Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

    Novi Zagreb - Istok, Turinina 3

    Poslovni broj: K-643/2024

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu pojedincu toga suda JČ, uz sudjelovanje zapisničarke Kristine Apfenthaler, u kaznenom predmetu protiv optuženog ČČ zbog kaznenog djela iz članka 139. stavka 2. i 3. Kaznenog zakona (Narodne Novine 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24, dalje: KZ/11) i drugih, u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Novom Zagrebu broj KO-DO-419/2024 od 9. kolovoza 2024., nakon provedene javne rasprave održane i zaključene 4. veljače 2025. u prisutnosti savjetnice ODO Novi Zagreb BČ i optuženog ČČ, **.**.2025. objavio je, a 4. veljače 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    I/ Optuženi ČČ OIB: [osobni identifikacijski broj], sin J i Č djevojački B, rođen **.**.1981., s boravištem u [adresa]) i neprijavljenim boravištem u [adresa], državljanin Republike Srbije, po zanimanju elektromonter, sa završenom SSS, oženjen, otac dvoje djece, zaposlen u Končar-Institut za elektrotehniku, s primanjima oko 1100,00 eura, posjeduje automobil u RH, u Rumi u Srbiji u suvlasništvu kuću, bez vojnog čina, bez odlikovanja, vodi se drugi kazneni postupak, neosuđivan

    k r i v  j e

    što je u vremenu od točno neutvrđenog dana krajem 2020. godine do 13. svibnja 2024. godine u [adresa], u stanu na navedenoj adresi, protivno članku 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ poslovni broj: 137/09, 70/17, 126/19 i 114/22), u nakani da uznemiri, ponizi i povrijedi dostojanstvo svoje supruge MČ, istu učestalo omalovažavao i psihički uznemiravao govoreći joj da je glupa, nesposobna, neuredna, da je nikakva majka i žena te suprugu zastrašivao na način da joj je govorio "ja te sada srušim na pod, uzmem ti djecu i za četiri sata sam u Srbiji", a kada bi mu supruga rekla da se želi razvesti istoj govorio da je idiot, govno, đubre, da je kurvetina raspala, da će navući prokletstvo na njihovu obitelj ako se razvede, da će se djeca početi razboljevati, da će ju pojesti mrak, da će tek onda saznati tko je ČČ, da joj to ne pada na pamet raditi, da je njoj cilj samo razoriti obitelj i njega uništiti, da bi zatim 13. svibnja 2024. godine, oko 22,30 sati tijekom rasprave oko brakorazvodne parnice koju je njegova supruga pokrenula, revoltiran time što je supruga od njega zatražila da se iseli iz stana, vikao na suprugu govoreći joj "sad ćemo zvati policiju, kurvetino, glupačo", pa kada je supruga htjela otići u spavaću sobu, zapriječio joj put i u nakani da istu zastraši rekao joj „hoćeš da te sada ubijem?", a zatim i fizički nasrnuo na suprugu MČ te istu srušio na kauč i počeo gušiti svojim rukama stiskajući ju za vrat i gurajući ju o podlogu, nakon čega ju je pustio, a čime je kod supruge MČ izazvao intenzivne osjećaje poniženja, psihičke patnje i povredu dostojanstva te osjećaj straha za vlastiti život,

    d a k l e, teško kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji izazvao strah za njegovu sigurnost i doveo ga u ponižavajući položaj i drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a kazneno djelo je počinjeno prema bliskoj osobi,

    čime je počinio kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece - nasiljem u obitelji - opisano i kažnjivo po članku 179.a Kaznenog zakona i kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnjom opisano po članku 139. stavku 2. i 3. Kaznenog zakona, a kažnjivo po članku 139. stavku 3. Kaznenog zakona, sve uz primjenu članka 51. KZ/11.

