Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Ovr-1409/2024-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu tog suda Diani Preglej, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja [obrt], A-[adresa], [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik NR, odvjetnik u [obrt] j.t.d [adresa], protiv ovršenice JM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku HB, odvjetniku, koju zastupaju punomoćnici ĆM, SSĐ i HB, odvjetnici iz [trgovačko društvo] [adresa], radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenice protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Ovr-919/20-33 od 14. ožujka 2024., dana 5. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba ovršenice i ukida rješenje o ovrsi Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Ovr-919/20-33 od 14. ožujka 2024. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. U pobijanom rješenju o ovrsi je navedeno da se na temelju ovršne isprave – Očitovanja sastavljenog od strane javnog bilježnika BJ iz [adresa] broj OU-405/2007, a radi prisilne naplate tražbine ovrhovoditelja prema ovršeniku JM, u iznosu od 1.971.648,14 eura sa zateznim kamatama tekućim od dana 2. studenoga 2020. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dna tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te radi naplate troška ovog ovršnog postupka uvećanog za pripadajuće zatezne kamate koje teku od dana donošenja rješenja o ovrsi pa do isplate, po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog

dna tekućeg polugodišta za tri postotna poena, određuje ovrha na nekretnini u vlasništvu ovršenice i to:

- 9. suvlasnički dio: 625/10000 upisan u z. k. ul. [broj ZK uloška] katastarska općina: 3358762 [adresa], u koji je upisana k. č. br. [katastarska čestica] stambena zgrada br. 6 i 6A [adresa], stambena zgrada br. 6 i 6A [adresa] i dvorište [adresa], ukupno 872 m2

zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđivanjem vrijednosti predmetne nekretnine, njezinom prodajom i namirenjem ovrhovoditelja iz cijene postignute prodajom.

Temeljem čl. 128. Ovršnog zakona određuje se ovrha ispražnjenjem predmetne nekretnine i njezina predaja kupcu nakon pravomoćnosti rješenja o dosudi nekretnine i zaključka o predaji, tako što će sudski ovršitelj udaljiti osobe i ukloniti stvari ovršenika i trećih osoba s navedene nekretnine i predati istu u posjed kupcu.

Ovo rješenje dostavlja se Zemljišnoknjižni odjel Z. Općinskog suda u Novom Zagrebu, s nalogom da se izvrši upis zabilježbe ovrhe.

Ovrhovoditelj zahtijeva da se novčani iznos koji se postigne prodajom nekretnine ovršenika opisane u točki I. ovog rješenja uplati na račun ovrhovoditelja IBAN: [broj bankovnog računa] otvoren kod [trgovačko društvo]

2. Protiv navedenog rješenja žali se ovršenica zbog svih zakonskih razloga iz čl. odredbe čl. 353. st. 1. t. 1. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23 – dalje: ZPP), u svezi s čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 73/17 i 131/20 – dalje: OZ), te predlaže da drugostupanjski sud ukine pobijano rješenje i obustavi ovršni postupak te naloži ovrhovoditelju naknaditi ovršeniku trošak ovršnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja rješenja pa do isplate, u roku 8 dana.

3. Žalba je osnovana.

4. Predmet ovog postupka je provedba ovrhe na nekretnini upisanoj u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], 9. suvlasnički dio 625/10000 upisan na ime JM, u cijelosti, a radi naplate tražbine prema korisnicima kredita iz Ugovora o jednokratnom kreditu broj računa [broj bankovnog računa] od 13. travnja 2007. – dužnicima ČM, HM i [trgovačko društvo] (list 109-112 spisa) te jamcu RM, a temeljem ovršne isprave – javnobilježničkog akta Očitovanje od 19. travnja 2007. (list 276-280 spisa), kojim je založni dužnik [trgovačko društvo] ovlastio vjerovnika da temeljem tog Očitovanja izvrši upis založnog prava na nekretninama: k. č. br. [katastarska čestica] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]; k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

5. Osnovani su žalbeni navodi ovršenice da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredba postupka jer su razlozi o određenim odlučnim činjenicama proturječni ispravama u spisu.

6. U pravu je žaliteljica kada ističe da je ona vlasnica nekretnine na kojoj je upisano založno pravo, ali da ona nije nikada bila u poslovnom odnosu s ovrhovoditeljem te je netočno da bi ona dugovala ovrhovoditelju iznos naveden u rješenju o ovrsi, već je ona isključivo založni dužnik koji odgovara isključivo opterećenom nekretninom. Stoga je utvrđenje prvostupanjskog suda iz rješenja o ovrsi da ovrhovoditelj ima tražbinu prema ovršenici u iznosu od 1.971.648,14 eura sa zateznim kamatama tekućim od dana 2. studenoga 2020., netočan i proturječan ispravama u spisu.

