REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Zadru

Borelli 9, 23000 Zadar

Poslovni broj: K-38/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru po sucu toga suda Ani Zrilić, kao sucu pojedincu uz sudjelovanje Eme Vrsaljko kao zapisničara u kaznenom predmetu protiv okrivljenika TZ zbog kaznenog djela iz članka 139. stavak 3. i dr. KZ/11 Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15, 101/17, 118/18 , 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24– dalje u tekstu: KZ/11) povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Zadru broj KO-DO-614/2023 od dana 14. prosinca 2023. godine nakon održane javne rasprave dana 5. veljače 2025. godine u nazočnosti zastupnice optužbe RZ savjetnice u Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, okrivljenika TZ, zamjenika branitelja Trpimira Kučine odvjetnika iz [adresa] te oštećenika MZ, istog dana objavio je javno i

p r e s u d i o  j e

I.

Okrivljenik:

TZ, sin pok. T i pok. R, rođen **.**.1953. u [adresa], gdje i prebiva na adresi [adresa], državljanin Republike Hrvatske, OIB: [osobni identifikacijski broj], konobar, umirovljenik, oženjen, otac dvoje djece, neosuđivan, nalazi se na slobodi,

k r i v  j e

što je dana 9. lipnja 2023., oko 20,00 sati u mjestu Briševo, upravljajući svojim osobnim vozilom marke Citroen Berlingo, kada je na uskom dijelu puta susreo svog brata MZ koji je također upravljao vozilom dolazeći iz suprotnog pravca, a s kojim od ranije ima narušen odnos, nezadovoljan time što se MZ na njegovo traženje nije maknuo s puta da bi on tuda provezao vozilo, izašao iz svog vozila te došao do njegovog vozila, pa u cilju da ga ustraši rekao mu: „što ću se ja tebi micati, tko si ti, ja ću te srediti, ja ću te izbrisati, ubit ću te iz puške, nećeš uživati našu zemlju“, a što je sve kod oštećenog MZ izazvalo osjećaj straha za vlastiti život,

dakle, drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi,

čime je počinio kazneno djelo protiv osobne slobode — prijetnja, opisano i kažnjivo po članku 139. stavak 3. u vezi stavka 2. KZ/11,

pa se okrivljenik TZ, temeljem citirane zakonske odredbe

osuđuje

na kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci

a temeljem odredbe članka 56. KZ/11 okrivljeniku TZ se izriče

uvjetna osuda

te izrečena kazna zatvora neće biti izvršena ako okrivljenik TZ u vremenu provjeravanja od 1 ( jedne ) godine ne počini novo kazneno djelo. Ukoliko okrivljenik TZ u vremenu provjeravanja od 1 ( jedne ) godine počini kazneno djelo, na istoga će se primijeniti odredbe o opozivu uvjetne osude iz članka 58. KZ/11.

II. Temeljem odredbe članka 68. KZ/11 okrivljeniku se izriče sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja. Temeljem odredbe članka 58. stavak 5 KZ/11 okrivljenik TZ se upozorava da sud može opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne ukoliko bez opravdanog razloga krši obvezu koja mu je određena sigurnosnom mjerom.

III. Temeljem odredbe članka 69. KZ/11 okrivljeniku se izriče sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu. Temeljem odredbe članka 58. stavak 5 KZ/11 okrivljenik TZ se upozorava da sud može opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne ukoliko bez opravdanog razloga krši obvezu koja mu je određena sigurnosnom mjerom.

IV. Temeljem odredbe članka 158. stavak 2. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/11 – odluka Ustavnog suda i 143/12, 56/13, 145/13, 152/14 i 70/17 , 126/19, 130/20, 80/22 i 36/24 – dalje u tekstu: ZKP/08) oštećenik MZ se upućuje da imovinskopravni zahtjev ostvari u parnici.

V. Temeljem odredbe članka 148. u svezi članka 145. stavak 2. točka 6. ZKP/08 okrivljenik TZ je dužan platiti paušalnu svotu od 100,00 (sto) eura u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske u roku od 15 (petnaest) dana.

