Poslovni broj: Us I-3297/2023-9

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Ani Jurišić, te Neni Čulić, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja FV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po opunomoćeniku Ivanu Rude, odvjetniku u odvjetničkom društvu Rude i partneri d.o.o. u Šibeniku, protiv tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalna služba za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, OIB: 84891127540, uz sudjelovanje zainteresirane osobe ŠV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po opunomoćeniku Srđanu Vrdoljaku, odvjetniku u Splitu, radi promjene podataka u katastarskom operatu, nakon javne rasprave zaključene 21. siječnja 2025. u prisutnosti zamjenice opunomoćenika tužitelja i opunomoćenika zainteresirane osobe, te u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, dana 5. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja radi poništenja rješenja Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalna služba za drugostupanjski postupak, KLASA: UP/II-932-07/23-07/208, URBROJ: 541-11/5-23-2 od 30. listopada 2023., kao i za poništenjem rješenja Područnog ureda za katastar Šibenik KLASA: UP/I-932-07/22-02/2747, URBROJ: 541-26-02/5-22-2 od 19. prosinca 2022.

II. Nalaže se tužitelju da zainteresiranoj osobi naknadi troškove ovog upravnog spora u iznosu od 2.500,00 eura u roku od 15 dana od dana dostave pravomoćne odluke o troškovima.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-932-07/23-07/208, URBROJ: 541-11/5-23-2 od 30. listopada 2023., odbijena je žalba FV, ovdje tužitelja, izjavljena protiv rješenja Područnog ureda za katastar Šibenik, KLASA: UP/I-932- 07/22-02/2747, URBROJ: 541-26-02/5-22-2 od 19. prosinca 2022., kojim su, na zahtjev ŠV, ovdje zainteresirane osobe, izmijenjeni podaci u katastarskom operatu k. o. [katastarska općina] na način naveden u izreci prvostupanjskog rješenja.

2. Tužitelj u pravodobnoj tužbi pobija osporeno rješenje tuženika zbog postupanja suprotno pravilima upravnog postupka, zbog pogrešne i nepravilne primjene materijalnih propisa, te zbog netočno i nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja. U bitnom navodi da je pobijanim rješenjima prihvaćen Geodetski elaborat izrađen dana 29. 11. 2022. od strane UOIG vl. OV dipl. ing. geod. koji ne odgovara stvarnom i dosadašnjem stanju na terenu, i prethodno izvršenoj diobi matične parcele izvršenoj od strane zajedničkog prednika stranaka njihovog oca pok. LV kao tadašnjeg vlasnika obje čestice, temeljem izvorne Skice premjeravanja od 12. listopada 1999. po kojoj je izrađen prijavni list br. 88/2378/99, a i u suprotnosti je sa kasnije izrađenom Skicom premjeravanja br.1338 (Prijavni list 1338/05-02/940), K.P. 173/05 koja je provedena i ucrtana u katastarski plan, što je u konačnici u stvarnosti rezultiralo da je treća osoba ŠV nezakonito pripojila svojoj nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] ZGR K. O. [katastarska općina] (po novom stanju kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]) 10 m2 koji se dotada nalazio u sklopu nekretnina čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] (Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]) tužitelja, i to upravo onaj dio koji se nalazi na rubnom istočnom dijelu između točaka 16. i 10. (a koji predstavlja razliku između novopredložene duljine ove linije D-6.19 i prethodne duljine ove linije D-5.80 m po službenoj skici premjeravanja iz 1999. odnosno 4,84 m2 po skici premjeravanja br.1338, a koji oduzeti prostor se sjeverno proteže do granice sa čest. zgr. [katastarska čestica]. K. O. [katastarska općina] (točka 7. Skice izmjere iz studenog 2022. izrađenog dana 29. 11. 2022. od strane UOIG vl. OV dipl. ing. geod. .Spornim elaboratom je, navodi se dalje u tužbi, iskorištena činjenica da u tim točkama nema međašnih oznaka, što ne znači da stvarna međa ne postoji, a koja je sada pomaknuta na štetu tužitelja. Ujedno je cijeli plan neosnovano pomaknut u desno na štetu tužitelja, pa su sporne i točke 17.i 19. iz spornog elaborata izrađenog dana 29.

