Poslovni broj: Ovr-59/2025.-3.

Republika Hrvatska

Općinski sud u

Crikvenici

Stalna služba u

Krku

Bodulska bb

Krk 51500

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Crikvenici, Stalna služba u Krku, po sutkinji Nataliji Denona, na temelju nacrta sudskog savjetnika Deana Bjelanović, u ovršnom predmetu predlagatelja osiguranja CL, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Ivanu Primorac, odvjetniku u Rijeci, Prolaz Marije Krucifikse Kozulić 2/IV, protiv protivnika osiguranja ŠL, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi osiguranja novčane tražbine određivanjem privremene mjere, dana 5. veljače 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog predlagatelja osiguranja radi određivanje privremene mjere na nekretninama protivnika osiguranja od 5. veljače 2025. kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Dana 5. veljače 2025. godine zaprimljen je kod ovog suda prijedlog predlagatelja osiguranja radi osiguranja novčane tražbine određivanjem privremene mjere zabranom otuđenja i opterećenja nekretnina protivnika osiguranja oznake k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Dubašnica, k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Dubašnica. U prijedlogu je naveo da je s protivnikom osiguranja zaključio predugovor o kupoprodaji nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], temeljem kojeg da je platio prodavatelju, ovdje protivniku osiguranja, na ime kapare kao odustatnine novčani iznos od 25.000,00 EUR-a, dok da se protivnik osiguranja obvezao uskladiti zemljišnoknjižno sa stvarnim stanjem i upisati kao jedini vlasnik prednje opisane nekretnine. Budući da protivnik osiguranja do danas nije niti započeo s ispunjenjem preuzete ugovorne obveze, a kamoli da je istu ispunio, iako ga je predlagatelj više puta pozvao na ispunjenje te obveze, predlagatelj osiguranja da je raskinuo zaključeni predugovor i pozvao protivnika osiguranja na povrat dvostrukog iznosa uplaćene kapare. Protivnik osiguranja da nije dobrovoljno postupio po nalogu predlagatelja osiguranja, slijedom čega da je predlagatelj bio primoran potraživati naplatu u sudskim postupcima, i to djelomično u ovršnom, a djelomično u parničnom postupku, koji da se vode pred naslovnim sudom. Vjerojatnost njegove tražbine da proizlazi iz dokumentacije dostavljene u prilogu, kao i iz odredbe članka 307. Zakona o obveznim odnosima prema kojoj je u situaciji kada je do raskida došlo krivnjom protivnika osiguranja, kao što je to ovdje riječ, protivnik osiguranja dužan predlagatelju osiguranja isplatiti novčani iznos na ime dvostruke kapare. Naime, protivnik osiguranja da nikada nije niti imao namjeru ispuniti obveze preuzete zaključenim predugovorom, a što da je razvidno iz činjenice što u zemljišnim knjigama nema evidentiranih aktivnih plombi koje bi se odnosile na ispunjenje obveza protivnika osiguranja, pa da je upravo zbog navedenog predlagatelj i raskinuo zaključeni predugovor. Protivnik osiguranja da je vlasnik nekretnina oznake k. č. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Dubašnica, k. č. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o [katastarska općina] i k. č. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Dubašnica, dok da druge vrijednije imovine nema u svojem vlasništvu, a kako su mu pritom blokirani i računi, da u konkretnom slučaju nije izgledno da će predlagatelj osiguranja naplatiti svoju tražbinu ukoliko protivnik osiguranja otuđi prednje opisane nekretnine. Predloženom privremenom mjerom da se protivniku osiguranja ne uzrokuje nikakva šteta, slijedom čega da predlagatelj osiguranja i nije u obvezi dokazivanja opasnosti. Drži da jedina objektivna opasnost, kao i nenadoknadiva šteta prijeti njemu, a ne protivniku osiguranja, jer se u slučaju odbijanja predložene mjere ili otuđenja imovine od strane protivnika osiguranja, predlagatelj neće moći naplatiti sa svojom tražbinom. Zbog navedenog, predložio je da ovaj sud, bez održavanja ročišta, prihvati citirani prijedlog i izda zatraženu privremenu mjeru.

2. Odredbom čl. 344. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020 i 114/2022, u daljnjem tekstu: OZ), propisano je da se privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine, time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti, ili na drugi način njome raspolagati. U st. 2. tog članka stoji da predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. ovoga članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

3. Prema odredbi čl. 345. st. 1. t. 3. OZ-a, radi osiguranja novčane tražbine, može se odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja, a osobito zabrana protivniku osiguranja otuđenja ili opterećenja svoje nekretnine ili stvarnih prava koja su na nekretnini uknjižena u njegovu korist, uz zabilježbu te zabrane u zemljišnu knjigu.

