Broj: Ppž-9920/2023
REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. FV i dr., zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj: 30/90, 47/90., 29/94.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Policijske uprave vukovarsko-srijemske, Policijske postaje Vinkovci, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Vinkovcima od 9. listopada 2023., broj: Pp 1235/2021-16, u sjednici vijeća održanoj 5. veljače 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Policijske uprave vukovarsko-srijemske, Policijske postaje Vinkovci te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Vinkovcima na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.,) okr. FV i okr. BV oslobođeni su optužbe da bi, na način činjenično opisan u izreci, počinili prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te je odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.
2. Protiv te presude tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova vukovarsko-srijemske, Policijske postaje Vinkovci, pravodobno je podnio žalbu zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i okrivljenici proglase krivima.
3. Žalba nije osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 6., 7., 9. i 10. toga Zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te nije tvrđeno da postoje razlozi zbog kojih tužitelj pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenom zakonskom propisu, pazi po službenoj dužnosti.
5. Prvostupanjski sud je okrivljenike oslobodio optužbe utvrdivši da se u radnjama okrivljenika nisu stekla bitna obilježja prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira jer nedostaje element javnosti kao bitno obilježje prekršaja.
6. Žalbom se navodi da je neupitno da mjesto počinjenja prekršaja ima element javnosti, opisuje se izgled naselja u kojem se događaj zbio i ističe da se obzirom na sve okolnosti ponašanje okrivljenika (udaranje nogom u vratu i fizički sukob) moglo vidjeti i isto je moglo izazvati nemir i uznemirenost susjeda ili prolaznika.
7. Okr. FV i okr. BV optužbom se stavlja na teret da su prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira počinili u dvorištu kuće u [adresa].
7.1. Prema kategorizaciji javnih mjesta u smislu Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira dvorište kuće spada u tzv. fiktivna javna mjesta koja po svojoj namjeni nisu javna mjesta, ali pod određenim uvjetima to mogu biti. Javnost takvog mjesta prosuđuje se po nastupljenoj posljedici na javnom mjestu. Stoga i djelo izvršeno na takvom mjestu može imati obilježja prekršaja, pod uvjetom da se radnja izvršenja reflektira na javnom mjestu. Dakle, iako dvorište kuće nije javno mjesto, okolnosti koje su postojale u vrijeme izvršenja prekršaja, a koje su činile dostupnim radnju javnosti, bilo da su izložene pogledu javnosti, bilo da je posljedica nastupila na javnom mjestu, mogle su hodnik stambene zgrade u takvim okolnostima učiniti javnim mjestom.
7.2. U vezi počinjenja djela na fiktivnom javnom mjestu, na sjednici Odjela za prekršaje iz područja javnog reda i mira i javne sigurnosti Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske održane 12. listopada 2022., a zbog ujednačavanja sudske prakse, zaključeno je da, ukoliko je prekršaj počinjen na tzv. fiktivnom javnom mjestu, u činjeničnom opisu mora biti navedeno (opisano) da se ponašanje okrivljenika reflektiralo, znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničenom javnom mjestu, a bez te okolnosti u činjeničnom opisu, djelo nije prekršaj. Ovo stoga što je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja te iz navedenog razloga sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja.
7.3. Kako je to vidljivo iz izreke pobijane presude (a tako je i u optužbi), u činjeničnom opisu se ne naznačuje da bi se ponašanje okrivljenika reflektiralo vidljivo ili čujno na neograničenom javnom mjestu, slijedom čega proizlazi da u činjeničnom opisu ovog prekršaja nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata prekršaja koji se okr. FV i okr. BV stavlja na teret.
8. Pravilno je prvostupanjski sud zaključio da djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret po propisu nije prekršaj (iako iz pogrešnih razloga) te okr. FV i okr. BV oslobodio optužbe, jer djelo koje im se stavlja na teret po propisu nije prekršaj.
9. Stoga pogrešno smatra tužitelj da je činjenično stanje nepotpuno utvrđeno jer sud nije utvrdio da na ulici nije bilo građana, susjeda ili slučajnih prolaznika koji su isti događaj mogli čuti i vidjeti, jer da bi bio ostvaren element javnosti, prekršaj se mora reflektirati vidljivo ili čujno na neograničenom javnom mjestu, kod kojeg se element javnosti ne mora utvrđivati mjestu, a navedena okolnost, kako je već navedeno, mora biti navedena (opisana) u činjeničnom opisu optužnog prijedloga, što nije u ovoj situaciji.
10. Slijedom navedenog, djelo za koje se okr. FV i okr. BV optužuju i za koje se protiv njih vodi ovaj prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane presude (jednako je i u optužbi), po propisu nije prekršaj, pa je prvostupanjski sud pravilno okrivljenike na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona oslobodio optužbe.
11. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona odlučeno je kao u izreci ove presude.
Zagreb, 5. veljače 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Koraljka Polak Medaković, v. r.
Gordana Korotaj, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Vinkovcima u 6 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.