11. 2022. od strane UOIG vl. OV dipl. ing. geod. kao i istočna linija puta k. č. [katastarska čestica] ispod točke 16. tako da je prikazano da linija 26-19 ima duljinu 14.66 m, a po skici premjeravanja iz 1999. godine duljina između tih točaka je bila 14.60 m., pa sada po novom stanju ispada da dio zida tužitelja (koji se do sada nalazio isključivo na čest, zgr. 1558/1 K. O. [katastarska općina]) zalazi u put č. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Upravo iz tog razloga nekretnina zainteresirane osobe ima površinu veću od 400 m2 što do sada nije imala, što u cijelosti mijenja prostornoplansku namjenu njezine nekretnine, pa se iz svega dolazi do zaključka da svrha izrađenog spornog elaborata nije evidentiranje stvarnog položaja k. č. [katastarska čestica] ZGR K. O. [katastarska općina], već je svrha istog povećanje površine iste nekretnine kako bi se zadovoljili prostornoplanski uvjeti, a koje povećanje površine se moglo izvršiti samo na štetu nekretnine tužitelja, pri čemu su zanemareni svi prijašnji elaborati, skice premjeravanja i stvarno stanje na terenu. Apsurdan je dakle pravni stav tuženika da je žalba tužitelja neosnovana jer je „samo došlo do grafičke promjene čestica u vlasništvu žalitelja“ (promjene na kopiji katastarskog plana) a da su prvostupanjskim rješenjem i spornim elaboratom tužiteljeve k. č. [katastarska čestica] ostale nepromijenjene u pisanom dijelu katastarskog operata, odnosno iste su zadržale svoju knjižnu površinu. Međutim ukoliko pobijano rješenje ostane na snazi, tada je upitno kakvo bi bilo to novo evidentiranje „stvarnog“ položaja nekretnina tužitelja, jer bi nakon tog evidentiranja svakako bilo utvrđeno da mu je treća osoba spornim elaboratom oduzela dio nekretnine - tužitelju bi nedostajala upravo ta oduzeta - položajno konkretna i prostorno određena a ne imaginarna površina, a došlo je i do pomicanja međa koje dotad nisu bile sporne, a što je sve u suprotnosti s odredbama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina i Pravilnika o geodetskim elaboratima, posebno člankom 24. Pravilnika o geodetskim elaboratima. Predlaže poništiti prvostupanjsko rješenje, te rješenje tuženika.

3. U odgovoru na tužbu tuženik ostaje kod navoda iznijetih u obrazloženju osporenog rješenja, te predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.

4. Sud je u smislu odredbe tada važećeg članka 19. stavak 3. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 20/10, 143/12, 152/14, 64/16, 29/17 i 110/21, dalje ZUS), rješenjem od 22. veljače 2024. pozvao zainteresiranu osobu na sudjelovanje u sporu. U odgovoru na tužbu zainteresirana osoba navodi kako je prvostupanjsko tijelo donijelo rješenje povodom njenog zahtjeva za provedbu geodetskog elaborata za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta izrađen u svrhu evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica na k.č. *1558/4 u k. o. [katastarska općina], a koji je elaborat je izrađen od strane Ureda ovlaštenog inženjera geodezije dipl. ing.geod. Slaven Lambaša, dana 29.11.2022. te potvrđen od strane Područnog ureda za katastar Šibenik potvrdom KLASA: 932-06- 22-02/3939 URBROJ: 541-26-01/7-22-3 od 16.12.2022. Pregledom prijavnog lista geodetskog elaborata vidljivo je da je predloženo poništenje k.č. *1558/4 k. o. [katastarska općina] površine 392 m2 i spajanje u k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 402 m2 te da nije predložen upis promjene nositelja prava. Iz navedenog je razvidno da je upravo tim elaboratom izmjereno stvarno stanje na terenu, odnosno utvrđen je stvarni oblik i površina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pri čemu su nekretnine u vlasništvu tužitelja oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u pisanom dijelu katastarskog operata ostale nepromijenjene, odnosno iste su zadržale svoju knjižnu površinu, slijedom čega su u cijelosti neosnovani navodi da bi tužitelju bio oduzet dio njegove nekretnine. Predlaže odbiti tužbu tužitelja kao neosnovanu.

