REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Slavonskom Brodu

Trg pobjede 13

35 000 Slavonski Brod

Poslovni broj: Ovr-467/2021-45

(prije Ovr-951/2018)

R E P U B L I K A H R V A T S K A

Z A K L J U Č A K

i

R J E Š E N J E

Općinski sud u Slavonskom Brodu po sucu Pavi Gariću, kao sucu pojedincu na prijedlog više sudske savjetnice-specijalistice Željke Koporčić u pravnoj stvari ovrhovoditelja Zagrebačka banka d.d., OIB:92963223473, Trg bana Josipa Jelačića 10, 10 000 Zagreb, zastupani po punomoćniku Josipu Mađariću, odvjetniku u Mađarić & Lui – odvjetničko društvo d.o.o., Zagreb, Zelinska 4, protiv ovršenika HE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po opunomoćeniku Ivani Đurinac Vuković, odvjetnici u Slavonskom Brodu, radi ovrhe, 5. veljače 2025.

z a k lj u č i o j e

Upućuje se ovršenik HE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] da u roku od 30 dana od dostave ovog zaključka pokrene parnicu protiv ovrhovoditelja Zagrebačka banka d.d., OIB:92963223473, Trg bana Josipa Jelačića 10, 10 000 Zagreb radi proglašenja ovrhe nedopuštenom na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] Kuća i dvorište u [adresa] površine 584 m2, te da dokaz o pokrenutoj parnici dostavi na naprijed naznačeni broj spisa.

r i j e š i o  j e

Odgađa se postupak ovrhe do okončanja parnice radi proglašenja ovrhe nedopuštenom ili do proteka roka iz izreke zaključka.

Obrazloženje

1. Rješenjem o ovrsi ovog suda poslovni broj:Ovr-951/2018 od 22. listopada 2018. određena je predložena ovrha na nekretnini ovršenika, pobliže opisanoj u izreci zaključka, temeljem ovršne isprave, a radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja.

2.Ovršna isprava na temelju koje je doneseno predmetno rješenje o ovrsi je Ugovor o hipotekarnom kreditu od dana 1.3.2012. solemniziran kod javnog bilježnika Maria Lukačevića iz [adresa] pod brojem OV-935/12, kreditna partija broj 7105512177 zaključenog između Zagrebačke banke d.d. i SE kao kreditora i založnog dužnika, a prednika ovdje ovršenika, a na temelju rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O-156/14 od 26.2.2014 i rješenja o naknadno pronađenoj imovini od 20.5.2014. Zasnovano je založno pravo na nekretnini radi osiguranja kredita odobrenog u iznosu od 50.000,00 eur.

2. Navedena ovršna isprava kao javnobilježnički akt nije prošao sudsku kontrolu provjere eventualno nepoštenih ugovornih odredaba.

3. Na sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 11. ožujka 2022. u Zagrebu donesen je zaključak da je obveza ovršnog suda da u postupku ovrhe na temelju ovršnih isprava koje nisu prošle sudsku kontrolu (rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, zadužnice, javnobilježnički akti ili solemnizirane privatne isprave i sl.), a koji proizlaze iz potrošačkih ugovora, po službenoj dužnosti preispitati sadrži li potrošački ugovor nepoštene (ništetne) ugovorne odredbe. Tako je ovršni sud dužan po službenoj dužnosti sumarno provjeriti je li ovršenik potrošač, da li je potrošački ugovor priložen uz prijedlog za ovrhu, po potrebi zakazati ročište, da li se potrošač izjasnio da želi ostati vezan nepoštenim ugovornim odredbama koje odricanje mora biti unijeto u zapisnik ili službenu bilješku u spisu (odricanje od zaštite). Sud će na naprijed navedeni način postupiti i ako je rješenje o ovrsi doneseno te može preinačiti svoje rješenje o ovrsi i ovršni zahtjev odbiti u cijelosti ili djelomično odnosno obustaviti ovrhu u cijelosti ili djelomično. Obveze koje ima prvostupanjski ovršni sud ima i drugostupanjski sud. U sumnji jesu li pojedine odredbe ništetne sud će ovršenika uputiti u parnicu radi nedopustivosti ovrhe, a dok se ne odluči je li ovrha nedopuštena, sud će odgoditi ovrhu po službenoj dužnosti. Na isti način će sud postupiti i povodom žalbe nakon proteka roka, a i u stadiju provedbe ovrhe.

4. Uvidom u predmetni ugovor utvrđeno je da je ugovor sklopljen između ovrhovoditelja s jedne strane i prednika ovršenika kao korisnika kredita i založnog dužnika s druge strane. Ugovor je sklopljen za iznos od 50.000,00 eur u kunskoj protuvrijednosti, a kao sredstvo osiguranja zasnovano je založno pravo na predmetnim nekretninama u vlasništvu ovršenika.

