Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-5794/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji Jadranki Travaš, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Domus upravljanje d.o.o., Zagreb, Trakošćanska ulica 6, [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Bruno Mudronja, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika UJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Ivan Rački, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Rački i kolege u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv- 175/2023-12 od 17. listopada 2024., dana 5. veljače 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba tuženika UJ kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-175/2023-12 od 17. listopada 2024.
II. Odbija se zahtjev tuženika UJ za naknadu troška žalbenog postupka kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-175/2023- 12 od 17. listopada 2024. pod stavkom I. izreke održan je na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi Nadije Gajski Mindoljević, javne bilježnice u Zagrebu, poslovni broj: Ovrv-113242/2022 od 27. prosinca 2022. u dijelu u kojem je tuženiku naloženo isplatiti tužitelju iznos od 560,07 EUR zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom na pojedine utužene iznose kako je to pobliže navedeno pod stavkom I. izreke prvostupanjske presude. Stavkom II. izreke naloženo je tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 663,98 EUR zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 17. listopada 2024. pa do isplate.
2. Protiv navedene presude žali se tuženik zbog žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. toč. 1. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje: ZPP). Predlaže presudu preinačiti u smislu žalbenih navoda, uz naknadu troška žalbenog postupka u iznosu od 656,25 EUR.
3. Žalba tuženika je neosnovana.
4. Predmet spora je zahtjev tužitelja radi isplate iznosa od 560,07 EUR zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, koji iznos tužitelj kao upravitelj stambene zgrade u [adresa], u ime i za račun suvlasnika predmetne zgrade potražuje od tuženika na ime nepodmirenih doprinosa za sredstva zajedničke pričuve u razdoblju od prosinca 2020. do listopada 2022., za stambeni prostor u vlasništvu tuženika, površine 58,04 m2.
5. Suprotno žalbenim navodima tuženika, u predmetnom postupku nije bilo nezakonitog postupanja suda, niti je tuženiku uskraćena mogućnost raspravljanja pred sudom. U odnosu na žalbene navode tuženika u kojima on ističe da mu nije bilo omogućeno raspravljanje pred sudom time što prvostupanjski sud nije prihvatio navode i dokaze predložene u tuženikovom podnesku od 9. srpnja 2024., prvenstveno valja reći da, sukladno odredbi iz čl. 220. st. 2. ZPP-a, sud odlučuje o tome koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica, pri čemu valja istaknuti da je tuženik dokazni prijedlog za provođenjem grafološkog vještačenja svih potpisa suvlasnika na potpisnoj listi koja je sastavni dio Međuvlasničkog ugovora od 14. siječnja 2019. podnio izvan roka propisanog odredbom čl. 461.a st. 7. ZPP-a, iako je o dužnosti iznošenja svih činjenica i predlaganja dokaza u roku propisanom navedenom odredbom, tuženik bio upozoren rješenjem prvostupanjskog suda od 4. siječnja 2024. u skladu s odredbom čl. 461.a st. 8. ZPP-a. Stoga je prvostupanjski sud pravilno postupio kada navedeni dokazni prijedlog tuženika nije uzeo u obzir sukladno odredbi čl. 461.a st. 10. ZPP-a, slijedom čega su neosnovani žalbeni navodi tuženika u kojima on ističe da je u predmetnom postupku počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a.
6. Također, neosnovani su žalbeni navodi tuženika u kojima on ističe da u predmetnom postupku tužitelj nema aktivnu legitimaciju kao upravitelj i da nije stranka u postupku. Naime, prvostupanjski sud je uvidom u Ugovor o upravljanju zgradom u [adresa], od 14. siječnja 2019. utvrdio da su suvlasnici predmetne zgrade poslove upravljanja zgradom povjerili upravitelju Domus upravljanje d.o.o. (ovdje tužitelju), da upravitelj ima ovlaštenje za otvaranje računa sredstava zajedničke pričuve i pravo raspolaganja sredstvima zajedničke pričuve uz suglasnost predstavnika suvlasnika, te da je, među ostalim, upravitelj ovlašten od strane suvlasnika organizirati naplatu sredstava pričuve, uključujući i prinudnu naplatu. Uz to valja istaknuti da je upravitelj zgrade ovlašten ex lege pokretati sudske postupke, u ime i za račun suvlasnika zgrade, radi naplate zajedničke pričuve od suvlasnika koji tu pričuvu ne plaćaju. Ovo ovlaštenje proizlazi iz čl. 90. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., dalje: ZV) kojim je propisano da je zajednička pričuva namjenska imovina svih suvlasnika nekretnine, koja je namijenjena za pokriće troškova održavanja i poboljšavanja nekretnine, kao i za otplaćivanje zajma za pokriće tih troškova. Zajedničkom pričuvom upravljaju suvlasnici, odnosno upravitelj zgrade kojeg oni imenuju međuvlasničkim ugovorom ili ga imenuje nadležno tijelo jedinice lokalne samouprave (prinudni upravitelj), ukoliko suvlasnici u zakonskom roku ne sklope međuvlasnički ugovor, kao imovinom odvojenom od imovine bilo kojeg od suvlasnika.
