REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-7577/2024

Zagreb

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. SI i dr., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19., 84/21. i 114/22.), odlučujući o žalbi okr. NI, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Sesvetama od 15. srpnja 2024., broj: Pp-2025/2023-9, u sjednici vijeća održanoj 5. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e

I. U povodu žalbe okr. NI, a po službenoj dužnosti, te po službenoj dužnosti u odnosu na okr. SI, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Uslijed odluke pod I., žalba okr. NI je bespredmetna.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Sesvetama od 15. srpnja 2024., broj: Pp-2025/2023-9, okr. SI i okr. NI su, proglašene krivima da su, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinile prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji im je, svakoj okrivljenici, izrečena novčana kazna 260,00 eura, koje su dužne platiti u roku 60 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost uplate dvije trećine izrečenih novčanih kazni. U odnosu na troškove prekršajnog postupka, odlučeno je da su okrivljenice, svaka, obvezne naknaditi 27,00 eura.

2. Protiv te presude, žalbu je pravodobno podnijela okr. NI, ne naznačujući žalbenu osnovu, no iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te odluke o prekršajnopravnoj sankciji. Predlaže da se žalba prihvati.

3. Žalba je bespredmetna.

4. Ispitivanjem prvostupanjske presude, u povodu podnesene žalbe, a po službenoj dužnosti, u smislu čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ovaj sud je utvrdio da je počinjena apsolutno bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, jer se pobijana presuda temelji na nezakonitom dokazu.

5. Iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud odluku temeljio, između ostalog, i na iskazu svjedoka UI, supruga okr. SI i oca okr. NI, koji je, prema čl. 285. st. 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24.), oslobođen dužnosti svjedočenja.

6. Uvidom u zapisnik o glavnoj raspravi od 10. srpnja 2024., utvrđeno je da je svjedok UI, iako se radi o suprugu okr. SI i ocu okr. NI koji uživa blagodat nesvjedočenja, ispitan bez prethodnog upozorenja u smislu čl. 285. st. 3. Zakona o kaznenom postupku. Navedena odredba propisuje da je tijelo koje vodi postupak dužno osobe koje su oslobođene obveze svjedočenja, a o tome se ovdje radi, prije njihova ispitivanja, upozoriti da ne moraju svjedočiti te da će se njihov iskaz, ako odluče svjedočiti, bez obzira na njihovu kasniju odluku, moći koristiti kao dokaz. Također je propisano da se navedena upozorenja i odgovori unose u zapisnik. Kako to proizlazi iz zapisnika o glavnoj raspravi od 10. srpnja 2024., sud je svjedoka UI upozorio samo po općim upozorenjima, jednakim za sve svjedoke, dok ga nije upozorio na blagodat nesvjedočenja te ga nije upozorio da će se njegov iskaz, ako odluči svjedočiti, bez obzira na njegovu kasniju odluku, moći koristiti kao dokaz, a što je bio dužan učiniti.

7. Prema odredbi čl. 300. st. 1. t. 3. Zakona o kaznenom postupku, iskaz svjedoka se ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku ako upozorenja iz čl. 285. st. 3. Zakona o kaznenom postupku i odricanje nisu ubilježena u zapisnik. Radi se o imperativnoj normi koja se odnosi na sva upozorenja sadržana u čl. 285. st. 3. Zakona o kaznenom postupku i koja ne trpi druge izuzetke osim onog propisanog u čl. 285. st. 6. tog Zakona, o čemu se u konkretnom slučaju ne radi.

8. Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona postoji ako se presuda temelji na dokazu iz čl. 90. Prekršajnog zakona, pri čemu treba naglasiti da „utemeljiti“ presudu znači da je sud, slobodnom ocjenom tog dokaza, ocjenjujući taj dokaz u zajedništvu s drugim, zakonitim dokazima, utvrdio činjenično stanje na kojem je utemeljio svoju odluku. A to upravo čini prvostupanjski sud u ovom prekršajnom postupku kada koristi iskaz svjedoka UI te ga u obrazloženju presude ocjenjuje i analizira, uspoređuje s drugim dokazima izvedenim u postupku i na taj način utvrđuje činjenično stanje i donosi zaključak o krivnji obje okrivljenice.

9. Prema tome, na opisani način je ostvarena bitna povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, zbog čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

10. S obzirom da je, u povodu žalbe okr. NI utvrđeno da razlozi zbog kojih pobijanu presudu treba ukinuti postoje i u odnosu na okr. SI, koja nije podnijela žalbu, to je primjenjujući načelo blagodati spojenosti (beneficium cohaesionis), na temelju čl. 202. st. 6. Prekršajnog zakona, po službenoj dužnosti, postupljeno kao da njena žalba postoji.

11. Bez obzira što je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti zbog naprijed navedene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, a zbog čega presuda nije podobna za meritorno ispitivanje u pogledu pravilnosti i potpunosti utvrđenog činjeničnog stanja, već sada se može reći da nisu provedeni svi potrebni i dostupni dokazi u cilju pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja. Naime, okr. NI i svjedok BI su zakonito ispitani 14. studenog 2023. u PP Dugo Selo, a prvostupanjski sud je navedene zapisnike propustio pročitati u dokaznom postupku. Također, s obzirom na sadržaj obrane okr. NI, i u PP Dugo Selo i na glavnoj raspravi, prvostupanjski sud je bio dužan ocijeniti je li se radilo o postupanju ove okrivljenice u nužnoj obrani.

12. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će na zakonit način provesti do sada izvedene dokaze, dokaze na koje mu je ukazano ovom odlukom te provesti i druge možebitne dokaze za koje se ukaže potreba nužnosti izvođenja te će na temelju provedenih dokaza donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku. Pritom će, u slučaju donošenja osuđujuće presude i u ponovljenom postupku, voditi računa o ispravnom navođenju zakonskog opisa prekršaja, kao i materijalne odredbe u pravnoj kvalifikaciji, sve imajući na umu da međusobna verbalna komunikacija okrivljenica ne može imati obilježja prekršaja psihičkog nasilja u obitelji, jer u činjeničnom opisu optužbe nije navedeno da su upućeni izrazi kod okrivljenica uzrokovale bilo koju zakonom propisanu posljedicu.

13. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 5. veljače 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Koraljka Polak Medaković, v.r.

OI, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Sesvetama u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenice i tužitelja.