    pa mu se za kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece - nasiljem u obitelji - iz članka 179.a KZ/11., na temelju članka 179.a KZ/11, uz primjenu članka 49. stavka 1. točke 4. KZ/11 u svezi članka 48. stavka 2. KZ/11

    utvrđuje

    KAZNA ZATVORA U TRAJANJU 8 (OSAM) MJESECI,

    a za kazneno djelo protiv osobne slobode - prijetnju – iz članka 139. stavka 2. i 3. KZ/11. na temelju članka 139. stavka 3. KZ/11

    utvrđuje

    KAZNA ZATVORA U TRAJANJU 6 (ŠEST) MJESECI,

    pa se na temelju članka 51. KZ/11. optuženi ČČ

    o s u đ u j e

    NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA U TRAJANJU 11 (JEDANAEST) MJESECI

    I.1.Na temelju članka 56. stavaka 1., 2. i 3. KZ/11. optuženiku se izriče

    UVJETNA OSUDA

    na način da se jedinstvena kazna zatvora u trajanju 11 (jedanaest) mjeseci na koju je optuženik osuđen neće izvršiti ukoliko optuženik kroz vrijeme od 5 (pet) godina ne počini novo kazneno djelo.

    II/ Na temelju članka 73. KZ/11. optuženom ČČ izriče se sigurnosna mjera zabrane približavanja uznemiravanja i uhođenja oštećene MČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u trajanju od 2 (dvije) godine, a po proteku polovine trajanja sigurnosne mjere sud može na prijedlog osuđenika obustaviti njeno izvršavanje sukladno čl. 73. st. 3. KZ/11. Optuženik se ne smije približiti oštećenoj MČ na udaljenost manju od 100 metara.

    III/ Na temelju članka 58. stavka 5. KZ/11 sud može opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne ukoliko optuženik bez opravdanog razloga krši obvezu koja mu je određena sigurnosnom mjerom izrečenom uz uvjetnu osudu.

    IV/ Na temelju članka 54. KZ/11 optuženom ČČ će se u slučaju opoziva uvjetne osude u izrečenu jedinstvenu kaznu zatvora uračunati vrijeme lišenja slobode od 14. do 16. svibnja 2024.

    V/ Na temelju članka 148. stavka 1. u vezi s člankom 145. stavkom 2. točkom 6. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., 143/12., 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 80/22 i 36/24 – dalje u tekstu ZKP/08.) nalaže se optuženiku u roku 15 (petnaest) dana po pravomoćnosti presude podmiriti troškove kaznenog postupka i to paušalni iznos 100,00 eura.

    Obrazloženje

    1.Općinsko državno odvjetništvo u Novom Zagrebu podnijelo je uvodno citiranu optužnicu protiv optuženog ČČ stavljajući mu na teret počinjenje dva kaznena djela i to kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnje – opisano u članku 139. stavak 2. i 4. KZ/11, a kažnjivo po članku 139. stavku 2. KZ/11, te kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece – nasilje u obitelji – opisano i kažnjivo po članku 179a KZ/11, sve uz primjenu članka 51. KZ/11. Na raspravi 31. siječnja 2019., zamjenik ODO Novi Zagreb je izmijenio činjenični opis na način kao u izreci presude.

    2. Izjašnjavajući se o osnovanosti optužbe optuženi ČČ izjavio je da se ne smatra krivim za kaznena djela koja mu se stavljaju na teret.

    3. Tijekom dokaznog postupka pročitani su izvješće Policijske uprave zagrebačke, Policijske postaje Zaprešić o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelju broj: 1234/24 od dana 14. svibnja 2024. zajedno s izvješćem o utvrđenom činjeničnom stanju (list 8-9 spisa), zapisnik o ispitivanju osumnjičenika Policijske uprave zagrebačke, Policijske postaje Zaprešić od 15. svibnja 2024. (list 22-24 spisa), zapisnik o ispitivanju žrtve MČ (list 71-74 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedoka HČ (list 87-89 spisa), zapisnik o ispitivanju osumnjičenika Policijske uprave zagrebačke, Policijske postaje Zaprešić od 15. svibnja 2024. te je reproducirana DVD snimka ispitivanja (list 22-24 spisa), pročitan je zapisnik o ispitivanju okrivljenika kod Općinskog državnog odvjetništva u Novom Zagrebu od 15. svibnja 2024. te reproducirana DVD snimka ispitivanja (list 35-39 spisa), pročitan je izvod iz kaznene i prekršajne evidencije za optuženika te je ispitan optuženik na raspravi.

