s ulaznih vrata slobodnostojeće jednostavne zgrade, stambene namjene, ukupne visine 4,84 m, ravne krovne ploče, pravilnog tlocrta, maksimalne dužine i širine (3,55 x 2,80) m2 koja se sastoji od suterena i prizemlja u kojem se nalazi spremište i jedna stambena jedinica, ukloni narbu za lokot, lanac i lokot na svoj trošak, odnosno da predlagateljici osiguranja preda primjerak ključa postavljenog lokota te da s metalno bijelih ulaznih vrata koja se vrata nalaze na zapadnom dijelu realnog odvojenog dijela nekretnine ukloni lanac i lokot na svoj trošak, odnosno da predlagateljici osiguranja preda primjerak ključa postavljenog lokota, a koji se objekti i metalno bijela ulazna vrata nalaze na nekretnini zemljišnoknjižne oznake k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], oranica Bašanova u Sibinju, površine 952 čhv, 3424 m2, upisane u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Crikvenici, Zemljišnoknjižni odjel Novi Vinodolski, sve u roku od 8 dana.
II. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se povodom tužbe predlagateljice osiguranja u svojstvu tužiteljice, vodi pred Općinskim sudom u Crikvenici, radi zaštite prava vlasništva od uznemiravanja, posl.br.: P-
protiv protivnika osiguranja kao tuženika.
III. Ukoliko protivnik osiguranja u ostavljenom mu roku od 8 dana ne postupi po točki I. izreke ovog Rješenja, ovlašćuje se predlagateljica osiguranja da u roku od 3 dana od proteka roka iz točke I. ovog Rješenja, na trošak protivnika osiguranja povjeri ključarskom servisu po vlastitom izboru uklanjanje narbi za lokot i lokota s ulaznih vrata jednostavne zgrade - slobodnostojeće stambene namjene, ukupne visine 4,13 m, dvostrešnog krova, nepravilnog tlocrta, maksimalne tlocrtne dužine i širine (5,09 x 7,48) m2 sa vanjskom terasom koja se sastoji od prizemlja u kojem se nalazi jedna stambena jedinica, uklanjanje narbe za lokot, lanca i lokota s ulaznih vrata slobodnostojeće jednostavne zgrade, stambene namjene, ukupne visine4,84 m, ravne krovne ploče, pravilnog tlocrta, maksimalne dužine i širine (3,55 x 2,80) m2 koja se sastoji od suterena i prizemlja u kojem se nalazi spremište i jedna stambena jedinica te uklanjanje lanca i lokota s metalno bijenih ulaznih vrata opisanih u točki I. izreke ovog Rješenja, a koji se objekti i vrata nalaze na nekretnini opisanoj u točki I. izreke ovog Rješenja.
IV. Ukoliko protivnik osiguranja u ostavljenom mu roku od 8 dana ne postupi po točki I. izreke ovog Rješenja, nalaže mu se da kod ovog suda položi iznos potreban za podmirenje troškova koji će nastati uklanjanjem narbi za lokot, lanaca i lokota opisanih u točki III. izreke ovog Rješenja, u visini od 500,00 kn, u roku od 24 sata od proteka roka navedenog u točki I. izreke ovog Rješenja, dok će konačno rješenje o visini troškova ovaj sud naknadno donijeti prema troškovniku i računima ključarskog servisa, a na prijedlog predlagateljice ili protivnika osiguranja.
V. Ovo rješenje o osiguranju ima učinak rješenja o ovrsi.
VI. Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa provedbu rješenja."