5. U sporu je održana rasprava 21. siječnja 2025. čime je strankama u skladu sa odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine 36/2024) dana mogućnost da se izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima, koja su predmet ovog upravnog spora, na koju nije pristupio uredno pozvani tuženik, pa je ista održana u njegovoj odsutnosti, pozivom na odredbu članka 91. stavak 3. u svezi s odredbom članka 89. stavak 4. ZUS-a. Tužitelj i zainteresirana osoba, ustrajali su u svojim dotadašnjim navodima, te su popisali trošak spora.

6. U cilju ocijene zakonitosti osporenog rješenja tuženika, tijekom dokaznog postupka sud je pregledao dokumentaciju priloženu u sudskom spisu predmeta, te je pregledana i čitana cjelokupna dokumentacija sadržana u spisu tuženika, koji spis je dostavljen uz odgovor na tužbu. Sud je odbio prijedlog tužitelja za izvođenjem dokaza njegovim stranačkim saslušanjem te za provođenjem očevida na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke, budući da je činjenično stanje utvrđeno tijekom upravnog postupka, kao i tijekom ovog spora, dostatno za odluku u ovoj upravnoj stvari.

7. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

8. Predmet ovog upravnog spora je u smislu odredbe članka 3. ZUS-a ocjena zakonitosti izvršenih promjena podataka u katastarskom operatu za K. O. [katastarska općina] u u odnosu na k.č. *1558/4 k. o. [katastarska općina] površine 392 m2 (poništena i spojena u k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 402 m2).

9. Iz podataka sadržanih u spisu predmeta proizlazi kako je upravni postupak pokrenut zahtjevom zainteresirane osobe za provedbu geodetskog elaborata, broj: 2022-121 "Šibenik, 29.11.2022.", izrađen od Ureda ovlaštenog inženjera geodezije Slavane Lambaše dipl.ing. geod., za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta izrađenog u svrhu evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica, na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Prvostupanjskim rješenjem izmijenjeni su podaci u katastarskom operatu za K. O. [katastarska općina], na način kako je to navedeno u izreci tog rješenja, koje rješenje je potvrđeno osporenim rješenjem tuženika, uz obrazloženje u bitnom kako je prvostupanjsko rješenje donijeto na temelju pregledanog i potvrđenog geodetskog elaborata izrađenog u svrhu evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih čestica k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a kojim je izmjereno stvarno stanje na terenu, odnosno utvrđen stvarni oblik i površina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pri čemu se nije utjecalo na površine čestica u vlasništvu tužitelja koje su zadržale svoju knjižnu površinu.

10. Sud je suglasan s iznijetom obrazloženjem tuženika, budući da je utemeljeno na mjerodavnim zakonskim i podzakonskim odredbama, te na utvrđenom činjeničnom stanju, koje tužitelj svojim tužbenim navodima nije doveo u sumnju.

11. Naime, odredbom članka 84. stavak 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina propisano je kako se u postupku održavanja katastarskog operata katastra zemljišta osnivanje novih katastarskih čestica provodi u katastarskom operatu katastra zemljišta na temelju potvrđenoga geodetskog elaborata u kojem su iskazane koordinate lomnih točaka međa i drugih granica katastarskih čestica koje se mogu jednoznačno obnoviti na terenu i pravomoćnog rješenja donesenog u upravnom postupku koje sadrži izvod iz katastarskog plana s popisom koordinata osnovanih katastarskih čestica.

