REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ZLATARU,
STALNA SLUŽBA U DONJOJ STUBICI
Matenačka 3/I, Donja Stubica
Posl. br. Psp-11/2024-25
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Zlataru Stalna služba u Donjoj Stubici po sucu Jeleni Habulin kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice OO, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa odvjetnica IO i ostali odvjetnici iz OD Župić & Partneri d.o.o., Zagreb, protiv tuženika ĐO, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa odvjetnik Sebastian Miše iz OD Miše & Pavić d.o.o., Zagreb, zbog smetanja posjeda, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključne dana 08. siječnja 2025., u prisutnosti tužiteljice i njezine punomoćnice odvjetnice IO, te tuženika i njegovog punomoćnika odvjetnika Sebastiana Miše, dana 05. veljače 2025.
r i j e š i o j e
I Utvrđuje se da je tuženik smetao tužiteljicu u njenom posljednjem mirnom posjedu nekretnine kč. br. [katastarska čestica], „Ciglenica“ oranica, površine 829 m2, upisane u posjedovni list 642 k. o. [katastarska općina], i to u dijelu te nekretnine koji je prema skici očevida od 10.07.2024.g. izrađenoj po GEO-BT d.o.o., Zabok, označen točkama A-B-C-D-A, odnosno oznakom „I“ u površini od 281m2, na način da je tuženik taj dio nekretnine izorao bez pristanka i znanja tužiteljice s namjerom da isti iskoristi za vlastite potrebe.
II Nalaže se tuženiku uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja na način da tuženik u roku od 15 dana sa nekretnine iz točke I ove presude makne kukuruzovinu.
III Tuženiku se ubuduće zabranjuje svako takvo ili slično smetanje tužiteljičinog posjeda nekretnine navedene u točki I ove presude (šetnja, košnja trave, planiranje, dovoženje, odvoženje zemlje, oranje, sađenje biljaka i slično) pod prijetnjom novčane kazne.
IV Nalaže se tuženiku da nadoknadi tužiteljici trošak parničnog postupka u iznosu od 1.164,81 euro, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1.Tužiteljica u tužbi navodi da je vanknjižna vlasnica i posjednica k. č. br. [katastarska čestica] oranica Ciglenica, površine 829 m2, upisane u PL 642, k. o. [katastarska općina], a da je vlasništvo i posjed predmetne nekretnine stekla nasljeđivanjem iza smrti svoje pokojne majke ZO, te je bila u posljednjem mirnom posjedu ove nekretnine od smrti svoje majke 12.08.2007.g., sve do 20.03.2024. kada je primijetila da ju je tuženik, njoj nepoznatog dana, a bez njezinog pristanka i znanja smetao u posjedu predmetne nekretnine na način da je izorao dio iste u širini od cca 10 metara uz granicu s k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], s namjerom da za svoje potrebe na istoj nešto posadi.Tužiteljica još ističe da tuženikova nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ne graniči s predmetnom nekretninom tužiteljice.
2.Kako ju je činom oranja smetao u posljednjem mirnom posjedu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], to tužiteljica predlaže da sud donese rješenje kojim će utvrditi da ju je tuženik smetao u njezinom posljednjem mirnom posjedu navedene nekretnine na način da je dio iste izorao bez njezinog znanja i pristanka, te da mu zabrani svako takvo i slično smetanje posjeda pod prijetnjom novčane kazne i da naloži tuženiku da joj naknadi troškove postupka.
3.Nakon što je proveden očevid na licu mjesta, na kojem su identificirane nekretnine i predmet spora, tužiteljica je podneskom od 30.12.2024. specificirala tužbeni zahtjev u skladu sa skicom očevida i činjenicama utvrđenim na očevidu, na način kako je to navedeno u izreci ovog rješenja.
4.U odgovoru na tužbu tuženik ističe da tužiteljica u tužbi navodi da je za navodno smetanje posjeda saznala 20.03.2024., ali da ničim nije dokazala da je za smetanje saznala upravo tada i da nema niti jednog dokaza koji govori u prilog tome da je tužiteljica tužbu podnijela u skladu s rokom iz čl. 21. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, pa stoga predlaže da sud tužbu odbaci.
5.Tuženik ne osporava da je on izorao sporni sjeverni dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u rano proljeće 2024.g., ali ističe da on taj dio nekretnine obrađuje više od 40 godina neprekidno, te da se on nalazi u mirnom, zakonitom i poštenom posjedu tog dijela nekretnine, te da tužiteljica nikad nije bila u posjedu cijele k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i da je njoj poznato da tuženik dugi niz godina obrađuje sjeverni dio predmetne čestice.