VI. Temeljem odredbe članka 148. u svezi članka 145. stavak 2. točka 1. ZKP/08 okrivljenik TZ je dužan platiti stvarni trošak od 482,68 eura

(četrstoosamdesetdvaeuraišezdesetosamcenta) u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske u roku od 15 (petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Zadru je dana 14. prosinca 2023. godine podiglo optužnicu KO-DO-614/2023 protiv okrivljenika TZ radi kaznenog djela iz članka 139. stavak 3. i dr. KZ/11.

2. U odnosu na kazneno djelo koje mu je stavljeno na teret okrivljenik je iskazao da se ne smatra krivim.

3. U dokaznom postupku je ispitan oštećenik MZ, također i po prijedlogu obrane je ispitana SZ inače sestra okrivljenika i oštećenika, te vještakinja dr. Arlena Sabljar, psihijatrica.

4. Pročitani su i dokazi priloženi sudskom spisu i to : medicinska dokumentacija (list spisa 17), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola (list spisa 18), potvrda o privremenom oduzimanju predmeta (list spisa 19), zdravstveni karton (list spisa 54- 57), potvrda o visini dohotka (list spisa 108-112) te je izvršen uvid u fotografije (list spisa 148-150). Na samom kraju je pročitan i podatak o osuđivanosti odnosno izvadak iz kaznene evidencije za okrivljenika.

5. Sud je ocijenio sve provedene dokaze i to kako svaki dokaz zasebno tako je i iste doveo u međusobnu vezu jedne s drugima te sa obranom okrivljenika i nalazi dokazanim da je okrivljenik počinio kazneno djelo koje mu je stavljeno na teret.

6. Okrivljenika se tereti za kvalificiranu prijetnju a teža kvalifikacija odnosi se na prijetnju bliskoj osobi, konkretno bratu i ova činjenica nije sporna, da su okrivljenik i oštećenik braća a ta nesporna činjenica proizlazi iz njihovih iskaza, istog prezimena i istih imena roditelja.

7. Također, nije bilo sporno niti vrijeme počinjenja kaznenog djela, a niti mjesto počinjenja kaznenog djela, a na okolnosti točnog susreta priložene su i fotografije ( list spisa 148-150 ).

8. Nije bilo sporno niti da su okrivljenik i njegov brat u narušenim odnosima, koji narušen odnos je detaljno u svojoj obrani pojašnjavao okrivljenik te je na tu okolnost predložio da se ispita njihova sestra SZ ( list spisa 143-145 ) koja je također detaljno i opširno ( premda za samo kazneno djelo irelevantno ) iznosila genezu sukoba unutar obitelji, svoj odnos sa jednim i drugim bratom, te svoj strah od oštećenika. Kao što je navedeno, ista nije svjedok ovog događaja, niti je događaju bila prisutna a njezin iskaz samo je potvrdio ono što među strankama nije niti sporno a to je da su braća duži vremenski period prije inkriminacije bila u međusobno teško narušenim odnosima očito radi podjele imovine i drugih osobnih i obiteljskih problema. Iz kazivanja predmetne svjedokinje, sestre obojice, razvidno je da je ista u dobrim odnosima sa okrivljenikom te je pojašnjavala da je on dobar čovjek, dok je istovremeno u lošim odnosima sa oštećenikom te ga je u tom kontekstu i opisala.

9. Specifičnost ovog kaznenog djela je to što je sud imao na raspolaganju samo iskaz okrivljenika i oštećenika koji je morao detaljno analizirati jer nema drugih svjedoka inkriminacije.

10. Dakle, sud je analizirao obranu okrivljenika i kazivanje oštećenika, dvojica braće koji su se susreli inkriminiranog dana te je okrivljenik negirao počinjenje prijetnje kod tog susreta.