Obrazloženje
1. U svojoj tužbi tužiteljica tvrdi da je u zemljišnoj knjizi koja se vodi kod Općinskog suda u Crikvenici, Zemljišnoknjižni odjel Novi Vinodolski, u odnosu na cijelu nekretninu zemljišnoknjižne oznake: - k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], oranica Bašanova u Sibinju, površine 952 čhv, 3424 m2, tužiteljica upisana kao suvlasnica u udjelu od 48/80 dijela cijele predmetne nekretnine, a tuženik je upisan kao suvlasnik u udjelu od ukupno 9/80 dijela cijele predmetne nekretnine. Tužiteljica navodi da bez obzira što je suvlasnička zajednica ostala upisana u zemljišnoj knjizi, između prednika parničnih stranaka pred više od 60 godina da je izvršena usmena dioba nekretnine na način da je svaki od ranijih suvlasnika, pravnih prednika parničnih stranaka, postao samovlasnik točno određenog realnog dijela nekretnine. Vlasnici nekretnine da su bili pok. ČĆ L (Č) u udjelu od ½ dijela cijele nekretnine i pok. ČĆ V (E) u udjelu od ½ dijela cijele nekretnine. Pok. ČĆ I i pok. ČĆ V da su u trenutku smrti naslijedila njihova djeca, zakonski nasljednici i to: pok. IĆ LĆ (majka tužiteljice), u udjelu od 3/5 dijela cijele predmetne nekretnine, pok. HĆ, u udjelu od 1/5 dijela cijele predmetne nekretnine i pok. UĆ (baka suvlasnice DĆ), u udjelu od 1/5 dijela cijele predmetne nekretnine. Između imenovanih zakonskih nasljednika da je izvršena usmena dioba predmetne nekretnine na način da je pok. IĆ H pripao točno određen realno odvojen dio nekretnine, a prema priloženom prijedlogu parcelacije označen slovnim oznakama D-C-P-H-G-F-E-O-D i zelenom bojom, pok. HĆ točno određen realno odvojen dio nekretnine u tužbi priloženom prijedlogu parcelacije označen slovnim oznakama E-F- G-H-R-I-J-K-L-M-N-E i rozom bojom i pok. UĆ točno određen realno odvojen dio nekretnine u tužbi priloženom prijedlogu parcelacije označen slovnim oznakama A-B-C-D-A i plavom bojom. Pok. IĆ, pok. HĆ i pok. UĆ da su od trenutka sklapanja usmene diobe bili u isključivom samostalnom posjedu svatko točno određenog. Pok. HĆ djed je SĆ, koja je prodala svoj suvlasnički dio realno odvojenog dijela formalno upisanom suvlasniku ĆĆ, pradjed formalno upisanog suvlasnika OĆ, djed pok. HĆ, supruga BĆ koja je prodala svoj suvlasnički dio realno odvojenog dijela nekretnine tuženiku te djed KĆ koji je također prodao svoj suvlasnički dio realno odvojenog dijela nekretnine tuženiku. Tuženik da je u trenutku sklapanja kupoprodajnog ugovora s prodavateljima BĆ i KĆ znao da kupuje suvlasnički dio realno odvojenog dijela nekretnine u tužbi priloženom prijedlogu parcelacije prikazanog slovnim oznaka E-F-G-H-R-I-J-K-L-M-N-E i rozom bojom. Pok. IĆ da je u trenutku smrti naslijedila tužiteljica, njezina kći, u cijelosti. Tužiteljica navodi da je u trenutku smrti svoje majke postala samovlasnicom središnjeg dijela nekretnine. Tužiteljica da je prije 25 godina na središnjem dijelu nekretnine, izgradila dva objekta, a koju izgradnju objekata nitko od ostalih vlasnika realno odvojenih dijelova nekretnine nije ometao, obzirom da su poštivali postojanje usmene diobe. Navedeni objekti uz opisan realno odvojen dio nekretnine na kojoj su objekti izgrađeni da su u isključivom kvalificiranom posjedu tužiteljice. Činjenicu kvalificiranog posjedovanja određenog realno odvojenog dijela nekretnine tužiteljice da rješenje o izvedenom stanju, temeljem kojeg su se objekti ozakonili i to temeljem isključivog zahtjeva tužiteljice. Iz obrazloženja priloženog rješenja da je razvidno da su svi formalno upisani suvlasnici na predmetnoj nekretnini pozvani na uvid u spis javnim pozivom radi izjašnjenja, međutim, nitko da se pozivu nije odazvao. U odnosu na južni dio nekretnine, koji da je dio nakon usmene diobe pripao pok. PĆ, da je razvidno da između realno odvojenog dijela nekretnine koji pripada tužiteljici i južnog dijela nekretnine postoje dijelovi suhozida, a koji je suhozid nekada cijelom dužinom odvajao realno odvojeni dio u vlasništvu tužiteljice i realno odvojeni dio u suvlasništvu tuženika i koji je danas u većinskom dijelu razrušen. Tužiteljica navodi da neprekidno, samostalno i pošteno posjeduje i koristi točno određen dio nekretnine, računajući i posjedovanje njezine prednice zasigurno preko više od 60 godina. Tužiteljica da je temeljem diobe između pravnih prednika stranaka pa potom nasljeđivanjem, a podredno dosjelošću, kvalificiranim posjedovanjem, stekla pravo vlasništva na opisanom realno odvojenom dijelu nekretnine. Tužiteljica navodi da je 19. kolovoza 2021. utvrdila da joj je tuženik na ulazna vrata jednostavne zgrade - slobodnostojeće stambene namjene, ukupne visine 4,13 m, dvostrešnog krova, nepravilnog tlocrta, maksimalne tlocrtne dužine i širine (5,09 x 7,48) m2 sa vanjskom terasom koja se sastoji