6.Tuženik ističe da on više od 40 godina obrađuje sjeverni dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok je južni dio ove čestice obrađivala njegova sestra ZO do svoje smrti, a nakon toga tužiteljica.
7.Kako tužiteljica nikad nije bila u posjedu spornog dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], to ona nije aktivno legitimirana za podnošenje tužbe pa se stoga predlaže tužiteljicu u cijelosti odbiti s tužbenim zahtjevom.
8.U toku postupka izvršen je uvid u PL 642, 226, 227, k. o. [katastarska općina], u izvode iz katastarskog plana, u rješenje o nasljeđivanju iza pokojnog ČO, u zapisnik Općinskog suda u Donjoj Stubici R1-294/86. od 27.11.1986., u ZK izvadak, u fotografije, u rješenje Općine Donja Stubica od 11.04.1973., u podatke o identifikaciji čestica Odjela za katastar nekretnina Donja Stubica od 17.06.2024., u rješenje o nasljeđivanju iza ZO, proveden je očevid na licu mjesta na kojem su identificirane nekretnine koje su predmetom spora po mjerničkom vještaku Tomislavu Tuđi iz GEO BT d.o.o. Zabok i na kojem su saslušani svjedoci FO, HO, CO, DO i MO,a na glavnoj raspravi saslušani su svjedoci OOK, LO, KO i IOK, te je proveden dokaz saslušanjem stranaka.
9.Precizirani tužbeni zahtjev u cijelosti je osnovan.
10.Među strankama nije sporna činjenica da je tuženik u proljeće 2024. dao izorati dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji je na skici mjerničkog vještaka Tomislava Tuđe iz GEO BT d.o.o. Zabok od 10.07.2024. označen sa I i omeđen je točkama A-B-C-D-A.
11.Sporno je tko je od stranaka bio u posjedu predmetnog dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prije nego što je tuženik izorao taj dio u proljeće 2024.g., te da li je tužiteljica tužbu podnijela u zakonskom roku iz čl. 21. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 151/09., 90/10., 143/12., 152/14. i 146/18. – dalje: Zakona o vlasništvu.
12.Temeljem odredbe čl. 10. st. 1. Zakona o vlasništvu, osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, njezin je posjednik.
13.Temeljem odredbe čl. 21. st. 1. Zakona o vlasništvu, koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda, a prema st. 3. pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kada je smetani saznao za čin i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja.
14.Nadalje, prema odredbi čl.22. st.2 . Zakona o vlasništvu , sud pruža posjedovnu zaštitu prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.
15.Temeljem odredbe čl. 441. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23– dalje: ZPP-a) raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničeno je samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, te je isključeno raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.
16.Tužiteljica u svom iskazu navodi da je ona u listopadu 2023. posjekla kukuruzovinu na spornoj nekretnini nakon čega je idući puta na istoj bila 19. ili 20.03.2024. ,te je tada vidjela da je izoran dio iste u dijelu koji je označen sa I. Ističe da zna da je bila 19. ili 20.03.2024. g., jer je 19.03. Josipovo, te je to imendan njezinog pokojnog oca i ona taj dan dolazi na groblje u Zagorje, te je išla pogledati i spornu nekretninu.
17.Sud vjeruje tužiteljici da je ona 19. ili 20.03.2024. bila na spornoj nekretnini i da je tada vidjela da je dio iste izoran, budući da živi u [adresa], te je logično da preko zime ne obilazi svoje nekretnine, a životno je da je 19. ili 20.03. 2024.g. išla na grob svog oca HO koji je grob u Zagorju, jer je 19.03.svetkovina sv.HO, te da je tada išla pogledati predmetnu nekretninu i vidjela da je ista izorana.
18.Budući je sud iz životnog iskaza tužiteljice utvrdio da je ona za počinjeno smetanje posjeda saznala 19. ili 20.03.2024., a kako tuženik ničim nije dokazao suprotno, niti je predložio dokaze na ovu okolnost, to je tužba koja je podnesena 16.04.2024. podnesena unutar zakonskog roka iz čl. 21. st. 3. Zakona o vlasništvu i prigovor nepravovremenosti tužbe nije osnovan.
