REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] Č 5

Poslovni broj: Us I-4/2024-7

U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Upravni sud u Rijeci, po sucu Antunu Žagaru, uz sudjelovanje zapisničarke Nikoline Jakoplić, u upravnom sporu tužitelja ČE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju opunomoćenici odvjetnici u Odvjetničkom društvu Vrkić, Beljan i Denona j.t.d. Rijeka, Korzo 8, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, Prolaz Frana Matejčića 8, Pazin, OIB: 33706439962, radi uklanjanja, 5. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu KLASA: UP/I-362-02/23-02/1271, URBROJ: 443-02-02-17-23-1 od 24. studenog 2023.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova spora.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog tužitelja za određivanje odgodnog učinka tužbe.

Obrazloženje

1. Rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu KLASA: UP/I-362-02/23-02/1271, URBROJ: 443-02-02-17-23-1 od 24. studenog 2023. naređeno je vlasniku / investitoru, ovdje tužitelju, da u roku od 15 dana od dana zaprimanja tog rješenja ukloni bespravno izgrađene građevine i to stambenu zgradu na k. č. br. [katastarska čestica] zgr., 1945/2 i 1912, sve k. o. [katastarska općina], okvirnih tlocrtnih dimenzija 9,90 m x 7,90 m, visine suterena, prizemlja i potkrovlja, dvostrešnog krovišta, nedovršene, sa suterenskom etažom do iste, unutar tlocrtnih dimenzija 6,40 m x 5,90 m, čija gornja ploča predstavlja terasu ispred kuće, s izvedenim stupovima i kamenom ogradom, pomoćnu zgradu građenu u kombinaciji drva i fasadne opeke, koja se sastoji od više sanitarnih čvorova, jednostrešnog krovišta s odzračnim prostorom, tlocrtnih dimenzija 5,0 m x 4,0 m, na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], drvenu konstrukciju-terasu na stupovima od opeke, tlocrtnih dimenzija 4,0 m x 4,0 m ispod koje se nalazi šaht tlocrtnih dimenzija 1,40 m x 1,20 m, sve na zemljištu izvan građevinskog područja, na području šume u zaštićenom dijelu prirode, prema Prostornom planu uređenja Grada [adresa] ("Službeni glasnik" broj 9/21).

2. Tužitelj je protiv tuženika pravodobno podnio tužbu ovom Sudu kojom osporava zakonitost navedenog rješenja tuženika. U tužbi i u tijeku spora (podnesku od 19. siječnja 2024.) u bitnom navodi da je u postupku proveden očevid 16. siječnja 2023., o kojem tužitelj nije bio obaviješten niti je bio prisutan na istom. Smatra da je morao biti prethodno obaviješten o provođenju službene radnje očevida na licu mjesta te da je morao nazočiti navedenoj radnji, zbog kojeg postupanja tuženik nije imao mogućnost uvida u predmetnu građevinu i njezinu namjenu, izgrađenost i konstruktivne elemente te sve druge bitne elemente o kojima ovisi donošenje odluke u predmetnoj svari. Nadalje, osporava da se u konkretnom slučaju radi o bespravno izgrađenoj građevini navodeći da je ista izgrađena prije 15. veljače 1968. pa da se stoga sukladno odredbi članka 184. stavku 1. Zakona o gradnji smatra građevinom izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole. S tim u svezi se poziva na uvjerenje KLASA: 938- 08/23-02/86, URBROJ: 541-29-07/5-23-3 od 8. ožujka 2023. te uvjerenje KLASA: 938- 0/23-02/86, URBROJ: 541-29-07/5-23-4 od 8. ožujka 2023., a iz kojih uvjerenja proizlazi da je građevina iz predmeta ovoga spora evidentirana prije 15. veljače 1968. pod nazivom poljska kuća u površini od 70 m[2] i dvorište u površini od 30 m . Pojašnjava da je predmetna građevina, čije je uklanjanje naloženo osporenim rješenjem, upravo građevina čije je postojanje navedeno u potonje navedenim uvjerenjima od 8. ožujka 2023. te da je riječ o istoj građevini u istim gabaritima, kao što je i građevina čije je postojanje konstatirano u navedenim uvjerenjima. Tužitelj nadalje navodi da je od trenutka kupnje i stjecanja prava vlasništva 1993. predmetnu građevinu održavao i popravljao kako bi spriječio njezino propadanje. S tim u svezi ističe da je sve radove koje je zaista radio, radio isključivo i jedino s namjerom njezinog održavanja i osposobljavanja za svakodnevno stanovanje navodeći da je zamijenio i pokrov građevine. Ponavlja da je u konkretnom slučaju i dalje riječ o istoj i jedinoj građevini čije je postojanje evidentirano na snimkama 1953. i 1968. te je kao takva evidentirana geodetskom snimkom stvarnog stanja iz 1995. Nadalje tužitelj navodi da je 27. lipnja 2013. podnio nadležnom tijelu zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za građevinu izgrađenu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], za koju građevinu je i izdano rješenje o izvedenom stanju KLASA: UP/I-361-05/13- 01/2431,URBROJ: 2171-01-05-02-15-10 od 26. ožujka 2015. Predlaže da Sud provede dokazni postupak saslušanjem tužitelja, saslušanjem svjedoka, očevidom na licu mjestu, mjerničkim vještačenjem te uvidom u dokumentaciju koja se nalazi spisu predmeta ovoga spora i upravnog postupka pa da po provedenom postupku poništi tuženikovo rješenje.

3. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod navoda iz osporenog rješenja te je predložio da Sud tužbeni zahtjev odbije.

4. Sud je u tijeku spora održao ročište za raspravu 31. siječnja 2025., na koje je pristupio tužitelj osobno i opunomoćenik tužitelja.

4.1. Na istom ročištu za raspravu tužitelj je izjavio da ostaje kod svih navoda iznesenih u tijeku ovoga spora. Dodatno je naveo da je u postupku pogrešno utvrđeno da se građevina iz predmeta ovoga spora (stambena kuća) nalazi na 3 čestice te je s tim u svezi naveo da je u međuvremenu u katastarskom operatu k. o. [katastarska općina] proveden postupak ispravka, te da su mijenjani podaci na način da je k. č. br. [katastarska čestica] sada novoformirana k. č. br [katastarska čestica], koja se nalazi na istom položaju i na kojoj su u naravi kuća i dvorište. Nadalje je naveo da je u naravi riječ o prizemnici, a ne kako je to pogrešno navedeno u točki I. izreke osporenog rješenja. Istaknuo je da u postupku nije proveden očevid na licu mjesta uz sudjelovanje stranke (tužitelja), a kako bi se u postupku utvrdile osobine predmetne građevine, već je osporeno rješenje doneseno na temelju pretpostavki. S tim u svezi je naveo da se građevina nalazi na istoj poziciji i na istom mjestu kao i građevina koja je tamo bila 1953. i 1968., a kako to proizlazi i iz uvjerenja nadležnog tijela koja prileže spisu predmeta ovog spora, pojašnjavajući da je sadašnja građevina istih gabarita, dimenzija i položaja kao i tadašnja građevina pa da je stoga riječ o legalnom objektu po sili zakona.

5. Među strankama ovoga spora je sporno je li osporenim rješenjem pravilno tužitelju naređeno ukloniti građevine iz predmeta ovoga spora.

6. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog spora i u spisu predmeta upravnog postupka koji je ovom sporu prethodio.

7. Na temelju razmatranja svih spornih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Sukladno odredbi članka 106. stavku 1. Zakona o gradnji ("Narodne novine" broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19, dalje: Zakon o gradnji) građenju građevine može se pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano.

8.1. Prema stavku 2. istoga članka investitor može na vlastitu odgovornost i rizik pristupiti građenju na temelju izvršne građevinske dozvole.