    4. Optuženi ČČ je u svojoj obrani danoj na kraju dokaznog postupka naveo kako je predmetnoga dana 13. svibnja 2024. bio doma sa suprugom, s kojom je bio u procesu razvoda braka koji je ona inicirala te kako su uspavali djecu, te da je činjenica postupka za razvod braka izazvala svađu među njima. Naveo je nadalje kako je odgurivao suprugu koja je nasrtala na njega upućivala mu riječi "zašto se ne očitavaš glede razvoda i glede šutnje koja vlada među nama već mjesec dana". Potom je supruga otišla spavati, a optuženik joj se ispričao i poželio joj laku noć. Sutradan su njihov zajednička djeca RČ i M htjeli otići do bake H, majke oštećenice, na što ga je oštećenica sutradan nazvala na mobitel u 16,00 i rekla da uzme svoje stvari i da otiđe iz niihovog zajedničkog stana ili će vidjeti što će se dogoditi. Kod majke oštećenice su bili prisutni optuženik i njegova djeca M i RČ kada je došla policija, dva policijska službenika, očigledno na prijavu oštećenice, koji su ga potom priveli. Poriče kako je supruzi govorio da će odvesti djecu u Srbiju, jer ne bi majci mogao uzeti djecu. Nadalje, navodi i kako ga je oštećenica lagala o svojim mjesečnim primanjima jer je navela da ima plaću 1900 eura, iako je on sam podmirivao sve troškove obitelji kao i obavljao kućanske poslove. Na upit suda kada su krenuli sukobi u braku, navodi kako nije siguran kada su krenuli, ali da mu je supruga unazad dvije godine uskratila seksualne odnose. Na upit suda, koje ružne riječi i uvrede joj je točno uputio izjavio je kako joj je samo jednom rekao da je "kurvetina" i to je bilo prije otprilike dvije godine, na što mu je ona krenula psovati majku, a on joj je uzvratio te napominje da mu je supruga više puta bezrazložno psovala majku. Na upit suda zašto ga supruga optužuje za kaznena djela koja mu se stavljaju na teret, navodi kako istome ne zna razlog, pretpostavlja da je to zato što više ne želi živjeti s njim. U odnosu na postupak razvoda braka navodi kako je oštećenica povukla zahtjev za razvod braka. Na poseban upit zastupnice optužbe je li, kako mu se stavlja na teret, suprugu MČ omalovažavao govoreći da je glupa, nesposobna, neuredna da je nikakva majka i žena, navodi kako se ne sjeća što joj je točno govorio, ali kako je to bilo u žaru svađi. Na upit je li joj 13. svibnja 2024. rekao hoćeš li da te sada ubijem, a zatim fizički nasrnuo na nju, navodi da to nije rekao. Na upit zašto želi nastaviti živjeti sa oštećenicom i dalje ako mu ona radi sve ono što je rekao u svojoj obrani, navodi kako je to iz razloga jer dolazi iz patrijarhalne sredine i želi zadržati obitelj na okupu.

    4.1. Na temelju članka 435. ZKP/08 reproducirana je obrana optuženika iznesena prilikom prvog ispitivanja u policiji i državnom odvjetništvu koja je u bitnim crtama u skladu s iskazom danim na raspravi te u istoj nema odstupanja.

    5. Na temelju članka 431. stavka 1. točke 6. ZKP/08. pročitan je zapisnik o ispitivanju oštećenice - žrtve MČ (list 71-74 spisa) na dokaznom ročištu kod Županijskog suda u Velikoj Gorici, broj Kir-470/2024 od 1. srpnja 2024.