19.Prilikom očevida na licu mjesta 10.srpnja 2024.g. identificirane su predmetne nekretnine, te je mjernički vještak Tomislav Tuđa utvrdio da nekretnine označene sa I i II odgovaraju k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] po novoj izmjeri, te je tužiteljica pokazala da je ona bila u posjedu cijele ove nekretnine, dakle i dijela označenog sa I i sa II i navela je da je na prostoru označenom sa I 2023. bio zasađen kukuruz koji je ona pobrala u rujnu ili listopadu 2023.g., nakon čega su ona i suprug još posjekli kukuruzovinu, a da je tuženik u proljeće 2024. izorao ovaj dio nekretnine i tu posadio kukuruz.
20.Tuženik je pak na očevidu 10.07.2024. naveo da je on bio u posjedu dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] označenog sa I od 1973.g., sve dok tužiteljica to nije dala izorati u jesen 2022.g., da bi u proljeće 2023.g. na tom spornom prostoru označenom sa I tužiteljica posadila grah i krumpir što je ona u jesen i pokupila. Tuženik je naveo da on tužbu protiv tužiteljice nije podnio jer su bili u dobrim odnosima, ali je u proljeće 2024. izorao taj prostor jer je njegov i tu je zasadio kukuruz.
21.U svom iskazu pred sudom 08. siječnja 2025. tuženik je naveo da je on sporni dio označen sa I obrađivao od 1973.g. sve do 2023.g., dok je tužiteljica obrađivala dio označen sa II, te da ga je tužiteljica u jesen 2022. molila da bi ona željela 2023.g. uživati cijelu nekretninu, jer da joj treba krumpira i da joj je on to dozvolio, te da je tužiteljica 2023. obradila cijelu k. č. br. [katastarska čestica], a da je on 2024., u rano proljeće dao izorati svoj dio predmetne nekretnine koji je na skici označen sa I , nakon čega je tužiteljica podnijela ovu tužbu.
22.Kako je tuženik u odgovoru na tužbu tvrdio da je on već 40 godina neprekidno u posjedu spornog dijela k. č. br. [katastarska čestica] d.o. Donja Stubica,i da tužiteljica nikad nije uživala taj sjeverni dio, da bi na očevidu 10.07.2024. naveo da je tužiteljica bez njegovog znanja u jesen 2022. dala izorati sporni dio i da je u proljeće 2023.g. tu posadila grah i krumpir ,što je u jesen i pokupila, te da on tužbu protiv nje nije podnio , jer su bili u dobrim odnosima, nakon čega je tuženik u svom iskazu naveo da je tužiteljica 2023. u posjedu spornog dijela bila uz njegovo izričito odobrenje, to sud ne vjeruje tuženiku da je on bio posjednik spornog dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], označenog sa I u proljeće 2024.g., budući je tuženik dao tri različita navoda vezano uz posjed spornog dijela.
23.Naime, tuženik je u odgovoru na tužbu rekao da tužiteljica nikad nije bila u posjedu tog dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na očevidu je rekao da je to izorala u jesen 2022. i posjedovala 2023., te ne navodi da ga je pitala za odobrenje, već kaže da ju on nije tužio jer su bili u dobrim odnosima, da bi u svom iskazu naveo kako je tužiteljica sporni dio 2023. obrađivala s njegovim odobrenjem.
24.Nasuprot tome, sudu su logičniji navodi tužiteljice da je ona od smrti svoje majke, pa tako i 2023. g., bila u posjedu cijele k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ,koju je cijelu obrađivala i na kojoj je u jesen 2023. posjekla kukuruzovinu, a da je tuženik bez njezinog znanja i odobrenja izorao sporni dio označen sa I u proljeće 2024.g..
25.Naime, navode tužiteljice potvrđuje i svjedok FO, koji navodi da je on 2022. u proljeće tužiteljici na njezinu zamolbu izorao i isfrezao čitavu nekretninu, odnosno i dio označen sa I i dio označen sa II , te da joj je i 2023. u proljeće izorao i isfrezao čitavu ovu nekretninu.
26.Kako se radi o nesrodnom i nepristranom svjedoku koji je vršio radove za tužiteljicu na predmetnoj nekretnini, i koji pokraj predmetnih nekretnina prolazi svaki drugi dan, te mu je poznato da tuženik ni ranije nije obrađivao ovu nekretninu, to je sud prihvatio logičan, životan i uvjerljiv iskaz svjedoka FO.