od prizemlja u kojem se nalazi jedna stambena jedinica neovlašteno postavio narbu i lokot i na ulazna vrata slobodnostojeće jednostavne zgrade, stambene namjene, ukupne visine 4,84 m, ravne krovne ploče, pravilnog tlocrta, maksimalne dužine i širine (3,55 x 2,80) m2 koja se sastoji od suterena i prizemlja u kojem se nalazi spremište i jedna stambena jedinica, te neovlašteno postavio narbu za lokot, lanac i lokot kao i da je na ulazna bijelo metalna vrata, koja se vrata nalaze na zapadnom dijelu realno odvojenog dijela nekretnine u vlasništvu tužiteljice, neovlašteno postavio lanac i lokot i time joj uznemirio pravo vlasništva. Zbog svega navedenog tužiteljica da je zahtijevala intervenciju policije. Tuženik da je pred policijskim službenikom naveo kako će tužiteljici otključati lokot na vratima jedino u slučaju ako mu tužiteljica preda ključeve od dva opisana objekta. Tužiteljica navodi da obzirom da je tužiteljica kvalificirana posjednica i isključiva vlasnica na opisanom realno odvojenom dijelu nekretnine tuženik da nema ovlaštenje za takve čini kojima uznemirava pravo vlasništva tužiteljici. Tuženik da nema dopuštenje tužiteljice za takvo postupanje, niti pravnu osnovu, pa da je postavljanjem narbi, lokota i lanaca na ulazna vrata na iznad opisan način povrijedio pravo vlasništva tužiteljice te da ju takvim postupanjem uznemirava u njezinu pravu vlasništva, čime postoji vjerojatnost da će se takav čin uznemiravanja i ubuduće ponavljati. Slijedom iznijetog, tužiteljica predlaže da sud prihvati njen tužbeni zahtjev, uz dosudu parničnog troška tužiteljici.
2. U svojem odgovoru na tužbu tuženik osporava navode iz tužbe i tužbenog zahtjeva. Tuženik ističe kako navodi tužiteljice glede usmene diobe nekretnine na način da je svaki od ranijih suvlasnika, pravnih prednika parničnih stranaka, postao samovlasnikom točno određenog realnog dijela nekretnine nisu točni. U zemljišnim knjigama parnične stranke da su upisane kao suvlasnici predmetne nekretnine ali nikada da nije postojala točna podjela teritorija među suvlasnicima na osnovu koje bi svaki suvlasnik koristio točno određeni dio zemljišta. Stoga se tuženik ne slaže s predloženom parcelacijom tužiteljice prema elaboratu GEA-D d.o.o. Nadalje, tvrdnju da se izgrađenim betonskim stepeništem koje vodi do mora nisu služili drugi suvlasnici tužiteljica da nije ničim dokazala, te se isto smatra irelevantnim za ovaj postupak. Navodi da je životno i logično da su se predmetnim stepeništem koristili svi suvlasnici predmetne nekretnine jer da ono predstavlja najbliži put do mora. Tuženik u cijelosti osporava tvrdnju tužiteljice kako je ona isključivi vlasnik dva objekta izgrađena na predmetnoj nekretnini. Da je evidentno iz Ugovora o kupoprodaji nekretnina od 10. rujna 2018. sklopljenog između KĆ kao prodavatelja i ovdje tuženika ČĆ kao kupca kako je predmet kupoprodaje sukladno čl. I ugovora bila oranica bašanova u Sibinju na kojoj se nalazi kuća koja je legalizirana ali nije upisana. Također, tuženik da je sklopio još jedan ugovor o kupoprodaji nekretnina s BĆ **.**.2018. u kojem je predmet ugovora sukladno čl. I bila oranica bašanova u Sibinju na kojoj se nalazi kuća. Potpisi prodavatelja i kupca na oba kupoprodajna ugovora da su ovjerena kod javnog bilježnika. Prilikom realizacije kupoprodaje prodavatelji KĆ i BĆ da su uveli tuženika kao kupca u posjed nekretnine te su mu na terenu istu pokazali, sve kako je opisano u predmetnim ugovorima, a na što je tuženik i pristao prilikom kupovine. Nadalje, Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Crikvenici, Zemljišnoknjižni odjel u Novom Vinodolskom, 18. rujna 2018. donio je rješenje, posl. broj: Z-34466/2018, kojim dopušta upis u zk. uložak br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na temelju ugovora o kupoprodaji nekretnina od 10. rujna 2018., na nekretninama ĐĆ, otpis kčbr. [katastarska čestica] oranica bašanova u Sibinju 952 čhv 3424 m² u novi zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška] iste katastarske općine uz uknjižbu prava vlasništva za korist tuženika, ČĆ, u 14/80 dijela. Tuženik navodi da nije nesporno da tužiteljica neprekidno samostalno i pošteno posjeduje i koristi točno određen dio predmetne nekretnine, jer da nije postojala nikakva dioba posjeda odnosno vlasništva predmetne nekretnine, odnosno tužiteljica nikada nije bila u kvalificiranom posjedu iste. Tuženik navodi da je tužiteljica pokrenula drugi parnični postupak pod posl. brojem: P-849/2021 pred ovim sudom, radi utvrđenja prava vlasništva na točno određenom dijelu nekretnine. Tužiteljica da je upoznata kako na predmetnoj nekretnini lokoti i lanci stoje već više od godinu dana te na to do sada nije reagirala. Tuženik potražuje trošak parničnog postupka.