    5.1. Ispitana u svojstvu svjedoka, oštećena MČ navela je da je tijekom pandemije korona virusa ostala drugi put trudna kada su počeli ozbiljniji problemi u braku. Krenule su svakodnevne razmirice, optuživanja, vrijeđanja, kontroliranja s optuženikove strane i neprimjerena ponašanja u obliku težih vrijeđanja, optuživanja, omalovažavanja. Njoj je bilo izrazito teško jer je bila trudna. Optuženik ju je počeo kontrolirati, te joj je zabranjivao da dijete vodi u vrtić da dijete ne smije ići u vrtić, da dijete mora biti s njom i to je bilo vrlo ružno pa joj je tako govorio hoće li ona birati kovčeg za dijete kada ga ubije, da je neodgovorna majka i slično. Prijetio joj je često, u nekoliko navrata da će odvesti djecu te da li hoće ju sad tu smlavi i na pod skrši te da uzme djecu i da je on za 4 sata u Srbiji i da ih od tamo neće izvući tako lako nazad, a to je bilo nešto što ju je jako preplašilo. To su bile prijetnje kojih se stvarno jako bojala. Nudila je optuženiku da mirnim putem razriješe to i govorila da ne može i ne želi biti u vječitim svađama i vrijeđanju te da ju optuženik nema pravo vrijeđati, omalovažavati, što on nije pristao. Predložila je optuženiku bračnu terapiju te su dok je još bila trudna išli zajedno kod psihologa koji im je preporučio da svatko od njih dolazi pojedinačno pa je ona pojedinačno nastavila ići, a optuženik je odbio dalje ići. Predložila je optuženiku da se razvedu, te da si potraži neki drugi stan da se ne moraju sudski razvoditi na što joj je govorio da će ga to uništiti, da će, ako se razvede, on izgubiti pravo boravka u Hrvatskoj te da će biti prisiljen vratiti se u Srbiju, da neće vidjeti djecu godinu dana, da neće imati sredstava, što njoj to nije bio cilj. Stoga je predlagala da si nađe negdje stan blizu te da se zajedno brinu o djeci i da se ne moraju ni sudski razvesti i da joj optuženik ne mora ni plaćati alimentaciju i jer je samo htjela da više ne budu u takvoj obiteljskoj dinamici. Na svaki spomen razvoda optuženik bi se razljutio, postajao bi agresivan, vrijeđao bi ju, govorio joj je da je loša majka, da je puno inteligentniji od nje i da će na sudu lako dokazati da je ona loša majka, da je neuredna, aljkava, nesposobna, da ne brine o djeci, da ne zna voditi domaćinstvo, vrijeđao njezin posao, govorio joj da ona na svojem poslu sjedi i ništa ne radi. Često je prijetio s oduzimanjem djece. Govorio joj je da zašto bi ona imala veća prava na njih, a kada bi mu rekla da će djeca ostati živjeti sa njim on to nije htio, te bi joj govorio da ih je samo rodila, a da su djeca nju trebala prve tri godine i da im sad treba samo otac. Nadalje, iz iskaza oštećene MČ proizlazi da ju je optuženik vrijeđao i na nacionalnoj osnovi te da će se pobrinuti za to da djeca odrastaju drugdje odnosno da ih odvede u Srbiju. Na svaki spomen policije, optuženik bi joj govorio da što njemu može policija, da će on izaći vani, da će ona samo gledati gdje je on, da ako ga prijavi policiji da će tek onda otvoriti pandorinu kutiju i da će tek onda pokrenuti zlo i da će navući prokletstvo na njihovu obitelj ako se razvede, da će se djeca početi razbolijevati, da će ju pojesti mrak, da će tek onda saznati tko je ČČ, te da joj slučajno to ne pada na pamet takve stvari raditi i zbog toga ju je bilo jako strah. U dva navrata je pokrenula postupak za razvod braka odnosno predala dokumentaciju CZSS, a prije toga je ponudila da se pokušaju dogovoriti oko plana zajedničke roditeljske skrbi kao što joj je savjetovao CZSS, no optuženik je dokumentaciju poderao i pitao ju da li je normalna, što radi, da to ne dolazi u obzir, da se moraju miriti, da moraju ostati zajedno pod svaku cijenu, a ne se rastajati, da je njoj cilj samo razoriti obitelj i njega uništiti. Optuženiku prvotno nije rekla da je pokrenula razvod, a kada je došao prvi poziv za sastanak u CZZS bilo ju je užasno strah kako će optuženik odreagirati i njega je to doista razljutilo. Postao je agresivan, vrijeđao ju je da nije normalna, da je ona idiot, govno, đubre, da je kurvetina raspala. Inače ju je često optuživao da ga vara, da sigurno ima nekog i slično. Molio ju je da povuče zahtjev za razvod braka, da će napraviti sve što treba, da će ići zajedno opet na bračnu terapiju, te da ukoliko povuče zahtjev i ukoliko ne uspiju riješiti probleme da mu da šest mjeseci da će pristati na miran razvod i da će se zajedno normalno dogovarati oko djece. Zamolila ga je da pristane na individualnu psihoterapiju i bračnu, a nakon što je pristao rekla mu je da ću mu dati još jednu priliku i povući zahtjev, te isti povukla. Neko vrijeme je bio mir i zatišje, nije bilo vrijeđanja i ostalog, da bi na njezino pitanje je li krenuo na terapiju optuženik rekao da nije te je u trećem mjesecu (2024.) ponovno nakon jednog njegovog ispada (gdje ju je izvrijeđao da je glupa da je nesposobna i počeo razbacivati knjige po krevetu govoreći joj da čita te knjižurine i da ništa nije naučila), ponovno pokrenula zahtjev za razvod i kada mu je isto rekla, optuženik ju je nastavio vrijeđati. Dolazili su u dva navrat na pokušaj dogovora oko plana za zajedničko skrbništvo, no nisu se uspjeli dogovoriti i optuženik je pristao na to da djeca ostanu živjeti s njom, a njemu je bila jedina opcija da se pomire, no oštećenica nakon tih svih uvreda nije pristajala na to. Nakon toga neko vrijeme uopće nisu komunicirali i komunicirali su samo službeno vezano za djecu tko će ih preuzeti iz vrtića i slično.