8.2. Nadalje, sukladno odredbi članka 113. stavku 1. točki 1. Zakona o državnom inspektoratu ("Narodne novine" broj 115/18, 110/21 i 67/23, dalje: Zakon o državnom inspektoratu) u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.

9. Sud je uvidom u spis predmeta upravnog postupka utvrdio da je u tijeku predmetnog postupka proveden inspekcijski nadzor dana 16. siječnja 2023., o čemu je sastavljen zapisnik KLASA: 362-02/22-04/2037, URBROJ: 443-02-02-17-23-6, kojem prileže fotografije sačinjene na licu mjesta. Tijekom inspekcijskog nadzora izvršeno je mjerenje građevina, kojom prilikom je utvrđeno da je tek zgrada u južnom djelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ozakonjena. Nadalje je Sud utvrdio da je tužitelj dopisom tuženika KLASA: 362-02/22-04/2037, URBROJ: 443-02-02-17-23-7 od 17. siječnja 2023. pozvan da dostavi svoje očitovanje u svezi predmetne gradnje, a da je tužitelj u tijeku postupka dostavio očitovanje. Uvidom u očitovanje tužitelja utvrđeno je da je tužitelj naveo da je odgovoran za popravke, betoniranje terase, potporni stup i podzid konobe odnosno iv. cisterne, zamjenu pokrova (skinut je salonit i tavelica, a postavljen mediteran crijep), te da se ne radi o nezakonitoj gradnji. Nadalje je Sud utvrdio da je tuženik dopisom od 1. ožujka 2023. zatražio očitovanje nadležnog Područnog ureda za katastar Pula-Pola, Odjela za katastar nekretnina Rovinj-Rovigno je li zgrada izgrađena na k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] vidljiva na snimci prije 1968. godine, u kolikom tlocrtnim gabaritima. Isto tako je Sud uvidom u uvjerenje Područnog ureda za katastar Pula-Pola, Odjela za katastar nekretnina Rovinj-Rovigno KLASA: 938-08/23- 02/86, URBROJ: 541-29-07/5-23-3 od 8. ožujka 2023. utvrdio da je građevina označena kao A locirana djelomično na k. č. br. [katastarska čestica] i *2698 k. o. [katastarska općina] prikazana na snimci iz zraka izrađenoj temeljem snimanja iz zraka obavljenog 1953., dok je uvidom u uvjerenje istog tijela KLASA: 938-08/23-02/86, URBROJ: 541-29- 07/5-23-4 od 8. ožujka 2023. Sud utvrdio da je građevina evidentirana u katastarskom operatu k. o. [katastarska općina] na k.č.br. *2698 prije 15. veljače 1958., a da tlocrtna površina evidentirane građevine iznosi 70 m[2] .

9.1. Isto tako, iz izjava GE, KE i BE (stranica 50-52 spisa) proizlazi da je tužitelj dugogodišnji vlasnik zemljišta i da je uglavnom vlastitim radovima kontinuirano uređivao te obnavljao staru kamenu stanciju odnosno postojeću prizemnu kuću s podrumom na k. č. br. [katastarska čestica] zgr. i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

10. U prvom redu valja navesti da pravilno tužitelj navodi da se građevina evidentirana na državnoj snimci iz zraka učinjenoj prije 15. veljače 1968. smatra zakonitom građevinom prema odredbi članka 184. stavku 1. Zakona o gradnji.

10.1. Međutim, u situaciji kada se na takvoj zakonitoj građevini poduzimaju radovi koji za posljedicu imaju rekonstrukciju građevine, koja rekonstrukcija podrazumijeva izvedbu građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.), odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine (članak 3. stavak 1. točka 28. Zakona o gradnji), tada je za takvu vrstu radova potrebno ishoditi građevinsku dozvolu.