7.Nadalje, ovršenica osnovano ističe da iz dostavljenog nalaza i mišljenja vještaka proizlazi kako je tražbina ovrhovoditelja djelomično podmirena uplatom od 24. veljače 2023 u visini od 419.304,50 eura te da je ovrhovoditelj uplaćenim iznosom od 24. veljače 2023. zatvorio zakonsku zateznu kamatu koja je obračunata do navedenog dana u iznosu od 272.451,96 eura te djelomično glavnicu za preostalih 146.852,54 eura, dok ovrhovoditelj u svojem prijedlog za ovrhu ponovo potražuje isplatu zatezne kamate od 2. studenoga 2020. do isplate, a ne od prvog idućeg dana od kada je djelomično podmiren dug, to jest od 25. veljače 2023.

8. Pored toga, točan je žalbeni navod ovršenice da je sudski vještak SH u svom nalazu i mišljenju od 2. siječnja 2024. (list 314-317 spisa) izvršila obračun dugovanja na temelju ukinutog rješenja o ovrsi (!).

Naime, iz podataka u spisu je vidljivo da je sudski vještak SH u svom nalazu i mišljenju od 2. siječnja 2024. krenula od premise da je „potraživanje ovrhovoditelja po rješenju o ovrsi utvrđeno u protuvrijednosti 2.118.500,68 eura“. Međutim, rješenje o ovrsi poslovni broj Ovr-919/20-8 od 15. prosinca 2021., kojim je određena ovrha radi naplate tražbine u iznosu od 15.961.843,33 kn (što odgovara protuvrijednosti 2.118.500,68 eura prema fiksnom tečaju 7,5345 kn/ 1,00 euro), je ukinuto rješenjem Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž Ovr-536/2022-2 od 14. prosinca 2022. te u vrijeme izrade nalaza i mišljenja nije postojalo pa ne može predstavljati relevantnu osnovu za obračun ovrhovoditeljevog potraživanja.

9. Ovršenica također ističe da je prvostupanjski sud donio zaključak od 14. veljače 2023. kojim je pozvao ovrhovoditelja da u roku od 30 dana dostavi sudu shodan prijedlog (za ovrhu) prema uputi drugostupanjskog suda od 14. prosinca 2022, no ovrhovoditelj je podneskom od 9. ožujka 2023. samo dostavio ovršnu ispravu, ali ne i novi prijedlog za ovrhu, već je to učinio tek u prilogu podneska od 8. siječnja 2024 pa ovršenica predlaže ukinuti rješenje o ovrsi i donijeti rješenje kojim se utvrđuje da se podnesak ovrhovoditelja od 2. studenoga 2020. (prijedlog za ovrhu) smatra povučenim.

10. Iz isprava u spisu je vidljivo da prvostupanjski sud zaključkom poslovni broj Ovr- 919/20-19 od 14. veljače 2023. pozvao ovrhovoditelja, u roku 30' dana od primitka otpravka tog zaključka, dostaviti sudu shodan prijedlog u ovom ovršnom predmetu, a s obzirom na rješenje Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž Ovr-536/2022-2 od 14. prosinca 2022. Iz sadržaja zaključka je vidljivo da se sud prvog stupnja nije pozvao na odredbu čl. 109. ZPP-a niti je ovrhovoditelja upozorio na posljedice iz čl. 109. st. 4. ZPP-a pa nisu ispunjene pretpostavke za donošenje rješenja da se prijedlog za ovrhu smatra povučenim.

11. Na žalbene navode ovršenice da joj nije omogućen uvid u ovršnu ispravu jer ovrhovoditelj istu nije dostavio elektroničkim putem, valja odgovoriti da je ovrhovoditelj u skladu s odredbom čl. 106.a st. 5. ZPP-a bio dužan dostaviti ovršnu ispravu u elektroničkom obliku, a kada to nije učinio sud prvog stupnja je trebao postupiti po čl. 106.a st. 6. ZPP-a. Međutim, propust ovrhovoditelja i suda ne znače da je ovršenici onemogućen uvid u ispravu jer ona kao stranka u svako doba može izvršiti uvid u spis te zatražiti od ovrhovoditelja i/ili suda da joj dostave primjerak te isprave.

12. No, ispitujući pravilnost primjene materijalnog prava i po služenoj dužnosti, u skladu s odredbom čl. 365. st. 2. ZPP-a u svezi s čl. 21. st. 1. OZ-a, ovaj drugostupanjski sud je utvrdio sljedeće.

13. Odredbom čl. 301. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 – dalje: ZVDSP) propisano je da se založnim pravom osigurava namirenje iz vrijednosti zaloga određene novčane tražbine, ili tražbine kojoj je vrijednost izražena u novcu; dovoljno je određena tražbina kojoj su određeni vjerovnik i dužnik, pravni temelj i visina, ili barem najviši iznos do kojega se osigurava zalogom.

14. Iz z.k. izvatka za z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 322-324 spisa) vidljivo je da je upisano založno pravo radi osiguranja tražbine iz Ugovora o jednokratnom kreditu br. računa [broj bankovnog računa] od 13. travnja 2007. u iznosu od 1.000.000,00 eura te za iznos pripadajućih kamata i troškova ovrhe.