    5.2. Nadalje, iz iskaza oštećene MČ proizlazi kako ga je jedne večeri kada su djeca otišla spavati pitala što on misli vezano za razvod te da trebaju sjesti i razgovarati, što je optuženika ''prebacilo'' i počeo je teatralno vikati iako je bilo pola 11 navečer da ,,ajde hoćemo zvati policiju, hoćemo se zajedno derati kroz prozor i zvati upomoć'' te ga je molila da se stiša i da to ne radi, međutim optuženik je nastavio i dalje. Nije se mogao primiriti i kada se htjela povući u sobu optuženik ju je spriječio, nije joj dao da prođe, rekao joj je ,,sad ćeš sjediti tu, ovo će dugo potrajati, ovo će trajati cijelu noć''. Na pitanje što mu je napravila, optuženik je odgovorio kako mu je uništila život, te da će ga natjerati da napravi neko zlo, da je čovjek koji je stjeran u kut i koji nema što za izgubiti, da ne zna što on može napraviti. Njegovo ponašanje je eskaliralo u trenu kada joj je optuženik doslovce rekao ,,hoćeš da te sad ubijem'' i rukama ju srušio na kauč te joj držao ruke i tako ju pritiskao na kauč na što se ona užasno prepala, ali ju je brzo pustio i sjeo i počeo pričati kako ovo je sve otišlo predaleko. Potom ju je opet počeo kriviti da je sve ovo ona napravila, do kud je sve ovo dovela, da je ona kriva, a na početku joj je oduzeo telefon i nije imala telefon kod sebe i nakon toga, kada se optuženik ispuhao i kad joj je svašta izgovorio i izvrijeđao otišla je spavati te je drugi dan išla na posao ujutro i onda je nakon posla otišla na policiju i dala izjavu. To je bio ponedjeljak navečer, 13.5.2024. O tim događajima se povjeravala prijateljicama, HČ koja joj je bila vjenčana kuma i s njom je znala pričati o tome ,no međutim znala se požaliti i drugim prijateljicama jer je to trajalo jako dugo te se povjeravala i prijateljici R koja živi u [adresa], a optuženik bi joj znao reći da mu je ona napunila glavu, te znao prijetiti da će je naći i da će joj ružnu glavu vući po cesti kad ju nađe te ju je bilo strah za nju da joj se zadnjih mjeseci prestala javljati. U svim tim naletima uvreda optuženik je vrijeđao i njezine roditelje i cijelu njezinu obitelj, da joj je otac govno od čovjeka, da je njezina majka sve to smislila, odnosno zajedno sa svojom majkom da bi njemu napakostila. Svi su bili krivi za sve te da ako pokrene razvod da će joj svi postati neprijatelji.