7. Nadalje, odredbama čl. 378. ZV-a propisane su ovlasti upravitelja prema kojima upravitelj upravlja nekretninom u ime i za račun suvlasnika u granicama ovlasti utvrđenih ugovorom, pa osim što raspolaže zajedničkom pričuvom, upravitelj zastupa suvlasnike u svezi s upravljanjem nekretninom u postupcima pred državnim tijelima, ako ugovorom nije drukčije određeno. Smislenim tumačenjem svih gore navedenih odredaba ZV-a, pod pojmom zastupanja iz čl. 378. st. 5. ZV-a imaju se podrazumijevati ovlasti u poduzimanju svih onih radnji, pa i pokretanje sudskih postupaka kako bi se ostvarili i zaštitili interesi suvlasnika zgrade u održavanju zgrade. To podrazumijeva dobivenu i zakonom propisanu ovlast da kao stranka u postupku utužuje nekog od suvlasnika radi naplate dugujuće pričuve, koja se sredstva polažu na poseban račun, koji je u tu svrhu otvoren, jer je to imovina koja je odvojena od imovine bilo kojeg od suvlasnika, a i od imovine upravitelja zgrade. Ovo pravno shvaćanje iznijeto je u više odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske (Rev-x 325/10-2 od 3. ožujka 2011., Rev 101/2012 od 23. srpnja 2013., Rev 154/12 od 13. siječnja 2016., Rev 735/2022-2 od 5. travnja 2023.), te odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske (U- III-3695/10 od 10. studenog 2011.). Stoga su neosnovani i žalbeni navodi tuženika u kojima on ističe da je u predmetnom postupku počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 8. ZPP-a.
8. Nadalje, a suprotno daljnjim žalbenim navodima tuženika, presuda prvostupanjskog suda može se ispitati, izreka presude je razumljiva, ne proturječi sama sebi niti razlozima presude, razlozi o svim odlučnim činjenicama važnim za presuđenje u ovom predmetu jasni su i neproturječni te ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava, slijedom čega su neosnovani žalbeni navodi tuženika u kojima on ističe da je prvostupanjski sud prilikom donošenja pobijane presude počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a.
9. Prilikom ispitivanja prvostupanjske presude i postupka koji joj je prethodio, utvrđeno je da nisu počinjene ni ostale bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe iz čl. 365. st. 2. ZPP-a.
10. U predmetnom postupku prvostupanjski sud je na temelju izvedenih dokaza, a konkretno izvoda iz poslovnih knjiga (list 19-20 spisa), Ugovora o upravljanju od 14. siječnja 2019. (dalje: Ugovor o upravljanju, list 86-91 spisa), zemljišnoknjižnog izvatka k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica] (list 92-113 spisa), Ugovora o otvaranju i vođenju računa za posebne namjene – zajedničku pričuvu od 16. travnja 2019. (list 114-115 spisa) te Međuvlasničkog ugovora od 14. siječnja 2019. sa potpisnom listom suvlasnika (dalje: Međuvlasnički ugovor, list 116-134 spisa), utvrdio sljedeće:
- da su suvlasnici zgrade u [adresa], Ugovorom o upravljanju povjerili poslove upravljanja predmetnom zgradom ovdje tužitelju,
- da je upravitelj ovlašten od strane suvlasnika organizirati naplatu sredstava pričuve, uključujući i prinudnu naplatu,
- da je na predmetnoj zgradi uspostavljeno etažno vlasništvo povezano sa suvlasničkim dijelovima cijele nekretnine,
- da je kao vlasnik suvlasničkog dijela 258, 13/10000 etažno vlasništvo (E-30) upisan UJ, ovdje tuženik, OIB: [osobni identifikacijski broj], Masarykova 24, Zagreb,
- da je neosnovan tuženikov prigovor promašene pasivne legitimacije jer bez obzira na različitu adresu tuženika upisanu u zemljišnoj knjizi, iz upisanog OIB [osobni identifikacijski broj]a tuženika vidljivo je da se radi o istoj osobi,
- da je predmetni stan opisan kao trosobni stan br. 33 tip 833 na V. katu površine 58,04 m2,
- da pričuva po m2 površine stana iznosi 3,26 kuna/0,43 EUR[1] ,
- da je plaćanje pričuve zakonska obveza vlasnika, odnosno suvlasnika nekretnine u smislu odredaba iz čl. 90. ZV-a,
- da je svaki suvlasnik dužan plaćati mjesečni doprinos za zajedničku pričuvu najkasnije do 20. u mjesecu za tekući mjesec,
- da se kod obračuna troškova upravljanja i održavanja zgrade razdioba troškova obavlja za stambeni prostor s pripadcima po koeficijentu 1,00 pomnoženim s ukupnom površinom iz zemljišne knjige,