27.Sud ne vjeruje svjedoku HO da je on orao predmetnu nekretninu u jesen 2022.g., budući je to u suprotnosti s iskazom tuženika koji navodi da je tužiteljica u jesen 2022. dala izorati sporni dio označen sa I. Isto tako, sud ne vjeruje ovome svjedoku da je on i ranije znao za tuženika izorati dio označen sa I za što mu tuženik nije nikad platio, jer su prijatelji, a da je onih godina kad je orao i dio označen sa II, isti izorao na zamolbu tuženika za treću osobu, te bi mu tuženik dao novac za naftu.
28.Naime, radi se o svjedoku koji je prijatelj tuženika, a njegov je iskaz ne samo u suprotnosti s iskazom tužiteljice i svjedoka FO, već je jednim dijelom i u suprotnosti s iskazom tuženika, kao što je to naprijed obrazloženo.
29.Iz iskaza svjedokinje ĐOK, koja je sestrična tužiteljice i nećakinja tuženika, utvrđeno je da ona rjeđe prolazi uz nekretnine koje su predmetom postupka, odnosno nekoliko puta godišnje, te da je ona viđala supruga tužiteljice da obrađuje predmetne nekretnine, dok tuženika nije vidjela da obrađuje iste, te je suprug tužiteljice obrađivao i dio označen sa I i dio označen sa II, i po njezinom mišljenju ova nekretnina predstavlja jednu cjelinu koju obuhvaća i dio označen sa I i dio II.
30.Svjedokinja LO, koja je isto sestrična tužiteljice i nećakinja tuženika, navodi da ona 3-4 puta godišnje dolazi s tužiteljicom na predmetnu nekretninu, te je pomagala tužiteljici kod ubiranja plodova i drugih radova, pa joj je poznato da je tužiteljica posjednica čitave čestice, odnosno i dijela označenog sa I i dijela označenog sa II. Ova svjedokinja je s tužiteljicom bila na predmetnoj nekretnini 2022.g. i u lipnju 2023.g. i navedena nekretnina je tada bila obrađena od strane tužiteljice, te svjedokinja ističe da tuženik nikad nije posjedovao ovu nekretninu.
31.Sud je prihvatio iskaze svjedokinja ĐOK i EO, budući se radi o svjedokinjama koje su srodnice i tužiteljice i tuženika i s njima nisu u zavadi, a iz vlastitih opažanja im je poznato iz tko posjeduje spornu nekretninu, a LO je dolazi s tužiteljicom na spornu nekretninu, te joj pomaže u radovima, te je čak iskazivala i o tome što tužiteljica sadi na kojem dijelu nekretnine.
32.S obzirom na iskaze svjedoka FO, EO, ĐOK i tužiteljice, sud nije prihvatio iskaze svjedoka KO i ZOK, koji su djeca tuženika, i koji navode da njihov otac tuženik dugi niz godina posjeduje dio sporne nekretnine označen sa I, a da tužiteljica posjeduje samo dio označen sa II. Isto tako sud im ne vjeruje da je tužiteljica 2023. sporni dio označen sa I obrađivala s dozvolom njihovog oca, budući , kao što je već naprijed navedeno, tuženik na očevidu nije spominjao da ga je tužiteljica pitala za dozvolu, već je naveo da je tužiteljica 2023. na tom prostoru posadila grah i krumpir, nakon što je to dala izorati u jesen 2022., a on tužbu protiv nje nije podnio jer su bili u dobrim odnosima.
33.Da je tužiteljica 2023. sporni dio obrađivala uz dozvolu tuženika, on bi to spomenuo na očevidu, a ne bi rekao da ju nije tužio jer su bili u dobrim odnosima. Ovakvi navodi tuženika ukazuju da tužiteljica od njega nije tražila odobrenje za obradu spornog dijela 2023.g., i da je tužiteljica 2023.g. sporni dio označen sa I obradila bez bilo kakvog odobrenja tuženika, te da je posjednica istog.
34.Sud nije prihvatio iskaz svjedoka CO koji živi preko puta nekretnine koja je predmetom postupka i koji navodi da je tuženik ranijih godina posjedovao sporni dio označen sa I, te tvrdi da tužiteljica i njen suprug nikad nisu obrađivali dio označen sa I, te da ih on ni 2023. nije viđao da obrađuju nekretnine označene sa I, budući nije sporno da je tužiteljica 2023. obrađivala sporni dio označen sa I, te bi svjedok da govori istinu, budući da živi preko puta sporne nekretnine, 2023.g. vidio da tužiteljica obrađuje sporni dio označen sa I. Kako je njegov iskaz kontradiktoran iskazima saslušanih svjedoka i stranaka koji navode da je tužiteljica 2023. obrađivala sporni dio označen sa I, to sud nije prihvatio iskaz svjedoka CO.