    6. Na temelju članka 431. stavka 1. točke 6. ZKP/08. pročitan je i iskaz svjedokinje HČ dan kod PP Zaprešić od 24. srpnja 2024. (list 87-89 spisa) koja je u svom iskazu navela kako joj je oštećenica vjenčana kuma te da ju poznaje dugi niz godina. S obzirom da obje imaju obitelj viđaju se jednom ili dvaput mjesečno, ali često razgovaraju telefonom. Navela je kako joj je oštećenica pričala da ju optuženik vrijeđa i omalovažava te joj prije otprilike pet godina povjerila da ima probleme u braku, ali se ne može sjetiti točnih riječi koje joj je govorila. Nadalje, kazala je i kako je oštećenica zbog toga bila tužna i deprimirana te da je u nekoliko navrata pokušala razgovarati sa suprugom, ali bezuspješno. S vremenom se njegovo ponašanje pogoršalo te joj je prijetio odvođenjem djece preko granice i da će ju proglasiti ludom. Da je bio fizički nasilan prema njoj oštećenica joj je rekla samo jednom, i to kada je podnijela kaznenu prijavu protiv njega. Također joj se povjerila da je prije nekoliko mjeseci podnijela zahtjev za razvod braka te je spomenula da je s optuženikom bila na trećem mirenju u Hrvatskom zavodu za socijalni rad, no nisu uspjeli postići dogovor. Nije govorila o detaljima svog odnosa s optuženikom, ali joj je ispričala kako je izgubio kontrolu, uhvatio oštećenicu za vrat te ju stiskao i prijetio joj. Navela je i kako je optuženika vidjela samo nekoliko puta, ali da nije primijetila ništa neobično u njegovom ponašanju prilikom tih susreta.

    7. Iz izvješća o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji proizlazi da je oštećena MČ zatečena na adresi u [adresa], u stanju vidne uznemirenosti i straha, dok je optuženi ČČ zatečen u vidno agresivnom i revoltiranom stanju. Nadalje je navedeno kako je dana 13. svibnja 2024. oko 22,30 sati, oštećenica upitala optuženika kako dalje i što misli oko rastave braka što je istoga revoltiralo i frustriralo te se počeo derati "evo ga, hoćemo da budemo teatralni, da zovemo policiju, da svi čuju" , nakon čega ju je vrijeđao riječima glupačo, kurvetino raspala, nakon čega se ista htjela povući u sobu, na što joj je on tijelom blokirao hodnik i rekao "ovo će dugo potrajati, nećeš spavati" i zaprijetio "hoćeš sad da te ubijem", nakon što je naveo sve što je ona njemu napravila i krenuo na nju, rukama ju srušio na kauč, počeo gušiti i pritisnuo joj vrat i glavu na krevet da se nije uspjela pomaknuti te ju nakon tridesetak sekundi pustio. Nadalje oštećenica je navela kako je unazad dvije godine u više navrata optuženik vršio psihičko i verbalno nasilje te ju omalovažavao kao osobu, ženu i majku, pri tome ju vrijeđajući raznim pogrdnim riječima što nije prijavljivala jer ga se bojala do jučerašnje situacije kada je sve skupa eskaliralo te je bila primorana ga prijaviti.