11. Oba brata su potvrdila da su se inkriminirane prigode susreli, i to nije sporno. Braća jedan blizu drugoga imaju zemlju koju obrađuju. Toga dana, oba brata su čila jedan drugoga, okrivljenik je čuo da oštećenik pali pumpe, a također je i oštećenik čuo okrivljenika. Kada su obavili svoj posao, oba brata su krenula svojim vozilima i susreli su se na poljskom putu. Nisu se mogli mimoići, tako tvrdi okrivljenik, dok je oštećenik smatrao da tu postoji jedno proširenje i da su se mogli mimoići. Iz iskaza obojice proizlazi da je upravo okrivljenik izašao iz svog vozila, i došao do oštećenika. Oštećenik je tvrdio da mu je tada okrivljenik zaprijetio, dok je okrivljenik to negirao. Oštećenik je rekao da mu je tada prijetio da će ga ubiti, srediti, izbrisati, da će ga ubiti iz puške i da neće uživati njihovu zemlju. Kod tog susreta upravo nakon što mu je prišao, i izrekao prijetnje, oštećenik se svojim vozilom vratio unazad i omogućio okrivljeniku da prođe tim putem.

12. Sami susret je okrivljenik opisao na sljedeći način u svojoj obrani na raspravi od 5. veljače 2025. godine : „Nije bio mrak, više je bio zalazak sunca u inkriminirano vrijeme. Vidio sam auto ali nisam znao tko je u autu dok nisam došao blizu, mislio sam da su mu kćer ili žena pa da se ne znaju vratiti. Ja sam se kretao iz polja prema kući. Nisam bio pod utjecajem alkohola. Policija je došla sutradan oko 2, 2 i pol sata. Kad sam došao u postaju izmirili su mi alko test. Bio je ručak i ja sam popio dvije čaše vina….Ja kad sam taj dan došao u 5 sati popodne rezati povrće, ja sam njega čuo da i on radi u blizini jer uzima tuđu zemlju u najam. Čuo sam da su mu radile pumpe. Najvjerojatnije je i on čuo moju frezu. Ja pretpostavljam da je on išao namjerno ili ne namjerno vidjeti što ja radim, zato smo se mi i susreli na tom putu. Taj put je širok 2 ili 2 i pol metra. On je stao na sred puta i stoji. Nismo se mi tu mogli mimoići. Ja kad sam došao na 4 metra ja sam stao i izašao iz auta jer ja nisam znao tko je u autu. Ja sam kad sam izašao pretpostavljao da su mu unutra žena ili kćer, a one se ja mislim ne znaju vratiti na rikverc, htio sam im pomoći. Ja nisam sa njegovom ženom i kćeri ni u dobrim ni u lošim odnosima, ali su oni okretali glavu od mene. … Ja sam ostavio moje auto otvoreno izašao sam iz auta, išao sam pješke prema njegovom autu jer je stajao nasred puta i nije se htio pomaknuti. Kad sam došao nasuprot auta otvoren je prozor i vidim njega u autu, rekao sam mu što se ne makneš a on je meni drsko odgovorio neću. Također mi je rekao tko si ti da ti se ja maknem. Na tom mjestu oštećenik se mogao vratiti 20 metara unatrag, da bi se mimoišli, a ja sam sam se trebao maknuti 300 metara nazad. Kad je on rekao da se neće maknuti ja sam njemu rekao „e sad idem zvati policiju“ i kad sam se malo odmaknuo rekao sam mu životinjo jedna i meni je sada radi toga žao što sam ga tako nazvao. On nije tražio od mene da se ja maknem. Ja nisam rekao MZ što ću se ja tebi micati tko si ti, već je on to meni rekao. To je netko zamijenio riječi. Ja nikada nisam rekao MZ da ću ga srediti, da ću ga ubiti iz puške i da neće uživati našu zemlju. Oštećenik tada nije niti uživao moju zemlju. Taj poljski put ne zove se Put Bunara, taj put nema ime. Oštećenik je bio u vozilu marke Mercedes karavan, ja mislim. Kada me pitate kako se to završilo, pa oštećenik se vratio u rikverc Taj put gdje smo se susreli ne vodi prema njegovoj njivi sa čatrunima. On nije izlazio iz auta, on meni nije ni psovao niti mi je išta govorio. Ja taj dan nisam konzumirao alkohol, kad idem u polje ne pijem. Mislim da je to bio petak ili subota.“