10.2. Nadalje, iz izjava koje prileže spisu predmeta upravnog spora proizlazi da je tužitelj obnavljao staru kamenu stanciju odnosno da je poduzimao građevinske radove koji se odnose na rekonstrukciju te građevine, a koja građevina (stara kamena stancija) nije prikazana na fotografijama koje prileže zapisniku od 16. siječnja 2023.

10.3. Stoga, i prema shvaćanju Suda, za rekonstrukciju predmetnih građevina, opisa kao u izreci osporenog rješenja te prikazanih na fotografijama koje prileže spisu predmeta upravnog postupka, bilo je potrebno ishoditi akt za gradnju (pravomoćnu ili izvršnu građevinsku dozvolu).

10.4. Nadalje, iz fotografija koje prileže zapisniku o očevidu od 16. siječnja 2023. proizlazi da se u naravi radi o građevini, dio koje su suteren, prizemnica i potkrovlje odnosno da se u naravi radi upravo o građevini kako je istu opisao viši građevinski inspektor. Stoga su i u tom dijelu ocijenjeni neosnovanima tužbeni navodi.

10.5. Isto tako, činjenica da je u međuvremenu tužitelj u katastarskom operatu proveo određene promjene u svezi katastarske čestice [katastarska čestica] zgr. nije od utjecaja na drugačije rješenje ove upravne stvari budući da iz stanja spisa predmeta upravnog postupka, u kojem je tuženik proveo iscrpan dokazni postupak, proizlazi da se u trenutku pokretanja predmetnog inspekcijskog postupka i donošenja osporenog rješenja predmetna građevina nalazila na katastarskim česticama navedenim u osporenom rješenju. Stoga su i u tom dijelu ocijenjeni neosnovanima tužbeni navodi.

11. Stoga, budući da tužitelj ne posjeduje pravomoćnu ili izvršnu građevinsku dozvolu u smislu citirane odredbe članka 106. Zakona o gradnji, koju odlučnu činjenicu tužitelj ni ne spori, već smatra da za izvođenje opisanih radova nije bio dužan ishoditi građevinsku dozvolu, to su se ispunile pretpostavke da se tužitelju naloži uklanjanje opisanih građevina u skladu s citiranom odredbom članka 113. stavka 1. točke 1. Zakona o državnom inspektoratu.

12. Nadalje, rješenje o izvedenom stanju KLASA: UP/I-361-05/13- 01/2431,URBROJ: 2171-01-05-02-15-10 od 26. ožujka 2015. nije od utjecaja na drugačije rješenje ove upravne stvari budući da se isto rješenje ne odnosi na pomoćnu građevinu čije je uklanjanje naređeno osporenim rješenjem, već se odnosi na građevinu koja je smještena na južnom dijelu čestice k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i čije uklanjanje nije naređeno osporenim rješenjem.

13. U odnosu na navod tužitelja da nije obaviješten o očevidu i da je isti proveden bez njegova sudjelovanja valja reći da inspekcijski pregled, koji građevinski inspektor poduzima u okviru svojih zakonom propisanih ovlasti, nije očevid u smislu odredbe članka 68. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj 47/09 i 110/21) i tom pregledu nije nužno prisustvovanje stranke.

13.1. Isto tako, građevinski inspektor ovlašten je donijeti rješenje o uklanjanju i bez saslušanja stranke u skladu s odredbom članka 106. stavkom 6. Zakona o državnom inspektoratu kojom je propisano da ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke. Budući da iz stanja spisa proizlazi da je tužitelju dana mogućnost očitovanja o odlučnim činjenicama, to su i u tom dijelu ocijenjeni neosnovanima tužbeni navodi.

14. Uzevši u obzir sve prethodno navedeno, Sud je odbio preostale dokazne prijedloge tužitelja kao suvišne.

15. Slijedom svega navedenog, osporena odluka tuženika ocjenjuje se zakonitom, stoga je na temelju odredbe članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj 36/24, dalje: Zakon o upravnim sporovima) tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan.