    8. Glede ocjene izvedenih dokaza, za istaknuti je da je sud svu pročitanu materijalnu dokumentaciju ocijenio vjerodostojnom (budući da stranke nisu osporavale vjerodostojnost iste te su se suglasile s izvođenjem svih dokaza). Istinitim je cijenjen i iskaz svjedokinje HČ, koja je po ocjeni suda, a unatoč višegodišnjem prijateljstvu s oštećenicom kojoj je i vjenčana kuma, iskazivala nepristrano. Njezin je iskaz odraz njezinih osobnih saznanja, koja u konačnici, optuženik u svojoj obrani nije niti osporavao, te je u svemu istovjetan s iskazom oštećenice jer događaje opisuje na isti način kao i oštećenica, uz ogradu da navedena svjedokinja nije imala neposrednih saznanja o inkriminiranim radnjama kojima je optuženik ostvario obilježja terećenih kaznenih djela.

    9. Na temelju provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio slijedeće činjenično stanje.

    9.1. Tijekom postupka bilo je nesporno da su optuženik i oštećenica u inkriminirano vrijeme bili u braku u kojem je rođeno dvoje zajedničke djece, a problemi u braku su započeli kada je oštećenica inicirala postupak za razvod braka.

    9.2. Tijekom postupka bilo je sporno je li optuženik u inkriminiranom razdoblju postupao na način kako mu se to optužnicom stavlja na teret i time ostvario sva zakonska obilježja inkriminiranih kaznenih djela, budući je optuženik u svojoj obrani sve navedeno negirao, tvrdeći u bitnome da on prema oštećenici nikada nije bio nasilan, niti joj je kada prijetio, već su se njihove bračne razmirice svodile na uobičajene svađe, koje nikada nisu eskalirale u išta više. Dakle, oštećenica i optuženik suglasno opisuju povod njihovim sukobima (uz razliku da optuženik ne priznaje da su isti eskalirali u verbalno i fizičko nasilje nad oštećenicom).

    9.3. Kako tijekom kaznenog postupka nije ispitan nijedan svjedok koji ima neposredna saznanja o inkriminiranim događajima, sud je svoju odluku o dokazanosti optužbe temeljio primarno na analizi i dovođenju u međusobnu vezu iskaza optuženika i oštećenice. Pritom je sud iskaz oštećenice ocijenio istinitim, zaključujući da isti reflektira stvarne događaje i da nije posljedica neosnovanog i malicioznog terećenja optuženika kako je isti u svojoj obrani pokušao prikazati. Obrana optuženika je pak ocijenjena istinitom isključivo o nespornim činjenicama, dok je o spornim činjenicama ocijenjena neistinitom i usmjerenom na otklanjanje kaznene odgovornosti.

    9.4. Stoga sud iskazu oštećenice vjeruje i uslijed izostanka ikakvog motiva da optuženika lažno tereti. Naime, optuženikova obrana kako ga oštećenica lažno tereti jer se želi razvesti od njega nije uvjerljiva i logična imajući pogotovo u vidu kontradiktornosti u njegovom iskazu kada navodi da je oštećenica ta koja se prema njemu ponašala loše, a on je ipak želio nastaviti s njom zajednički život jer je takva obrana očito usmjerena na otklanjanje ili umanjenje kaznenopravne odgovornosti optuženika.

    9.5. S druge strane, iskazi oštećenice i svjedokinje HČ su u cijelosti uvjerljivi, podudarni i dosljedni te nema razloga za sumnju u iste. Naime, svjedokinja HČ opisuje dinamiku odnosa između optuženika i oštećenice kao i progresiju optuženikovog nasilničkog ponašanja prema oštećenici u braku na jednak način kao i sama oštećenica. Navela je kako joj je oštećenica prije otprilike pet godina povjerila da ima probleme u braku, što otprilike odgovara i duljini inkriminiranog razdoblja (od kraja 2020. do 13. svibnja 2024.) da ju optuženik vrijeđa i omalovažava uslijed čega se želi razvesti od njega jer se njegovo ponašanje ne mijenja usprkos pokušajima mirenja koji prethode postupku za razvod braka. Opisala je istovjetno kao i oštećenica o događajima od 13. svibnja 2024., (u onoj mjeri koliko su joj bili poznati) kako je optuženik izgubio kontrolu, uhvatio oštećenicu za vrat te ju stiskao i prijetio joj.