3.U tijeku dokaznog postupka sud je izvršio uvid u vlasnički list za z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ( str. 11-15 spisa ), povijesni vlasnički list ( str. 16- 19 spisa ), rješenje posl.br. O- 335/70 ( str. 20-22 spisa), rješenje o nasljeđivanju posl.br.O- 3130/78 ( str. 23-24 spisa), rješenje o nasljeđivanju posl.br. O- 20/20 ( str. 25- 27 spisa ), prijedlog parcelacije ( str. 30 spisa), rješenje o izvedenom stanju ( str. 31-34 spisa), potvrdu PP Crikvenica ( str. 35 spisa), primjerak tužbe ( str. 48-52 spisa), ugovor o kupoprodaji nekretnina ( str. 53-58 spisa), rješenje Z-34466/2018 ( str. 59- 60 spisa), nalaz i mišljenje vještaka Zdravka Pavelića ( str. 112-119 spisa), očitovanje vještaka na podnesak ( str. 128 spisa) proveo vještačenje na licu mjesta 13.studenog 2024. u prisutnosti vještaka Zdravka Pavelić, saslušao svjedoke JĆ, DĆ, KĆ, CĆ, BĆ te parnične stranke.
4. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Službeni list SFRJ br. 4/1977, 36/1977, 36/1980, 6/1980, 69/1982, 43/1982, 58/1984, 74/1987, 57/1989, 20/1990, 27/1990, 35/1991, Narodne novine br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023 dalje u tekstu ZPP), sud je odlučio kao u izreci ove presude.
5. U svojem iskazu svjedok JĆ je iskazao da su vlasnici predmetne nekretnine njegova supruga DĆ, LĆ i ČĆ. Predmetna nekretnina da je u Sibinju, a preko puta njihove kuće i to ispod ceste. Predmetna nekretnina da je podijeljena, a ono što on zna usmeno. Da nije poznavao ostavitelja, a zvao se HĆ, a sa suprugom da se vjenčao prije 40-tak godina, odnosno malo manje. Pok. HĆ predmetnu nekretninu dijelio je na tri dijela i to u koracima, na način da je dio pripao baki od njegove supruge UĆ, drugi dio je pripao majci od LĆ, a treći dio je pripao baki od svjedoka KĆ. On da je to dijelio na način da je 1/5 bila od ostavitelja njegove supruge, 3/5 od gospođe LĆ i 1/5 je bila od roditelja KĆ. Zapadni dio da je dobila njegova supruga, srednji dio LĆ i istočni dio KĆ odnosno njegova majka. Na terenu da su vidljivi suhozidi, iako je to sve sada zaraslo i cijela čestica je omeđena suhozidima. LĆ da ima dva objekta, a jedan od njih je kao ljetna kuhinja, a drugi je mala kućica, a gdje je LĆ dolazila sa kćerkom. To su sagradili negdje 1991. otprilike. Ključeve tih objekata ima samo gospođa LĆ. Između dijela tužiteljice i tog istočnog dijela na terenu da se nazire nekakav suhozid ali to bi trebao utvrditi geometar. U posjedu zapadnog dijela da su supruga i on, a to da su tast i on uređivali. Granicu između njihovog dijela i dijela LĆ čini zapadni zid njezine kućice odnosno pravac prema moru tog zapadnog zida. Iskazao je kako je prolazeći unazad nekoliko godina, ne sjeća se točno kada vidio da su na ulazu u nekretninu tužiteljice postavljeni lanci. Da je nazvao gospođu LĆ i to da joj je rekao. Ona da ih nije stavila već je zvala policiju i došla je i ona iz Zagreba, ispalo je da je ČĆ to postavio i to na ulaznu lesu i na obje te kućice. Ona uopće da nije mogla ući, i navodno je policajac rekao da oni to ne mogu ništa riješiti već da stranke to moraju riješiti na sudu. Da misli da gospođa LĆ nije ušla u svoju nekretninu. I dalje su lokoti na ulaznoj lesi i na kućicama. Pok. HĆ dijelio je prije više od 50 godina, i to da je tako zatekao. Iskazao je da njegovoj supruzi i tužiteljici HĆ, SĆ, OĆ i BĆ nisu osporavali vlasništvo realno odvojenog dijela nekretnine. Između ovih ljudi da nikada nije bilo spora u vezi prava vlasništva ili korištenja realno odvojenih dijelova nekretnine. Njegova supruga i on da nemaju ključeve od objekata LĆ. Tužiteljicu da nitko nije ometao u gradnji njezinih objekata. Sa objektima tužiteljice koristili su se tužiteljica i njezina kćer. ČĆ da nikada nije bio u posjedu tih objekata. Da je ČĆ postavio lokote to zna iz priče jer da je i on bio prisutan kada je bila policija, da osobno to nije vidio. Na mjestu objekata prije nije bilo drugih objekata.