35.S obzirom na iskaze svjedoka FO, EO i ĐOK, sud je prihvatio iskaze supruga tužiteljice DO i sina tužiteljice GO koji navode da je tužiteljica sve do proljeća 2024.g. bila u posjedu i dijela označenog sa II i spornog dijela označenog sa I, te da tuženik nikad nije bio u posjedu spornog dijela označenog sa I.
36.Prihvaćena je identifikacija nekretnina po mjerničkom vještaku Tomislavu Tuđa iz GEO BT d.o.o. Zabok. jer je ista izvršena u skladu s pravilima struke, podacima iz katastarskog operata i prema pokazivanju stranaka.
37.Stoga je sud ocjenjujući provedene dokaze, svaki posebno i sve zajedno, na nedvojben način utvrdio da je tužiteljica u proljeće 2024. bila u posjedu dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na skici s očevida označenog sa I , budući je 2023., kao i ranijih godina, obrađivala cijelu k. č. br. [katastarska čestica], odnosno kako dio iste označen sa II na skici očevida, tako i dio označen sa I , te ju je tuženik smetao u njezinom posljednjem mirnom posjedu na način da je u proljeće 2024., a što je tužiteljica saznala 19. ili 20.03.2024. dao izorati sporni dio označen sa I i omeđen točkama A-B-C-D-A ,pa je stoga temeljem odredbe čl. 22. Zakona o vlasništvu, valjalo riješiti kao u izreci i zabraniti tuženiku svako takvo i slično smetanje, kako je to detaljno opisano pod točkom III izreke ovog rješenja, pod prijetnjom novčane kazne ,te mu naložiti uspostavu prijašnjeg posjedovnog stanja na način da makne kukuruzovinu.
38.Sud u skladu s čl. 299. st. 3. ZPP-a nije ocjenjivao dokaze koje je tužiteljica dostavila u spis u podnesku od 30.12.2024., dakle nakon zaključenja prethodnog postupka, budući je tužiteljica te dokaze mogla iznijeti i prije zaključenja prethodnog postupka, jer je tuženik već u odgovoru na tužbu osporavao da bi tužiteljica bila u posjedu spornog dijela nekretnine, te isto tako nisu ocjenjivani dokazi koji su neodlučni za utvrđivanje posljednjeg mirnog posjeda i nastalog smetanja.
39.Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i 155. ZPP-a.
40.Troškovi tužiteljice odnose se na jednokratnu nagradu za zastupanje prema Tbr. 7. t. 2. OT-e u iznosu od 500,00 eura, za četiri parnične radnje (sastav tužbe, te podnesaka od 29.05.2024. i 20.06.2024. i zastupanja na ročištu 26.06.2024.), te na nagradu za zastupanje na očevidu 10.07.2024., na ročištima 27.11.2024. i 08.01.2025., te za sastav podneska od 30.12.2024., pa je prema Tbr. 7. toč. 2. al. 2. OT-e tužiteljici za svaku od ovih radnji priznato po 100,00 eura, te su troškovi zastupanja 900,00 eura, na koji iznos je priznat PDV 225,00 eura.
41.Tužiteljici nije priznat trošak sastava podneska od 25.06.2024., jer je sadržaj istog mogao biti iznesen i u podnesku od 20.06.2024., te joj nije priznat trošak sastava podneska od 27.06.2024., jer isti nije bio potreban za uredno vođenje postupka.
42.Nadalje, na ime pristojbe na tužbu tužiteljici je odmjereno 13,27 eura, a na ime pristojbe na presudu 26,54 eura te su troškovi tužiteljici, prema njezinom troškovniku, dosuđeni u ukupnom iznosu od 1.164,81 euro.
43.Slijedom navedenog, riješeno je kao u izreci.
U Donjoj Stubici 05. veljače 2025.
S U D A C :
Jelena Habulin
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja može se uložiti žalba u roku od 15 dana po primitku prijepisa istog. Žalba se podnosi pismeno u tri primjerka, putem ovog suda, a o istoj odlučuje Županijski sud.
DNA:
1. pun. tužitelja
2. pun. tuženika