12. Prema odredbi članka 89. stavak 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru zemljišta nositelj prava na katastarskim česticama dužan je u roku od 90 dana od dana nastale promjene prijaviti nadležnom područnom uredu za katastar odnosno uredu Grada Zagreba svaku promjenu na zemljištu koja utječe na podatke upisane u katastarski operat katastra zemljišta, pri čemu je sukladno stavku 2. te zakonske odredbe dužan uz prijavu iz stavka 1. ovoga članka priložiti odgovarajući elaborat koji je tehnička osnova za provođenje promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta.

13. Odredbom članka 90. stavak 6. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina propisano je kako se granice katastarskih čestica za koju se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat i granice katastarskih čestica koje neposredno graniče s katastarskim česticama za koje se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat, u primjeni ovoga Zakona, smatraju spornim ako je u trenutku izrade elaborata, u vezi s njima, u tijeku sudski postupak uređenja međa.

14. Prema odredbi članka 91. stavak 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina da bi se geodetski elaborat mogao upotrebljavati, nadležni područni ured za katastar odnosno ured Grada Zagreba mora potvrditi da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može upotrebljavati za potrebe katastra zemljišta te prevođenja katastarskih čestica u katastar nekretnina.

15. Odredbom članka 93. stavak 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina propisano je da ako je katastarska čestica za koju se utvrđuju granice evidentirana na katastarskim planovima izrađenim u HDKS/GK projekciji, te ako se površina izračuna iz koordinata lomnih točaka novoutvrđenih granica katastarske čestice ne razlikuje više od 5 %, a najviše do 500 m2 u odnosu na površinu upisanu u katastarski operat, ta se promjena ne smatra promjenom sastava zemljišno-knjižnog tijela. Prema stavku 2. te zakonske odredbe ako je katastarska čestica za koju se utvrđuju granice u katastru zemljišta bila evidentirana na planovima izvorno izrađenim grafičkom metodom izmjere te ako se površina izračunana iz koordinata lomnih točaka novoutvrđenih granica katastarske čestice ne razlikuje više od 20 %, a najviše do 1000 m2 u odnosu na površinu upisanu u katastarski operat, ta se promjena ne smatra promjenom sastava zemljišno-knjižnog tijela. Stavkom 3. te zakonske odredbe propisano je kako je ispravljanje razlika većih od navedenih u stavcima 1. i 2. ovoga članka moguće samo kad se utvrdi da su razlike nastale grubom pogreškom prilikom osnivanja i održavanja katastarskog operata.

16. Odredbom članka 6. stavak 1. točka 14. Pravilnika o geodetskim elaboratima ("Narodne novine", broj 59/18 i 112/18, dalje Pravilnik) propisano je kako elaborati mogu biti izrađeni u svrhu evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica (točka 14.).

17. Odredbom članka 7. stavak 1. Pravilnika propisano je kako geodetski elaborati su tehnička osnova za provedbu promjena u katastarskom operatu i mogu se izrađivati za potrebe: održavanja katastra nekretnina, postupnog osnivanja katastra nekretnina i provođenja promjena u katastru zemljišta.

18. Prema odredbi članka 20. Pravilnika geodetski elaborat za evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica može se izrađivati za sve potrebe navedene u članku 7. stavku 1. ovoga Pravilnika.

19. Nadalje, odredbom članka 24. stavak 1. Pravilnika propisano je kako se geodetski elaborat iz članka 20. ovoga Pravilnika izrađuje pod uvjetom da se međe i druge granice katastarskih čestica mogu smatrati nepromijenjenima (ispunjenje površinskog kriterija) te pod uvjetom da međe katastarskih čestica nisu sporne. U skladu sa stavkom 2. te odredbe međe katastarskih čestica koje su predmetom izrade elaborata, u primjeni ovoga Pravilnika, smatraju se nespornim ukoliko u trenutku izrade elaborata, u pogledu istih, nije u tijeku sudski postupak uređenja međa.

