Poslovni broj: Usž-4164/2024-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jelene Rajić, predsjednice vijeća, Marine Kosović Marković i mr.sc. Inge Vezmar Barlek članica vijeća, te više sudske savjetnice Ivane Jasprica Konjuh zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja IG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], JG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], VG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa odvjetnik Kristijan Horvat iz Odvjetničkog društva Horvat & Zebec & Bajsić Bogović j.t.d., Zagreb, Petrinjska 51, protiv rješenja tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostava Pazin, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, OIB: 33706439962, klasa: UP/I-362-02/23-02/460, urbroj: 443-02-03-12-23-1 od 2. svibnja 2023., radi uklanjanja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj UsI-1235/2023-14 od 19. rujna 2024., na sjednici vijeća održanoj 5. veljače 2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba te potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj UsI-1235/2023-14 od 19. rujna 2024.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova sastava žalbe.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za poništavanje rješenja tuženika, klasa: UP/I-362-02/23-02/460, urbroj: 443-02-03-12- 23-1 od 2. svibnja 2023. (točka I. izreke) te odbijen zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora (točka II. izreke).
1.1. Naprijed navedenim rješenjem tuženika naređeno je tužiteljima uklanjanje tri stambene građevine visine prizemlja s kosim dvostrešnim krovom s pokrovom od profiliranog lima postavljenim na betonske podloge koje se grade na lokaciji Mandriol, Peroj, Grad Vodnjan na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], izvan građevinskog područja, bez pravomoćne, odnosno izvršne građevinske dozvole, sve pobliže navedeno u točki I. izreke rješenja tuženika.
2. Tužitelji u žalbi navode da se ovdje radi o mobilnoj kućici, odnosno gotovim pokretnim napravama koje su postavljene na predmetnom zemljištu bez povezivanja s istim, na kotačima/podlošcima, dok prvostupanjski sud slijepo i paušalno vjeruje tuženiku. Smatraju da je trebalo provesti predložene dokaze te da se ovdje ne radi ni o kakvim građevinskim radovima u smislu odredbe članka 3. Zakona o gradnji. Smatraju da je trebalo provesti očevid na licu mjesta i građevinsko vještačenje. Ističu da je povrijeđeno načelo "jednakosti oružja" te da su neobrazlaganjem razloga da bi se u konkretnom slučaju radilo o građevini i/ili građenju te neuvažavanjem dokaznih prijedloga za provođenje dokaza, nedvojbeno bili stavljeni u položaj očigledne neravnopravnosti u odnosu na protivnu stranku. Ističu da se ovdje radi o pokretnoj napravi na zemljištu u njihovom vlasništvu i u tome ne vide nikakav problem niti povredu bilo kojeg zakonskog propisa, dok su predmetno zemljište koje je poljoprivredne namjene, radovima priveli svrsi poljoprivredne obrade. Upućuju na raniju odluku ovog Suda, poslovni broj: Usž-4527/18 od 17. travnja 2019. i Usž- 1829/19 od 31. listopada 2019. Predlažu presudu poništiti te usvojiti tužbeni zahtjev tužitelja te potražuju trošak sastava žalbe.
3. Tuženik nije dostavio odgovor na žalbu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Sud nalazi da se osporena presuda prvostupanjskog upravnog suda ne može ocijeniti nezakonitom ni po jednoj osnovi propisanoj odredbom članka 126. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24., dalje: ZUS). To stoga jer je, prema podacima sveza spisa, postupak prije donošenja osporene odluke proveden sukladno odredbama ZUS-a, a prvostupanjski upravni sud je istu temeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u postupku donošenja pojedinačne odluke, nakon čega je osnovano zaključio da nema mjesta usvajanju tužbenog zahtjeva tužitelja.
6. Odredbom članka 113. stavka 1. točka 1. Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine", broj: 115/18., 117/21.) propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru, odnosno vlasniku uklanjanje građevine, odnosno njezina dijela u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole. Prema stavku 2. citiranog članka Zakona prije donošenja rješenja građevinski inspektor naređuje investitoru, odnosno vlasniku građevine i mjeru obustave građenja ako je građenje u tijeku, što utvrđuje tim rješenjem.
7. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je dana 1. ožujka 2023. proveden očevid na licu mjesta na predmetnoj nekretnini, kojom prilikom je utvrđeno da su na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izgrađene tri građevine, visine prizemlja s kosim dvostrešnim krovom s pokrovom od profiliranog lima, postavljene na betonske podloge i to u sjeverozapadnom dijelu parcele zgrada tlocrtnih dimenzija cca 7,00 x 8,80 m, a uz sjeveroistočno pročelje navedene građevine postavljena pomoćna građevina tlocrtnih dimenzija cca 2,00 x 1,20 m, visine cca 1,80 m. U središnjem dijelu parcele izgrađena je zgrada tlocrtnih dimenzija cca 7,00 x 8,00 m, a uz sjeveroistočno pročelje navedene građevine postavljena je pomoćna građevina tlocrtnih dimenzija cca 2,00 x 1,20 m, visine cca 1,80 m. U sjeveroistočnom dijelu parcele izgrađena je zgrada tlocrtnih dimenzija cca 7,00 x 8,00 m, a uz sjeveroistočno pročelje navedene građevine postavljena je pomoćna građevina tlocrtnih dimenzija cca 2,00 x 1,20 m, visine cca 1,80 m. Zapisniku s očevida prileže i fotografije predmetnih građevina. Nadalje, uvidom u prostornoplansku dokumentaciju, grafičku podlogu PPUO Grada Vodnjana utvrđeno je da se predmetna nekretnina nalazi izvan granica građevinskog područja naselja, u zoni označenoj kao "Š2" – zaštitna šuma, a uvidom u dokumentaciju Grada Vodnjana, nadležnog Upravnog odjela za gradnju da za navedene građevine nije izdana izvršna građevinska dozvola.