- da je neosnovan prigovor tuženika da suvlasnici nisu potpisali Međuvlasnički ugovor jer je uvidom u potpisnu listu utvrđeno da je isti potpisan po suvlasnicima koji u vlasništvu imaju suvlasničke dijelove čija ukupna površina iznosi većinu površine svih suvlasničkih dijelova, dok tuženik ničime nije dokazao da je taj Ugovor stavljen van snage, proglašen ništetnim, poništen ili da je utvrđeno da nije sklopljen,
- da je neosnovan i tuženikov prigovor visine utuženog potraživanja budući da mjesečni iznos pričuve (3,26 kuna/0,43 EUR) pomnožen sa koeficijentom (1,00) te površinom od 58,04 m2, daje iznos od 189,21 kunu/25,11 EUR, dok tužitelj potražuje mjesečni iznos od 24,35 EUR, a sud u skladu s odredbom čl. 2. ZPP-a sudi u granicama postavljenog zahtjeva,
- da utuženo potraživanje nije podmireno,
- da je, slijedom svega navedenog, tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan. 11. Uzimajući u obzir činjenično stanje utvrđeno u ovom predmetu, valja reći da je pravilno prvostupanjski sud postupio kada je, u smislu odredaba iz čl. 3. Ugovora o upravljanju, čl. 13. i 14. Međuvlasničkog ugovora, čl. 85. st. 2., čl. 89. st. 2., čl. 90. st. 1. i 2., čl. 93. st. 1., 2. i 3., čl. 375. st. 1. i 3., čl. 378. st. 5. i čl. 380. st. 1. i 4. ZV-a, te čl. 9., čl. 29. st. 1. i 2., čl. 65. st. 1., čl. 173. st. 1., čl. 183. st. 1. i čl. 342. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23., dalje: ZOO), u svezi čl. 2. st. 1. i čl. 451. st. 3. ZPP-a, održao na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi Nadije Gajski Mindoljević, javne bilježnice u Zagrebu, poslovni broj: Ovrv-113242/2022 od 27. prosinca 2022. u dijelu u kojem je tuženiku naloženo isplatiti tužitelju iznos od 560,07 EUR zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom na pojedine utužene iznose kako je to pobliže navedeno pod stavkom I. izreke prvostupanjske presude.
12. Pri tome valja istaknuti da ovaj sud nije razmatrao žalbene navode tuženika u kojima on ističe da je u predmetnom postupku počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP-a (da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio odredbe čl. 338. i čl. 461.a st. 7. i 10. ZPP-a, te da je pogrešno primijenio pravilo o teretu dokazivanja iz čl. 219. st. 1. ZPP-a), kao ni njegove daljnje žalbene navode koji sadržajno upućuju na to da je u predmetnom postupku činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno, jer je u ovom predmetu, u smislu odredbe iz čl. 458. st. 1. ZPP-a, riječ o sporu male vrijednosti, pa se presuda, sukladno odredbi iz čl. 467. st. 1. ZPP-a, ne može pobijati zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP-a, kao ni zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, već samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava te zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, osim zbog povrede iz čl. 354. st. 2. toč. 3. ZPP-a.
13. Odluka o trošku parničnog postupka (stavak II. izreke pobijane presude) pravilno je donesena u smislu odredaba iz Tbr. 7. toč. 1., Tbr. 8. toč. 1., Tbr. 9. toč. 1., Tbr. 46., Tbr. 52. st. 3. i Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj: 138/23), čl. 38. st. 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost („Narodne novine“, broj: 73/13., 99/13., 148/13., 153/13., 143/14., 115/16., 106/18., 121/19., 138/20., 39/22., 113/22., 33/23., 114/23. i 35/24), čl. 7. st. 1. i čl. 9. Pravilnika o nagradama i naknadi troškova javnih bilježnika u ovršnom postupku („Narodne novine“, broj: 9/21., 18/22. i 154/22), Tar. br. 2. st. 1. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi („Narodne novine“, broj: 53/19), u svezi čl. 1. st. 1. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj: 118/18), te čl. 151. st. 3. ZPP-a i čl. 29. st. 2. ZOO-a, u svezi čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. i 2. ZPP-a.
14. Stoga je primjenom odredbe iz čl. 368. st. 1. ZPP-a valjalo odlučiti kao pod stavkom I. izreke ove odluke.
15. Zahtjev tuženika za naknadu troška žalbenog postupka je odbijen na temelju čl. 166. st. 1. ZPP-a, u svezi čl. 154. st. 1. ZPP-a, slijedom čega je odlučeno kao pod stavkom II. izreke ove odluke.
U Zagrebu 5. veljače 2025.
Sutkinja:
Jadranka Travaš