20. Pregledom predmetnog geodetskog elaborata temeljem kojega je izvršena promjena u katastarskom operatu (tehničkog izvješća) utvrđeno je kako je isti izrađen za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta u svrhu evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica pri čemu su površine katastarskih čestica unutar linije područja mjerenih podataka u novom stanju izračunate iz izvornih podataka (koordinata lomnih točaka međa) dobivenih na temelju terenskih mjerenja, a razlika u površini katastarskih čestica koje se cijele nalaze unutar područja mjerenih podataka da su unutar razlika iz članka 93. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. Predmetni geodetski elaborat je potvrđen od strane Područnog ureda za katastar Šibenik, potvrdom KLASA: 932-06-22-02/3939 URBROJ: 541-26-01/7-22-3 od 16.12.2022. da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te se može koristiti za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta.

21. Nadalje, uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je tužitelju u upravnom postupku omogućeno sudjelovanje u postupku, te je isti dana 14. prosinca 2022. dostavio svoje očitovanje u kojem navodi kako se ne slaže s predloženim elaboratom jer da isti ne odgovara skici premjeravanja br. 706/1999.

22. Slijedom iznijetog činjeničnog stanja, te imajući u vidu prethodno navedene zakonske i podzakonske odredbe, sud cijeni kako je pravilno postupio tuženik kada je osporenim rješenjem odbio žalbu tužitelja, dok prigovori tužitelja nisu osnovani, te nisu od utjecaja na rješavanje ove upravne stvari.

23. Naime, iz izviješća o utvrđivanju međa i drugih granica te o novom razgraničenju, nakon provedenog očevida i obavljenih terenskih radnji i terenskih mjerenja, ne proizlazi da bi u trenutku izrade elaborata, u pogledu predmetnih katastarskih čestica, bio u tijeku postupak uređenja međa. Nadalje, evidentiranje stvarnog položaja izvršeno je uz primjenu površinskog kriterija iz čl.93. st.2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, te je površina predmetnih čestica izračunata iz koordinata njihovih lomnih međnih točaka snimljenih na terenu i ista je u granicama dozvoljenih odstupanja.

24. U odnosu na navode tužitelja o tome da je elaborat neispravno izrađen i da su njime učinjene spornima dosada nesporne granice između njegovih nekretnina i predmetne nekretnine zainteresirane osobe, valja reći da ukoliko tužitelj smatra elaborat neispravnim te da je provedbom istoga oštećen, tada to može dokazati izradom novog elaborata, a provedba kojega bi bila predmet drugog upravnog postupka.

25. Slijedom sveg navedenog, sud je pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS-a, odbio tužbeni zahtjev tužitelja, pa je presuđeno kao u izreci.

26. Odredbom članka 144. stavak 1. i 2. ZUS-a propisano je kako troškove spora čine opravdani izdaci učinjeni u tijeku ili u povodu spora, te obuhvaćaju i nagradu za rad odvjetnika i drugih osoba koje imaju pravo na zakonom propisanu naknadu. Stavkom 3. te zakonske odredbe propisano je kako se vrijednost predmeta spora smatra neprocjenjivom. Prema odredbi članka 147. stavak 1. ZUS-a stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano. 27. Kako je tužitelj izgubio spor u cijelosti, to je u skladu s naprijed navedenim zakonskim odredbama, te Tbr. 27. i 54. Tarife, zainteresiranoj osobi priznat kao opravdan zatraženi i popisani trošak na ime sastava odgovora na tužbu od 500 bodova, te trošak zastupanja na raspravi pred ovim sudom od 21. siječnja 2025. od 500 bodova, ukupno 1000 bodova, što pomnoženo s vrijednošću boda od 2,00 eura iznosi 2.000,00 eura, što uz uvećanje od 25% PDV-a, daje ukupni iznos od 2.500,00 eura za PDV od 25%. Stoga je odlučeno kao pod točkom II. izreke presude.

U Splitu, 5. veljače 2025.

S U T K I NJ A

Ana Jurišić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. (članak 126. ZUS-a). Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude (članak 131. ZUS-a). Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 6. ZUS-a).

DNA:

1. FV, kojeg zastupa opunomoćenik Ivan Rude, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Rude i Partneri d.o.o., Šibenik,

2. Državna geodetska uprava Republike Hrvatske, Samostalna služba za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20,

3. ŠV, koju zastupa opunomoćenik Srđan Brajević, odvjetnik u Splitu 4. u spis.