4. Rukovodeći se sadržajem prednje citiranih zakonskih odredbi, ovaj sud drži da je predlagatelj osiguranja uspio učiniti vjerojatnim postojanje prve pretpostavke iz odredbe čl. 344. st. 1. OZ-a, a to je vjerojatnost postojanja novčane tražbine protiv protivnika osiguranja, budući je uz prijedlog za osiguranje dostavio Predugovor o kupoprodaji nekretnine, iz kojeg proizlazi da je predlagatelj osiguranja u svojstvu kupca, a u cilju realizacije buduće kupoprodaje nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], predao protivniku osiguranja na ime kapare iznos od 25.000,00 EUR-a, kao i dopis od 3. veljače 2025., iz čijeg bi sadržaja proizlazilo da je predlagatelj tim dopisom izjavio protivniku osiguranja raskid Predugovora o kupoprodaji nekretnine i zatražio povrat dvostrukog iznosa na ime primljene kapare u visini od 50.000,00 EUR-a, budući da protivnik osiguranja nije ispunio svoju obvezu iz Predugovora i uskladio zemljišnoknjižno sa stvarnim stanjem u pogledu nekretnine koja je bila predmetom kupoprodaje. U prilog tom zaključku svakako ide i činjenica što je predlagatelj osiguranja podnio pred ovim sudom tužbu protiv protivnika osiguranja, a radi isplate iznosa od 50.000,00 EUR-a s osnove dvostrukog iznosa kapare koja je predana protivniku osiguranja s osnove zaključenog predugovora o kupoprodaji nekretnine, čime je opravdao predloženu mjeru.

5. Međutim, protivno shvaćanju predlagatelja, ovaj sud drži da predlagatelj svojim prijedlogom za određivanjem privremene mjere nije učinio vjerojatnim postojanje druge pretpostavke iz čl. 344. st. 1. OZ-a, a to je opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti, ili na drugi način njome raspolagati. Naime, prema mišljenju ovog suda, predlagatelj je bio dužan učiniti vjerojatnim postojanje i te pretpostavke, jer se predloženom mjerom traži zabrana otuđenja i opterećenja u odnosu na čak tri nekretnine protivnika osiguranja, za koje nije utvrđena vrijednost spram tražbine predlagatelja, pa se stoga ne može prihvatiti stav predlagatelja da bi se tom mjerom činila samo neznana šteta protivniku osiguranja. Stoga, držeći da je predlagatelj osiguranja bio dužan učiniti vjerojatnim i postojanje opasnosti iz čl. 344. st. 1. OZ-a, to je ovaj sud na temelju dokumentacije koja je dostavljena uz citirani prijedlog, zaključio da isti nije učinio vjerojatnim postojanje opasnosti da će protivnik osiguranja, u cilju sprečavanja naplate predlagateljeve tražbine, otuđiti ili prikriti nekretnine koje su predmet predloženog osiguranja, jer u tom pravcu nije dostavio niti jedan dokaz koji bi upućivao na takvo postupanje protivnika osiguranja (npr. oglašavanje prodaje nekretnina koje su predmet osiguranja i sl.), a iz sadržaja dostavljenih vlasničkih listova za nekretnine na kojima je predloženo osiguranje (k. č. br. [katastarska čestica]) ne proizlazi da bi bilo upisano (i/ili zabilježeno/predbilježeno) pravo trećih osoba, koje bi bilo posljedica dobrovoljnih raspoložbi protivnika osiguranja, a koje bi kao takvo moglo utjecati na eventualnu buduću naplatu tražbine predlagatelja osiguranja, dok iz vlasnićkog lista za nekretninu 3331 k. o. [katastarska općina]-Dubašnica proizlazi da je ista već opterećena založnim pravom trećih osoba, te da je na istoj zabilježeno više ovršnih postupaka koji priječe daljnje dobrovoljne raspoložbe protivnika osiguranja na način kako to nastoji prikazati predlagatelj osiguranja u svojem prijedlogu.

6. Što se pak tiče pozivanja predlagatelja na nenadoknadivu štetu koja mu prijeti u slučaju da se ne prihvati predložena privremena mjera, valja navesti da predlagatelj uopće nije obrazložio u čemu bi se sastojala te nenadoknadiva šteta, tj. na koji način bi istu trpio, te zašto bi takva šteta, s obzirom na vrijednost njegove tražbine, za istog predstavljala nenadoknadivu štetu, niti je istu na bilo koji način dokazao, tj. učinio vjerojatnom, pa su stoga i ti razlozi bili bez utjecaja na drugačiji stav ovog suda glede predloženog osiguranja.

7. Slijedom navedenog, kako predlagatelj samo tvrdi, ali ne nudi valjane razloge iz kojih bi proizlazila vjerojatnost postojanja opasnosti od prikrivanja ili otuđenja imovine protivnika osiguranja, niti razloge koji bi opravdavali nastanak nenadoknadive štete predlagatelju osiguranja, to je citirani prijedlog valjalo odbiti kao neosnovan, jer za usvajanje predložene mjere obje pretpostavke iz čl. 344. OZ-a moraju biti ispunjene, a što ovdje nije slučaj. Stoga je odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

Krk, 5. veljače 2025.

Sutkinja:

Natalija Denona

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja može se podnijeti žalba županijskom sudu, putem ovog suda u tri primjerka u roku od 8 dana po primitku otpravka ovog rješenja. Ta žalba neće se slati protivnoj stranki na odgovor (čl. 352. st. 1. OZ-a). Žalba ne odlaže provedbu ovog rješenja (čl. 352. st. 3. OZ-a).

DNA:

1. Predlagatelj osiguranja putem punomoćnika Ivana Primorac, odvjetnika iz Rijeke, Prolaz Marije Krucifikse Kozulić 2/IV, putem e-Komunikacije

2. Protivniku osiguranja ŠL, [adresa], s podneskom predlagatelja osiguranja s prilozima od 5. veljače 2025. i z.k. izvatkom