6. U svojem iskazu svjedokinja DĆ je iskazala da se predmetna nekretnina nalazi ispod ceste, a udaljena je 50 metara od njene sadašnje kuće. Vlasnici te nekretnine da su tužiteljica, ČĆ, ĆĆ i ona. U sjevernom dijelu da su škale koje vode do mora i idu kroz cijeli dio njenog terena. Srednji dio da je od AĆ gdje je ona napravila kućicu. Sjeverni dio bi trebao biti od ČĆ i ĆĆ. Nekretnina da je usmeno podijeljena dok je još njena baka bila živa. To je bilo prije 60 godina. HĆ da je bio brat od njene mame i polubrat od AĆ. On da je koracima dijelio tu nekretninu. Na sjevernom dijelu te nekretnine nalazila se njegova nekretnina koje je on bio vlasnik 1/1. Sjeverni dio pripao je njenoj baki UĆ, srednji dio AĆ, a južni dio pripao je HĆ. SĆ, BĆ, OĆ i KĆ kad su naslijedili svoj dio da nisu osporavali njoj njen realni odvojeni dio, a niti tužiteljici. Nikada da nije bilo spora oko toga tko koristi koji dio. Nikada da nije koristila dio od tužiteljice i nema ključeve od objekta tužiteljice. Škale da su u njenom vlasništvu, a objekt da je u vlasništvu LĆ. LĆ da je to izgradila. Nitko da nije ometao LĆ izgradnju tog objekta. Iskazala je da je upoznata da su postavljeni lokot i lanci, a to je postavio ČĆ. Da ga nije vidjela da postavlja ali je vidjela da je postavljeno. LĆ da joj je ispričala da je bila zvala policiju, da je bila došla sa CĆ, za kojega ne zna kako se preziva, da su došli policija i ČĆ i da je on rekao da je to postavio, i da od nje traži ključeve od kuće ako misli da skine lance. Koliko zna ČĆ da nikada nije koristio te objekte od LĆ.
7. U svojem iskazu svjedok KĆ je iskazao da se predmetna nekretnina nalazi ispod ceste u Sibinju – Cupina. Da ima više vlasnika te nekretnine. Iskazao je da tamo odrastao. Tu da je bila vlasnica njegova polusestra SĆ, supruga od njegovog pok. brata BĆ, ne zna da li su ovdje prisutni U, ne može reći sa sigurnošću. Nekretnina da je ispod ceste, tamo je neka ograda i nekakva kućica. Kućicu koristi gospođa LĆ. Dolje je i plaža ali ne zna da li spada u tu česticu i nešto je kameno betonirano. Da je prodao neki svoj dio ne zna 200 ili 300 m2. Radilo se u grešci u prijepisu, da za to nije kriv, a njegovoj mami je pisalo što nasljeđuje, i ona se upisala kao vlasnik UĆ. Trebalo se to upisati na drugu UĆ, to je bilo tako preko 40 godina. To se onda upisalo na DĆ. Da je prodao svoj dio prodao ČĆ, da je prodao svoj udio. Da nije bila izvršena podjela ove nekretnine koliko zna, tako da se zna tko koristi koji dio nekretnine. Nikada da nije bilo da bi on nekome osporavao ako je bio suvlasnik da digne zid ili slično. Nikada da nije bilo da je netko tražio da izvuče da je od nekoga 200 m2, a od nekoga 700 m2. Objekte na terenu da ne zna da li je izgradila LĆ ili netko od LĆ. U to vrijeme da je bio klinac. To da je izgrađeno prije rata možda godinu – dvije. Na upit da li se protivio gradnji tih objekata iskazao je kako nije jer nije bio vlasnik, a njegovi mama i tata bili su zakon. Njegovi roditelji nikada se nisu bunili gradnji tih objekata. Nikada da nije imao ključeve od tih objekata. Da može pretpostaviti da je ključeve imao njegov pok. otac, a oni su bili u [adresa], LĆ je dolazila preko ljeta. Iskazao je da je ČĆ prodao samo svoj udio. ŠĆ da nije dao ključeve od objekata jer ih niti ne posjeduje. Na upit da li je prodao objekte od LĆ iskazao da kakav bi to bio čovjek jer nema posjedovni list. Da mu nije prodao te objekte. Na upit da li je ikada fizički podijeljena ta nekretnina iskazao je da nije.