15. U konkretnom slučaju ovrhovoditelj je na predmetnoj nekretnini stekao založno pravo radi osiguranja točno određene tražbine, one koja je upisana u zemljišnim knjigama, i kao založni vjerovnik ima pravo tražiti namirenje iz vrijednosti nekretnine samo one tražbine radi čijeg je osiguranja zasnovano založno pravo (odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev-2119/97 od 19. lipnja 2002., Rev-1609/18 od 11. rujna 2019. i dr.).

16. Dakle, ovrhovoditelj ima pravo ovrhom tražiti namirenje glavnice do 1.000.000,00 eura te pripadajuću kamatu i troškove ovrhe, dok ovrhovoditelj ovršnim prijedlogom potražuje uglavničeni iznos koji je gotovo dvostruko veći od upisanog zaloga.

17. Ovdje treba reći da na temelju prisilnog propisa zatezne kamate teku ako dužnik dospije u zakašnjenje, a ugovorne kamate se plaćaju samo onda kada dužnik takvu obvezu prihvati pravnim poslom. Zato ugovorne kamate teku i u slučaju kada dužnik nije u zakašnjenju i teku sve do isteka ugovorenog razdoblja, a iz sadržaja Ugovora o jednokratnom kreditu od 13. travnja 2007. je vidljivo da je ugovoreno da otplata kredita (kapitala), kamata i ostalih dodatnih troškova dospijeva 31. prosinca 2009., što znači da s tim danom istječe ugovorno razdoblje te nakon 1. siječnja 2010. ovrhovoditelj više nema pravo na obračun ugovornih kamata, već samo zateznih.

18. Nadalje, ovaj sud je utvrdio da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada je dosudio zateznu kamatu na cjelokupni iznos od 1.971.648,14 eura.

19. Sukladno odredbi čl. 31. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15., 29/18., 126/21., 114/22. i 156/22. - dalje: ZOO), na iznos neisplaćenih kamata mogu se zahtijevati zatezne kamate samo od dana kada je sudu podnesen zahtjev za njihovu isplatu.

20. U smislu odredbe čl. 160. st. 2. ZOO-a zatezne kamate su, kao sporedna tražbina, nedjeljive od njega i čine cjelinu. To znači da sve dok postoji glavna obveza, ne mogu se osnovano zahtijevati zatezne kamate na neisplaćeni iznos zateznih kamata. Tek nakon podmirenja glavne novčane tražbine, ako nisu plaćene i zatezne kamate, one se osamostaljuju, obračunavaju se u apsolutnom iznosu i na takvu tražbinu vjerovnik ima pravo zahtijevati zatezne kamate od dana kada je podnesen sudu zahtjev za njihovu isplatu.

21. Odredbom čl. 27. st. 1. ZOO-a propisano je da je ništetna odredba ugovora kojom se predviđa da će na kamate, kad dospiju za isplatu, početi teći kamate ako ne budu isplaćene, dok je u stavku 3. istog članka propisano da se odredba iz stavka 1. ovog članka ne odnosi na pologe kod banaka i drugih financijskih institucija.

22. Dakle, zabrana anatocizma propisana je u i odnosu na ugovorne kamate, osim u slučaju kada se odnosi na pologe kod banaka i drugih financijskih institucija.

23. Kako se u konkretnom slučaju novčana tražbina ovrhovoditelja ne odnosi na polog kod banke, niti je ovrhovoditelj banka, već ima pravni oblik zadruge, to ovrhovoditelj nema pravo na naplatu zatezne kamate na dospjele redovne (ugovorene) kamate.

24. Prema čl. 41. st. 4. OZ-a, rješenje o ovrsi ne mora biti obrazloženo i može se izdati otiskivanjem štambilja na prijedlogu za ovrhu. To znači da u ovršnom prijedlogu, između ostalog, treba biti točno naznačen iznos glavnog potraživanja te iznos sporednog potraživanja, kao i tijek kamate koju ovrhovoditelj potražuje (ako traži kamatu na dospjelu kamatu, onda je to potrebno odvojeno naznačiti za svaku vrstu tražbine, kako bi sud mogao razlučiti i ocijeniti u kojem dijelu je prijedlog osnovan), da bi sud mogao donijeti zakonito rješenje o ovrsi. No, u konkretnom slučaju prijedlog za ovrhu opisano ne sadrži, pa posljedično tome niti prvostupanjsko rješenje o ovrsi.

25. Slijedom navedenoga, nisu bile ispunjene zakonske pretpostavke za donošenje pobijanog rješenja o ovrsi, pa je u skladu s odredbom čl. 380. t. 3. ZPP-a, u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a odlučeno kao u točki I izreke ovog rješenja.

26. U ponovnom postupku će prvostupanjski sud otkloniti nedostatke na koje mu je ukazano ovom odlukom te u skladu s odredbama čl. 109. st. 1. i st. 2. ZPP-a pozvati ovrhovoditelja na ispravak ovršnog prijedloga u skladu s naprijed iznesenim navodima, uz upozorenje na posljedice iz čl. 109. st. 3. i 4. ZPP-a, sve u svezi s čl. 21. st. 1. OZ-a, a nakon toga donijeti novo i na zakonu osnovano rješenje o ovrsi.

U Zagrebu 5. veljače 2025.

Sudac:

Diana Preglej