8. Tužitelji svojim žalbenim navodima ni ne dovode u sumnju da bi navedena gradnja bila izvedena bez odgovarajućeg odobrenja za gradnju izvan građevinskog područja u zoni označenoj kao "Š2" – zaštitna šuma, već smatraju da se radi o pokretnim kućicama koje nisu nastale građenjem u smislu odredaba Zakona o gradnji, već su kao gotova konstrukcija postavljeni na nosače pa da za istu nije potrebno ishoditi odobrenje za gradnju.
9. Međutim, imajući u vidu naprijed utvrđeno činjenično stanje, fotografije predmetnih građevina, opis izvedenih radova, osnovano zaključuje prvostupanjski sud i tuženik da se ovdje radi o građevini kakvu ima u vidu odredba članka 3. stavka 1. točka 11. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj: 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19.), prema kojoj je građevina građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevinskih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.
10. U konkretnom slučaju, suprotno žalbenim navodima, radi se o sklopu nastalom građenjem, budući su predmetne montažne građevine montirane na izbetoniranu betonsku podlogu te uz svaku od tih građevina dodatno postavljena i pomoćna građevina, o čemu spisu predmeta prileži zapisnik o očevidu od 1. ožujka 2023. s fotografijama, te je za njihovu gradnju bilo potrebno ishoditi zakonom propisani akt za gradnju.
11. Budući se ovdje radi o građevinama kakve ima u vidu naprijed citirana odredba članka 3. stavka 1. točka 11. Zakona o gradnji, kojom se smatraju objekti nastali postavljanjem od gotovih elemenata, pri čemu trajna povezanost konstrukcije s tlom nije zakonom propisani uvjet za određenje pojma građevine, a kakvo shvaćanje je već izraženo i u presudama ovog Suda, poslovni broj: Usž-2617/16, Usž-3519/19, Usž- 3111/22 i dr., to se presuda prvostupanjskog suda, uz obrazloženje kakvo je njome dano, ne može ocijeniti nezakonitom.
11.1. Napominje se da kraj tako utvrđenog činjeničnog stanja nije od utjecaja pozivanje tužitelja na odluke ovog Suda, poslovni broj: Usž-4527/18 i Usž-1829/19 jer se tu ne radi o izraženom pravnom shvaćanju, već o ocjeni relevantnih činjenica u svakom pojedinom predmetu, pa kako su te odluke donesene u stvari druge činjenične i pravne naravi, iste nisu od utjecaja na rješenje ove upravne stvari. Naime, u predmetu poslovni broj: Usž-4527/18 radilo se o mobilnoj kućici koja nije bila trajno povezana s tlom, već je bila postavljena na nosač, dok je u predmetu, poslovni broj: Usž-1829/19 navedeno da je u svakom konkretnom slučaju potrebno procijeniti je li za svaku građevinu potrebno ishoditi akt kojim se odobrava gradnja.
12. Što se tiče prigovora tužitelja da sud nije proveo predložene dokaze, treba reći da sud nije vezan prijedlozima stranaka, ni u pogledu činjenica koje treba utvrditi ni dokaza kojima se one mogu utvrditi (članak 49. stavak 4. ZUS-a), međutim dužan je u obrazloženju presude izjasniti se o prijedlozima i prigovorima stranaka, što je prvostupanjski sud i učinio, osnovano ocijenivši da se sve relevantne činjenice mogu utvrditi iz spisu priležeće dokumentacije. Naime, imajući na umu navedenu dokaznu dokumentaciju iz koje nedvojbeno proizlazi osnovanost tvrdnji tuženika, koje tužitelj žalbenim prigovorima nije s uspjehom osporio, to je prvostupanjski sud zakonito odbio dokazne prijedloge tužitelja.
13. Nadalje, neosnovano tužitelj upire na povredu načela "jednakosti oružja" zbog neprovođenja predloženih dokaza jer ni Ustav Republike Hrvatske ni Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ne jamče stranci u postupku pravo da se provede očevid ili izvede neki dokaz koji ona predlaže. Jednakost stranaka u mogućnosti korištenja procesnih sredstava (jednakost oružja, jednakost sredstava) pretpostavlja razumnu mogućnost stranaka da izlože činjenice i podupru ih svojim dokazima na način da niti jednu od stranaka ne stavljaju u bitno lošiji položaj u odnosu na suprotnu stranku, zbog čega Sud ne nalazi povrede zakona na štetu tužitelja niti po toj osnovi. Ovo tim više što su tužitelji aktivno sudjelovali za vrijeme upravnog spora, a čime im je u potpunosti ostvarena procesna ravnopravnost u odnosu na tuženika.
14. Slijedom navedenog, valjalo je, pozivom na odredbu članka 135. stavka 1. ZUS- a, odlučiti kao u točki I. izreke, a odluka o troškovima spora (točka II. izreke) utemeljena je na odredbi članka 147. stavka 1. istog Zakona.
U Zagrebu, 5. veljače 2025.
Predsjednica vijeća
Jelena Rajić