8. U svojem iskazu svjedok CĆ je iskazao da je obiteljski prijatelj tužiteljice, a tuženika da ne poznaje. Da mu poznato da tužiteljica ima nekretninu, a prije Bunice kod Senja, na samoj granici Novog Vinodolskog odnosno Primorsko- goranske županije i to 35 metara od mora. Ima montažnu vikendicu 35 m 2 i još jedan objekt, misli da je taj 25 m 2, kuhinja i WC, ova dva objekta da su udaljeni 5-10 metara. Zadnji puta da je tamo bio prošle godine kad ga je gospođa AĆ zamolila da se tamo prošeta, pa prije toga da je bio pretprošle godine kada je tamo zatekao lokote. Prvi puta tamo da je bio 1993. Iskazao je da je obiteljski prijatelj tužiteljice, odnosno prijatelj unuke i da je tamo dolazi svake godine, nekada na vikend, a nekada duže i na dva tjedna. Tužiteljica da sigurno ima ključeve od vikendice, a da li sada ima njena kćer D, to da ne zna, ali da je imala. Da sada postoji lokot sa lancem na ulazu, a da se radi o ogradi i glavnog ulaza s ceste, na vikendici da je također lokot, a postavljen je i lokot i lanac na tom manjem objektu. Lokote da nije postavila tužiteljica, već da je tužiteljicu zvao susjed koji to obilazi i rekao da su postavljeni lokoti, da su došli i zvali policiju. Policajac koji je došao na lice mjesta da je zvao sina od ČĆ, on da je bio u kampu, a policajac da je rekao " ja sam ga zvao, ovo je gospodin ČĆ i on je postavio lokote ", a to da je potvrdio gospodin ČĆ. Lokoti da su još tamo, da nisu micani, jer da se pokrenuo ovaj postupak. Svi zajednički da su obilazili vikendicu, i to tužiteljica i njen pok. suprug S, a često da je dolazio zet od AĆ NĆ koji da je vozač pa je znao dolaziti tamo. Da postoji ograda s gornje strane i to da je ulazna ograda, a sa lijeve, desne i donje strane da nema ograda već da je nekada postojao suhozid, bio da više s lijeve strane kada se gleda sa ceste, sa desne strane nešto sitno, gdje su stepenice, da nije bilo suhozida. Tu da su znali dolaziti ŽĆ, i bratići od tužiteljice, da su tuda samo prolazili na more, Ć i O koji tamo imaju vikendicu da su također znali prolaziti tuda, to da su otac i majka od DĆ. U toj vikendici da je boravila samo obitelj od tužiteljice. Da su prolazili stepenicama do plaže sa desne strane gledano prema moru, te stepenice da su po dogovoru, iako to službeno da nije podijeljeno od DĆ, odnosno pok. O. Iskazao je da postoji metalni stup, a to da su si oni postavili, da bi se znalo da je rub čestice, od svih tih koji su suvlasnici čestice. Tada da su na toj čestici bili B KĆ, SĆ, AĆ, a kasnije jesan dio je dodan nasljedstvom DĆ. Iskazao je da je jednom bila situacija početkom 90-tih da je to pomorsko dobro, ali da je to kasnije legalizirano te da je ona odbila dozvolu. Nitko drugi da joj nije ometao u postavljanju objekata i korištenju nekretnine. Vikendica da je postavljena krajem 80-tih, a manji objekt 1995-1996., ovo da zna jer je bio prisutan kad se gradio. Iskazao je da je 2013. vodio geodete, za potrebe legalizacije objekta, pa tako da su mu poznate kvadrature, da je postojao suhozid sa lijeve strane kada se gleda sa ceste, da je bila oznaka da gornje strane, ali taj suhozid da je uništen, sa desne strane kraj šahte za vod da postoji oznaka gdje je rubni dio te čestice, a sa donje strane da je postojala oznaka na suhozidu gdje je granica parcele, ali tog suhozida da više nema. Sa lijeve strane kad se gleda sa ceste, da mu se čini da nedostaje jedan dio metalne ograde.
9. Na temelju čl. 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014, dalje: ZVDSP), ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane. Da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo iz stavka 1. ovoga članka, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari; ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže. Dakle, da bi tužbeni zahtjev bio osnovan, uznemiravanje mora biti učinjeno na drugi način, ali ne i oduzimanjem posjeda.