13. Analizom obrane i kazivanja oštećenika jasno je i nedvojbeno da su se braća teško narušenih odnosa od prije, susrela na poljskom putu, na uskom putu na kojemu se nisu mogli mimoići, odnosno, okrivljenik je tvrdio da nisu mogli, a oštećenik je tvrdio da ima jedno proširenje gdje su mogli. Uglavnom, niti jedan se ovom drugom nije želio maknuti sa puta, odnosno, oštećenik je očekivao da će to učiniti okrivljenik, i obratno. Kod tog susreta je okrivljenik bio taj koji je izašao iz svoga vozila i došao do vozila oštećenog. Nakon tog dolaska do vozila oštećenog, oštećeni je taj koji se vraća u rikverc i omogućava okrivljeniku prolazak, a kod samog susreta sami okrivljenik navodi „On ( oštećenik) nije izlazio iz auta, on meni nije ni psovao niti mi je išta govorio“. Upravo radi ovog slijeda događaja gdje oštećenik odustaje od nauma da se mimoiđu, vraća se u rikverc i omogućava okrivljeniku prolazak, a da se pritom s njim ne raspravlja, ne psuje mu i ništa mu ne govori, sud drži da se oštećenik tako ponašao upravo radi prijetnji koje mu je brat izrekao. Sam oštećenik navodi na raspravi od 1. listopada 2024. godine „Ja sam se ustrašio, vratio sam se autom u rikverc…Ranije prijetnje nisam prijavljivao policiji, jer sam mislio žao mi je, pijan je, proći će ga, ali on je to počeo koristiti pa mi je sve više i više prijetio“. Dakle, sud drži da je kada je izašao iz svog vozila i došao do oštećenika, okrivljenik istome zaprijetio riječima navedenim u izreci ove presude, koje su dosita izazvale strah kod oštećenika, koji se odmah vozilom vratio u rikverc i omogućio okrivljeniku prolazak vozilom. Ovo kazneno djelo može se počiniti samo s namjerom, a namjera je usmjerena ka tome da se drugome ozbiljno prijeti da bi ga se ustrašilo ili uznemirilo, a prijetnja osim što je bila objektivno podobna da kod oštećenika izazove strah, ona je u konkretnom slučaju i subjektivno kod oštećenika izazvala strah da bi okrivljenik svoje prijetnje mogao realizirati te uslijed straha reagira na način da se miče sa puta okrivljeniku vožnjom u rikverc po poljskom putu i to 50 metara do glavnog puta te je oštećenik odmah otišao kući i pozvao policiju ( kako to navodi u svom iskazu na listu spisa 44).

14. Oštećenik je naveo da mu je okrivljenik prijetio oružjem te da ga se boji jer isti konzumira alkohol, da pije. Da je okrivljenik doista posjedovao oružje, pušku, kojom je prijetio oštećeniku, ova tvrdnja se pokazala istinitom te su od okrivljenika oduzete dvije puške, lovačke, koje je doduše legalno posjedovao uz oružani list što proizlazi iz Potvrde o privremenom oduzimanju predmeta list spisa 19.