5. Predmetni ugovor o kreditu potrošački je ugovor.

6. Sukladno navedenom Zaključku Vrhovnog suda Republike Hrvatske sud je zakazao ročište za dan 23. siječnja 2025. a na koje ročište je pristupio opunomoćenik ovršenika koja je iskazala kako ovršenik ne želi ostati vezan ništetnim odredbama ugovora, te je predložila sudu uputiti ovršenika u parnični postupak, a do odluke parničnog suda odgoditi ovrhu.

7. Punomoćnica ovrhovoditelja je iskazala kako se protivi navodima ovršenika u cijelosti, te nadalje navodi da pravno shvaćanje VSRH od 11. ožujka 2022 godine i pravno shvaćanje koje je izrazi sud Evropske unije u slučaju C-407/18 prema kojem su sudovi dužni preispitati jesu li odredbe sadržane u JB aktu o potrošačkom ugovoru nepoštene u smislu direktive 93 / 13 EEZ ne može se primijeniti u ovome predmetu. Ovršenik prvenstveno nije konkretni potrošač koji je sklopio ugovor o kreditu već je nasljednik potrošača te takav ne može imati izravnih saznanja o uvjetima sklapanja ugovora. Predmet C-407/18 odnosi se na bitno različite činjenične elemente postupka, odnosno na predmet u kojem bi ovršeniku prije okončanja parničnog postupka nastala nanedoknadiva šteta jer bi u ovršnom postupku bio prodan njegov jedini dom. Direktiva se pak ne primjenjuje izravno već za istu postoje smjernice za tumačenje i primjenu. U tim je smjernicama istaknuto daje nacionalni sud obvezan ispitati po službenoj dužnosti nepoštenost ugovorne odredbe kada su mu za to dostupni pravni i činjenični elementi. U ovom konkretnom ovršnom postupku oba ta elementa nedostaju posebice jer ovršenik nije dostavio niti jedan dokaz za svoje tvrdnje niti je pokrenuo ikakav postupak u tom smislu. Notorna je činjenica da je parnični postupak za utvrđenje ništetnosti ovršenik već mogao pokrenuti i to može bez da ga ovršni sud uputi na to

8. Na temelju članka 129. stavak 2. Zakon o nasljeđivanju ("Narodne novine" br. 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15. -dalje ZN) propisano je da u istom času nasljednik stječe i ostala prava i obveze vezane uz njegovo svojstvo nasljednika, ako što drugo ne proizlazi iz njihove pravne naravi, što u ovoj konkretnoj situaciji znači da ovršenik HE kao nasljednik korisnika kredita SE stječe prava i obveze iz ugovora, te da ga se smatra potrošačem u kontekstu nepoštenih odredbi ugovora u ovoj konkretnoj pravnoj stvari.

9. Nekretnina koja je predmet ovrhe predstavlja kuću u kojoj prema evidenciji iz JRO RH MUP ovršenik živi, jer je adresa i prednika ovršenika po Ugovoru [adresa], a prema ugovoru je upravo ta nekretnina založena kao osiguranje plaćanja.

10. Obzirom da u konkretnom pravnom slučaju postoji sumnja jesu li pojedine odredbe potrošačkog ugovora nepoštene, a ovršni sud ovrhu provodi u skladu s ovršnom ispravom bez mogućnosti ocjenjivanja sadržaja ovršne isprave, sud je ovršenika uputio na parnicu rad proglašenja nedopuštenosti ove ovrhe, u roku od 30 dana od dana dostave ovog zaključka, protiv ovrhovoditelja, u skladu sa Zaključkom Vrhovnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Su IV – 87/2022 od 11. ožujka 2022. i u skladu s odlukom Suda Europske unije C-407/18 u kojoj je presuđeno da Direktivu Vijeća 93/13/EEZ od 5. travnja 1993. o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima treba s gledišta načela djelotvornosti tumačiti na način da joj se protivi nacionalni propis poput onog iz glavnog postupka, na temelju kojeg nacionalni sud, koji odlučuje o prijedlogu za ovrhu ugovora o hipotekarnom kreditu sklopljenog između trgovca i potrošača u obliku neposredno izvršivog javnobilježničkog akta, nema mogućnost, bilo na prijedlog potrošača ili po službenoj dužnosti, ispitati jesu li odredbe sadržane u tom aktu nepoštene, u smislu te direktive i po toj osnovi odgoditi zatraženu ovrhu.

11. Uzimajući u obzir da se ovrha vodi na kući u kojoj ovršenik živi, kao i činjenicu da bi u slučaju eventualnog uspjeha u parnici, protuovrha bila nepotpuna i nedovoljna pravna zaštita jer bi ovršenik ostao bez imovine koja mu je nužna za život i egzistenciju, sud je odgodio ovrhu do pravomoćnog završetka parničnog postupka radi proglašenja nedopuštenosti ovrhe, ili do proteka roka za njeno pokretanje.

12. Slijedom svega navedenoga odlučeno je kao u izreci zaključka i rješenja.

Slavonski Brod, 5. veljače 2025.

Sudac

Pavo Garić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek (članak 11. stavak 5. OZ)

Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana dostave prijepisa rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri primjerka, a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

1.Ovrhovoditelj po punomoćniku

2.Ovršenik: po punomoćnici