10. Tužiteljica svojim tužbenim zahtjevom traži od tuženika da ju prestane uznemiravati u njezinu pravu vlasništva na točno određenom realnom dijelu nekretnine, zemljišnoknjižne oznake k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], koji je dio u prijedlogu parcelacije izrađenom od strane GEA-D d.o.o. za geodetsku djelatnost i usluge od srpnja 2021., označen slovnim oznakama D-C-P-H-G-F-E-O-D i zelenom bojom u površini od 1991 m2, na način da na objektima koji se nalaze na toj nekretnini maksimalne tlocrtne dužine i širine (5,09 x 7,48) m2 sa vanjskom terasom prestane postavljati narbu za lokot i lokot, da na ulazna vrata slobodnostojeće jednostavne zgrade, stambene namjene, maksimalne dužine i širine (3,55 x 2,80) m2 prestane postavljati narbu za lokot, lanac i lokot kao i da na metalna bijela ulazna vrata koja se vrata nalaze na zapadnom dijelu opisanog dijela nekretnine prestane postavljati lanac i lokot, kao i da sud naloži tuženiku da uspostavi prijašnje stanje kakvo je bilo prije poduzimanja ovih radnji te da se i ubuduće suzdrži od uznemiravanja prava vlasništva tužiteljice.
11. Iz vlasničkog lista za z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] proizlazi da su suvlasnici k. č. br. [katastarska čestica] oranica bašanova u Sibinju, površine 3424, tužiteljica u 48/80 dijela, MĆ u 4/80 dijela, ČĆ u 12/80 dijela i DĆ u 16/48 dijela. Tužiteljica je dostavila povijesni vlasnički list te rješenja o nasljeđivanju iz kojeg je vidljiv slijed upisa u zemljišnim knjigama. Tužiteljica je u spis dostavila i prijedlog parcelacije ( str. 30 spisa), za koji prijedlog navodi da odražava provedenu diobu između ranije upisanih suvlasnika. Tužiteljica je dostavila u spis i rješenje o izvedenom stanju od 30.ožujka 2017., a iz kojeg je vidljivo se ozakonjuje jednostavna zgrada tlocrtne površine 5,09 x 7,48 m 2, te samostojeća jednostavna zgrada površine 3,55 x 2,80 m 2. Nadalje, tužiteljica je u spis dostavila potvrdu PP Crikvenica od 2.rujna 2021. u vezi obavljenog uredovanja, a povodom postavljanja lokota. Tuženik je u spis dostavio kupoprodajne ugovore iz kojih je vidljiva pravna osnova upisa tuženika u zemljišnim knjigama.
12.Sud je 13.studenog 2024. proveo uviđaj na licu mjesta radi identifikacije nekretnine na kojoj se nalaze objekti te ograda, a za koje tužiteljica navodi da su na iste postavljeni lokoti. Na uviđaju je tužiteljica na licu mjesta pokazala ulazna vrata od dva manja objekta kao i metalna bijela ulazna vrata te je utvrđeno da na istim vratima nema lokota i narbi, te da je tužiteljica otključala oba objekta. Po provedenom uviđaju vještak Zdravko Pavelić je dostavio vještački nalaz i mišljenje u kojem je dostavio i skicu lica mjesta, te je prikazao gdje su se nalazili sporni lokoti i narbe, a koji su kako je to utvrđeno na uviđaju, već uklonjeni. Vještak je dostavio i fotografije predmetne nekretnine iz kojih vidljivo da lokota i narbi nema na vratima od objekata i ulazne ograde. Iz vještačkog nalaza proizlazi da se predmetni objekti nalaze na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Dakle, stanje u trenutku tužbe je promijenjeno, te lokota i narbi više nema. S obzirom da je jedino relevantno stanje u vrijeme zaključenja glavne rasprave, to je tužbeni zahtjev tužiteljice neosnovan, jer su lokoti i narbe nesporno uklonjeni pa sud ne može nalagati tuženiku da uspostavi prijašnje stanje. Također, na raspravi održanoj 30.rujna 2024., tužiteljica je u svojem iskazu navela da su prije dva tjedna ušli u vikend kuću te da četiri i pol godine nisu mogli u vikendicu. Dakle, tužiteljica je sama u tijeku ovog postupka uspostavila ranije stanje te je uklonila lokote i narbe, odnosno, osigurala je ulaz u predmetne objekte te prolaz kroz bijela metalna vrata koja se nalaze na zapadnom dijelu nekretnine.