15. Da okrivljenik konzumira alkohol kako to oštećenik tvrdi, i ova tvrdnja se pokazala istinitom što proizlazi iz zapisnika o prisutnosti alkohola…( list spisa 18). Naime, nesporna je i činjenica da je okrivljenik alkotestiran sutradan 10. lipnja 2023. godine te je naveo i u zapisniku i na raspravi da je iza ručka popio dva gemišta, dočim je okrivljenik tvrdio da kada radi u polju da ne pije. Međutim, provedeno je psihijatrijsko vještačenje okrivljenika po vještakinji dr. Arleni Sabljar ( list spisa 61-75 ) te je ista zaključila da okrivljenik ne boluje od teške duševne bolesti već ima psihički poremećaj Posttraumatski stresni poremećaj - PTSP (F43.1), s promijenjenom osobnosti nakon katastrofalnih događaja (F 62.0). U ratu ranjen gelerom u glavu i lijevu nogu, također okrivljenik štetno zloporabi alkohol (F 10.1). Vještakinja je zaključila da je okrivljenik in tempore criminis bio bitno smanjeno sposoban upravljati svojom voljom i postupcima, bitno je smanjeno mogao shvatiti značenje svojih postupaka. Dakle bio je bitno smanjeno ubrojiv. Vještakinja je navela da okrivljenikovo psihičko stanje može u budućnosti poticajno djelovati na počinjenje istovrsnog ili nekog težeg kaznenog djela. Alkohol kao takav može potaknuti agresivno ponašanje kod okrivljenika. Uslijed navedenog vještakinja je zaključila da je potrebno primijeniti sigurnosnu mjeru liječenja od PTSP-a u ambulantnim uvjetima. Do sada je bio u diskontinuiranom tretmanu, potrebno je redovito odlaziti na kontrole i uzimati preporučenu terapiju . Preporučila je potpunu apstinenciju od alkohola.

16. Poradi svega navedenog, uvažavajući zaključak vještakinje koja je kod okrivljenika pronašla tri dijagnoze poradi kojih je u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio bitno smanjeno ubrojiv uz činjenicu da su mu oduzete dvije lovačke puške te uvažavajući tijek događanja koji su opisali okrivljenik i oštećenik nalazi se dokazanim izvan svake sumnje da je okrivljenik 9. lipnja 2023., oko 20,00 sati u mjestu Briševo, upravljajući svojim osobnim vozilom marke Citroen Berlingo, kada je na uskom dijelu puta susreo svog brata MZ koji je također upravljao vozilom dolazeći iz suprotnog pravca, a s kojim od ranije ima narušen odnos, nezadovoljan time što se MZ na njegovo traženje nije maknuo s puta da bi on tuda provezao vozilo, izašao iz svog vozila te došao do njegovog vozila, pa u cilju da ga ustraši rekao mu: „što ću se ja tebi micati, tko si ti, ja ću te srediti, ja ću te izbrisati, ubit ću te iz puške, nećeš uživati našu zemlju“, a što je sve kod oštećenog MZ izazvalo osjećaj straha za vlastiti život, dakle, drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi, pa ga je sud za učin ovog kaznenog djela proglasio krivim.

17. Pri izboru vrste i mjere kazne sud je, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, ocijenio sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža (olakotne i otegotne okolnosti), a osobito jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, stupanj povrede počiniteljevih dužnosti, način počinjenja i skrivljene učinke kaznenog djela, prijašnji počiniteljev život, njegove osobne i imovinske prilike te njegovo ponašanje nakon počinjenog kaznenog djela, odnos prema žrtvi i trud da naknadi štetu.

18. Sud je okrivljeniku kao olakotnu okolnost cijenio bitnu smanjenu ubrojivost u vrijeme počinjenja kaznenog djela, te korektno držanje pred sudom a uvažio je i osobne i imovinske prilike okrivljenika. Također je sud okrivljeniku kao olakotnu okolnost cijenio i neosuđivanost. Otegotnih okolnosti na strani okrivljenika sud nije našao.

19. Uvažavajući sve navedene okolnosti na strani okrivljenika sud je istome za navedeno kazneno djelo izrekao kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci koja se neće izvršiti ako okrivljenik u roku provjeravanja od 1 (jedne) godine ne ponovi kazneno djelo.

20. Sud navedenu kaznenopravnu sankciju smatra u cijelosti primjerenom kako osobi okrivljenika koji nije osuđivan, tako i njegovoj krivnji i težini kaznenog djela te smatra da će se i samom prijetnjom kaznom zatvora a bez izvršenja istoga ostvariti kako opća svrha kaznenopravnih sankcija tako i svrha uvjetne osude.

