REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-8757/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. Strom Security d.o.o. i dr., zbog prekršaja iz čl. 94. st. 1. t. 20. u vezi st. 4. Zakona o privatnoj zaštiti („Narodne novine“, broj 16/20.), odlučujući o žalbi tužitelja Ravnateljstva civilne zaštite Republike Hrvatske, Područnog ureda civilne zaštite Rijeka, Službe inspekcijskih poslova Rijeka, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Rijeci od 12. rujna 2024., broj: Pp-3993/2023-2, u sjednici vijeća održanoj 5. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba Ravnateljstva civilne zaštite Republike Hrvatske, Područnog ureda civilne zaštite Rijeka, Službe inspekcijskih poslova Rijeka i potvrđuje pobijana prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Rijeci od 12. rujna 2024., broj: Pp-3993/2023-2 na temelju čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.),okr. Strom Security d.o.o. i okr. UC oslobođeni su optužbe da bi, na način činjenično opisan u izreci presude, počinili prekršaj iz čl. 94. st. 1. t. 20. u vezi st. 4. Zakona o privatnoj zaštiti te je odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

2. Protiv te presude, tužitelj Ravnateljstvo civilne zaštite Republike Hrvatske, Područni ured civilne zaštite Rijeka, Služba inspekcijskih poslova Rijeka podnio je žalbu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na postupak prvostupanjskom sudu.

3. Žalba nije osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj dužnosti te nije tvrđeno da postoje razlozi zbog kojih tužitelj pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenom zakonskom propisu, pazi po službenoj dužnosti.

5. Neosnovano se tužitelj žali navodeći da je prekršaj koji se okrivljenicima stavlja na teret počinjen te da je njegovo počinjenje dokazano na temelju utvrđenih činjenica, budući da djelo za koje se okrivljenici optužuju, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane presude, po propisu nije prekršaj, kako je to osnovano zaključio prvostupanjski sud.

6. Naime, okrivljenici su oslobođeni optužbe na temelju čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona kojim je propisano da će sud, ako ispitujući optužni prijedlog nađe da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj, odmah donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa optužbe. Dakle, ne radi se o tome, kako to pogrešno smatra tužitelj, da su okrivljenici oslobođeni optužbe jer nije dokazano da bi počinili prekršaj, nego jer djelo, kako je to opisano u optužnom prijedlogu (konkretno prekršajnom nalogu), po propisu nije prekršaj.

7. U činjeničnom opisu djela se prvo navodi vrijeme i mjesto počinjenja prekršaja, da su okrivljenici angažirali na poslovima tjelesne zaštite LC, te se prepisuje dio materijalne odredbe čl. 2. Zakona o privatnoj zaštiti kojom se propisuje značenje pojedinih pojmova u smislu tog Zakona i koja u t. 27. propisuje:

„27. tjelesna zaštita – zaštita osoba i imovine koja se obavlja osobnom nazočnošću osobe koja obavlja poslove zaštite i njegovom zaštitnom aktivnošću, bez dominantne uporabe tehničkih sredstava i naprava“,

te se na kraju navodi zakonska odredba čl. 94. st. 1. t. 20. Zakona o privatnoj zaštiti

7.1. Dakle, kako je to vidljivo iz izreke pobijane presude, okrivljenici su proglašeni krivima da su počinili prekršaj iz čl. 94. st. 1. t. 20. u vezi st 4. Zakona o privatnoj zaštiti, radnje osobe koju su angažirali na poslovima tjelesne zaštite opisani su materijalnom odredbom čl. 2. t. 27. Zakona o privatnoj zaštiti, a radnje okrivljenika zakonskim opisom prekršaja iz čl. 94. st. 1. t. 20. istog Zakona.

7.2. Takav opis, u biti, predstavlja isključivo samo zakonski opis inkriminiranog prekršaja, i to dio materijalne odredbe čl. 2. t. 27. Zakona o privatnoj zaštiti i kažnjivu odredbu čl. 94. st. 1. t. 20. istog Zakona i ne sadrži ni jednu konkretnu radnju koju je obavljao ZC bez propisanog dopuštenja. Na takav način djelo prekršaja nije uopće određeno.

8. Da bi se moglo zaključiti da se radi o prekršaju, djelo prekršaja mora biti točno određeno na način da se jasno konkretiziraju radnje koje je osoba koja nema propisano dopuštenje za obavljanje privatne zaštite obavljala. Dakle, u činjeničnom opisu trebaju biti navedene radnje koje je angažirana osoba obavljala bez potrebnog dopuštenja, a koje tužitelj sa zakašnjenjem navodi u podnesenoj žalbi, smatrajući ih nespornim:

„…..na mjesto štićenja postavila LC koji nema dopuštenje za obavljanje poslova privatne zaštite, a koji je 26.5.2023. u 8,40 sati zatečen na željezničkom kolodvoru u Rijeci Trg kralja Tomislava 1, u odori trgovačkog društva Storm security d.o.o. zatečen u promatranju i nadgledanju izlazaka osoba/putnika iz pristiglih vlakova.“

8.1. Međutim, činjenični opis, u kojem nije opisana ni jedna konkretna radnja angažirane osobe, nego se samo prepisuju materijalne i kažnjive odredbe Zakona o privatnoj zaštiti, nije prekršaj iz razloga jer djelo nije određeno.

9. S obzirom da je zakonski opis prekršaja odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to znači da sve odlučne činjenice, a to su, između ostalog, i konkretne radnje odnosno propusti okrivljenih, moraju biti jasno i izrijekom navedene u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, dakle u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

10. Slijedom navedenog, djelo za koje se protiv okr. Strom Security d.o.o. i okr. UC vodi prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane prvostupanjske presude, po propisu nije prekršaj, pa je prvostupanjski sud pravilno, u fazi ispitivanja optužnog prijedloga okrivljenike za predmetno djelo prekršaja oslobodio optužbe.

11. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

Zagreb, 5. veljače 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Koraljka Polak Medaković, v.r.

Gordana Korotaj, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci u 5 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenike i tužitelja.