13. Osim toga, da bi tužba radi zaštite od uznemiravanja prava vlasništva bila osnovana, uznemiravanje mora biti učinjeno na drugi način, ali ne i oduzimanjem posjeda. Postavljanjem lokota i narbi na vrata dvaju objekta te na vrata metalne ograde, koje objekte je doista koristila tužiteljica kao i njena obitelj, te ih je ujedno legalizirala i držala kao svoje, a kako to proizlazi iz iskaza ispitanih svjedoka, tužiteljici je zapravo bio oduzet posjed jer u objekte nije mogla ući, te u tom slučaju, niti nema pravo na zaštitu od uznemiravanja. Neodlučno je pri tome, je li tuženik ulazio i posjedovao predmetne objekte, kad je nedvojbeno tužiteljici oduzeo njihov posjed. S obzirom da je očigledno uspostavljeno ranije stanje te su lokoti i narbe uklonjeni, a očito je i da je tužiteljica sada u posjedu predmetnih objekata, a što se može zaključiti iz činjenice da je upravo ona otključala sve objekte kao i lesu prilikom uviđaja, to je tužbeni zahtjev tužiteljice neosnovan, kojim tužbenim zahtjevom tužiteljica traži zaštitu od uznemiravanja prava vlasništva.
14. Slijedom utvrđenih činjenica, odnosno slijedom utvrđenja da je tužiteljica u tijeku postupka sama uklonila narbe i lokote, kao i utvrđenjem da je radnja tuženika predstavljala oduzimanje posjeda ( bez obzira što nije utvrđivano je li tuženik ulazio u te objekte ili nije ), to nije odlučna činjenica vlasništva realno određenog dijela cijele k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kako ga je opisala tužiteljica, kao niti činjenica je li i kada prethodno provedena dioba k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Stoga sud nije posebno cijenio iskaze ispitanih svjedoka, a radi utvrđivanja činjenice postojanja diobe predmetne nekretnine te vlasništva realno određenih dijelova nekretnine pa je na ročištu 20.prosinca 2024. odbio provesti dokaz saslušanjem parničnih stranaka i svjedokinje BĆ.
15. Prijedlog tužiteljice radi određivanja privremene mjere sud je odbio kao neosnovan, a koji prijedlog je tužiteljica sudu predala uz tužbu, te u kojem traži da sud naloži tuženiku s ulaznih vrata jednostavne zgrade - slobodnostojeće stambene namjene, maksimalne tlocrtne dužine i širine (5,09 x 7,48) m2 sa vanjskom terasom ukloni narbu za lokot i lokot na svoj trošak, odnosno da tužiteljici preda primjerak ključa postavljenog lokota i da s ulaznih vrata slobodnostojeće jednostavne zgrade, stambene namjene, maksimalne dužine i širine (3,55 x 2,80) m2 ukloni narbu za lokot, lanac i lokot na svoj trošak, odnosno da tužiteljici preda primjerak ključa postavljenog lokota te da s metalno bijelih ulaznih vrata koja se vrata nalaze na zapadnom dijelu predmetne nekretnine ukloni lanac i lokot na svoj trošak, odnosno da tužiteljici preda primjerak ključa postavljenog lokota, a koji se objekti i metalna bijela ulazna vrata nalaze na nekretnini zemljišnoknjižne oznake k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. U smislu odredbe čl. 341. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022, 6/2024, dalje: OZ), privremena mjera može se predložiti prije pokretanja i tijekom sudskoga ili upravnoga postupka te nakon završetka tih postupaka, sve dok ovrha ne bude provedena. U smislu odredbe čl. 346. OZ radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim: 1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili 2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. U smislu odredbe čl. 347. OZ radi osiguranja nenovčanih tražbina može se odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja. S obzirom da je tužiteljica sama uklonila lokote i narbe, prijedlog tužiteljice radi određivanja privremene mjere je neosnovan, jer nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 346. OZ, odnosno ne postoji opasnost da bi bez takve mjere tuženik spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine tužiteljice, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, niti je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.
16. Budući je tužiteljica izgubila u sporu, u obvezi je na plaćanje troškova parničnog postupka tuženiku, a na temelju odredbe čl. 154. ZPP i sukladno Tarifi o nagradama i naknadama za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/2023), a tuženika je u ovom postupku zastupao odvjetnik. Parnični trošak tuženika sastoji se od troška sastava odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 eura, trošak pristupa na ročišta i to dana 24.svibnja 2022., 10.veljače 2023., 24.svibnja 2023., 25.rujna 2023., 30.rujna 2024., 13.studenog 2024. i 20.prosinca 2024., svako u iznosu od 200,00 eura, uvećano za trošak PDV, sveukupno 2.000,00 eura. Sud nije priznao tuženiku zatraženi trošak sastava podneska od 4.prosinca 2024., jer isti nije bio nužan niti potreban radi vođenja ove parnice.
U Crikvenici, 5.veljače 2025.
SUDAC:
Kristina Pavelić
PRAVNA POUKA:
Protiv ove presude i rješenja može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa istih. Žalba se podnosi ovom sudu u 3 primjerka, a o žalbi rješava Županijski sud.
DNA:
- punomoćniku tužitelja
- punomoćniku tuženika