21.Okrivljenik je upozoren da ukoliko u vremenu provjeravanja počini kazneno djelo, na istu će se primijeniti odredbe o opozivu uvjetne osude iz članka 58. KZ/11.

22. Temeljem odredbe članka 68. KZ/11 okrivljeniku je izrečena sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja. Temeljem odredbe članka 58. stavak 5 KZ/11 okrivljenik TZ je upozoren da sud može opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne ukoliko bez opravdanog razloga krši obvezu koja mu je određena sigurnosnom mjerom.

23. Temeljem odredbe članka 69. KZ/11 okrivljeniku je izrečena sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu. Temeljem odredbe članka 58. stavak 5 KZ/11 okrivljenik TZ je upozoren da sud može opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne ukoliko bez opravdanog razloga krši obvezu koja mu je određena sigurnosnom mjerom.

24. Opravdanost izricanja navedenih sigurnosnih mjera sud nalazi u zaključku vještakinje psihijatrijske struke koja je zaključila da je okrivljenik u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio bitno smanjeno ubrojiv i to radi tri dijagnoze te je sama preporučila izricanje sigurnosne mjere, te je preporučila da liječenje bude u ambulantnim uvjetima. Okrivljenikovo psihičko stanje može poticajno djelovati na počinjenje nekog novog kaznenog djela a alkohol može potaknuti agresivno ponašanje kod okrivljenika pa sud nalazi opravdanim okrivljeniku izreći obje sigurnosne mjere koje bi trebale otkloniti u budućnosti poticajnu opasnost od počinjenja novih kaznenih djela.

25. Temeljem odredbe članka 158. stavak 2. ZKP/08 oštećenik MZ je upućen da imovinskopravni zahtjev ostvari u parnici. Naime, oštećenik je naveo da postavlja imovinskopravni zahtjev a o visini da će se izjasniti do kraja postupka, međutim, kako se isti nije izjasnio, upućen je da imovinskopravni zahtjev a što bi bila naknada nematerijalne štete, ostvari u parničnom postupku.

26. Temeljem odredbe članka 148. u svezi članka 145. stavak 2. točka 6. ZKP/08 okrivljenik TZ je dužan platiti paušalnu svotu od 100,00 (sto) eura u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske u roku od 15 (petnaest) dana. Paušalna svota odmjerena je s obzirom na duljinu i složenost kaznenog postupka te imovinske prilike okrivljenika, te je uvažavajući sve ove okolnosti odmjerena bliže minimalnom iznosu.

27. Temeljem odredbe članka 148. u svezi članka 145. stavak 2. točka 1. ZKP/08 okrivljenik TZ je dužan platiti stvarni trošak od 482,68 eura

(četrstoosamdesetdvaeuraišezdesetosamcenta) u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske u roku od 15 (petnaest) dana. Stvarni trošak se odnosi na psihijatrijsko vještačenje u iznosu od 427,47 eura isplaćenih vještakinji Sabljar te na trošak njenog pristupa na raspravu u iznosu od 55,21 euro. Navedeni troškovi su predujmljeni iz sredstava suda a okrivljenik je predmetni trošak dužan vratiti u Državni proračun iz kojega se financira i ovaj sud.

28.Slijedom svega iznesenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zadru, 5. veljače 2025.

Sutkinja

Ana Zrilić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o istoj odlučuje Županijski sud.

Presuda se može pobijati zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede Kaznenog zakona, te zbog odluke o kazni, troškovima kaznenog postupka, imovinskopravnom zahtjevu i zbog odluke o oduzimanju imovinske koristi.

DNA:

1. Općinsko državno odvjetništvo u Zadru, na broj KO-DO-614/2023,

2. Okrivljenik TZ,

3. Branitelj Šime Petrić odvjetnik iz Zadra,

4. Oštećenik MZ,

5. U spis K-38/2024.

Nakon pravomoćnosti :

Probacijski ured Zadar