16. Tužitelj je postavio zahtjev za naknadu troškova ovoga spora. Međutim, kako tužitelj nije uspio u ovom sporu to tužitelju ne pripada pravo na naknadu troškova spora u skladu s odredbom člankom 147. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima, to je odbijen zahtjev tužitelja.

17. Nadalje, tužitelj je u okviru spora zatražio i određivanje odgodnog učinka tužbe navodeći u bitnome da predmetnu nekretninu koristi kao dom za stanovanje svoje obitelji, koju građevinu je održavao i popravljao i koju zajedno s ostalim objektima svakodnevno koristi. Ističe da bi provedbom osporenog rješenja tužitelju bilo povrijeđeno Ustavom Republike Hrvatske zajamčeno pravo na dom te da odgoda nije protivna javnom interesu. Stoga predlaže usvajanje prijedloga.

18. Odredbom članka 42. stavkom 2. Zakona o upravnim sporovima propisano je da Sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu.

19. Iz citirane zakonske odredbe slijedi da uvjeti za određivanje odgodnog učinka tužbe moraju biti kumulativno ispunjeni. U konkretnom slučaju, tužitelj u prilog svojih navoda o nastanku štete koja bi se mogla teško popraviti nije dostavio dokaze iz kojih bi proizlazila osnovanost takvih navoda.

19.1. Vezano uz navod tužitelja glede povrede ustavnog i konvencijskog prava na dom valja navesti sljedeće. U situaciji, kao u predmetnoj, kada tužitelj nije ispunio svoju zakonsku obvezu ishođenja odobrenja za gradnju odnosno rekonstrukciju građevine iz predmeta ovoga spora, takvom nezakonitom gradnjom tužitelj je dobrovoljno pristao snositi rizik koji nosi takvo postupanje. Stoga je tužitelj morao biti svjestan u što se upušta te da se takvim postupanjem, odnosno rekonstrukcijom građevine bez odobrenja za gradnju, izlaže riziku da mu nadležni inspektor naloži uklanjanje takve građevine (tako i Europski sud za ljudska prava u predmetu Lalić protiv Hrvatske, zahtjev broj 63081/14 od 20. rujna 2016. i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi poslovni broj Usž-3929/2023-3 od 23. svibnja 2024.).

19.2. Isto tako, tužitelj koji je svjesno pristupio rekonstrukciji predmetne građevine bez ishođenja potrebnog odobrenja za gradnju, i to još k tome na području koje nije predviđeno za stambene namjene, već se nalazi izvan građevinskog područja naselja, sukladno ustaljenoj ustavnosudskoj praksi ne može se s uspjehom pozivati na povredu prava na dom (Ustavni sud Republike Hrvatske broj U-III-2073/2010 od 4. ožujka 2010., U-III-46/2007 od 22. prosinca 2010., U-III-405/2008 od 21. veljače 2012., U-III-1422/2006 od 6. lipnja 2012., U-III-2184/2009 od 13. studenoga 2014., U- III/4644/2017 od 18. travnja 2019.).

19.3. Naposljetku, u postupcima uklanjanja bespravno izgrađenih građevina zaštita javnog interesa preteže nad zaštitom privatnog interesa pojedinca, odnosno izvršenika rješenja, pri čemu tužitelj nije obrazložio niti dokazao iz kojih bi razloga zaštita njegovog privatnog interesa pretezala nad zaštitom javnog interesa. Stoga je odbijen prijedlog tužitelja za određivanje odgodnog učinka tužbe.

U Rijeci 5. veljače 2025.

S u d a c

Antun Žagar

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjerka za Sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 6. Zakona o upravnim sporovima).

Dostaviti:

- opunomoćeniku tužitelja Odvjetničkom društvu Vrkić, Beljan i Denona j.t.d. u Rijeci, Korzo 8,

- tuženiku Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Ispostavi u Pazinu, Prolaz Frana Matejčića 8, Pazin