    10. Dakle, otklanjajući istinitost obrane optuženika u dijelu u kojem kategorički negira da bi postupao u inkriminirano vrijeme na inkriminirani način, te prihvaćajući iskaz oštećenice jasnim, istinitim i vjerodostojnim sud nalazi izvan svake sumnje dokazanim da optuženik doista jest u vremenu od točno neutvrđenog dana krajem 2020. godine do 13. svibnja 2024. godine u [adresa], u stanu na navedenoj adresi, protivno članku 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ poslovni broj: 137/09, 70/17, 126/19 i 114/22), u nakani da uznemiri, ponizi i povrijedi dostojanstvo svoje supruge MČ, istu učestalo omalovažavao i psihički uznemiravao govoreći joj da je glupa, nesposobna, neuredna, da je nikakva majka i žena te suprugu zastrašivao na način da joj je govorio "ja te sada srušim na pod, uzmem ti djecu i za četiri sata sam u Srbiji", a kada bi mu supruga rekla da se želi razvesti istoj govorio da je idiot, govno, đubre, da je kurvetina raspala, da će navući prokletstvo na njihovu obitelj ako se razvede, da će se djeca početi razboljevati, da će ju pojesti mrak, da će tek onda saznati tko je ČČ, da joj to ne pada na pamet raditi, da je njoj cilj samo razoriti obitelj i njega uništiti, da bi zatim 13. svibnja 2024. godine, oko 22,30 sati tijekom rasprave oko brakorazvodne parnice koju je njegova supruga pokrenula, revoltiran time što je supruga od njega zatražila da se iseli iz stana, vikao na suprugu govoreći joj "sad ćemo zvati policiju, kurvetino, glupačo", pa kada je supruga htjela otići u spavaću sobu, zapriječio joj put i u nakani da istu zastraši rekao joj „hoćeš da te sada ubijem?", a zatim i fizički nasrnuo na suprugu MČ te istu srušio na kauč i počeo gušiti svojim rukama stiskajući ju za vrat i gurajući ju o podlogu, nakon čega ju je pustio, a čime je kod supruge MČ izazvao intenzivne osjećaje poniženja, psihičke patnje i povredu dostojanstva te osjećaj straha za vlastiti život

    11. Posljedično prethodno navedenom sud nalazi dokazanim da su se u takvom postupanju optuženika ostvarila objektivna obilježja kaznenih djela nasilja u obitelji i prijetnje. Naime, kazneno djelo nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11 čini onaj tko teško krši propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji ili bliske osobe izazove strah za njezinu sigurnost ili sigurnost njoj bliskih osoba ili je dovede u ponižavajući položaj, a time nije počinjeno teže kazneno djelo. Nadalje, kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavka 2. i 3. KZ/11 čini onaj tko bliskoj osobi ozbiljno prijeti da će nju ili njoj blisku osobu usmrtiti, teško tjelesno ozlijediti, oteti, ili mu oduzeti slobodu, ili nanijeti zlo podmetanjem požara, eksplozijom, ionizirajućim zračenjem, oružjem, opasnim oruđem ili drugim opasnim sredstvom, ili uništiti društveni položaj ili materijalni opstanak.

    11.1.Ocjena je ovog suda kako je dokazano da je optuženik u inkriminiranom razdoblju upravo na optužnicom opisani način teško kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji, konkretno odredbu članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a kojom odredbom je definirano nasilje u obitelji kao, između ostalog, tjelesno nasilje, odnosno primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda ili psihičko nasilje koje je kod žrtve povrijedilo povredu dostojanstva ili uznemirenost te počinio kazneno djelo prijetnje prema oštećenoj supruzi kao bliskoj osobi jer je kod iste izazvao osjećaj straha za vlastiti život.

    11.2.Naime kada optuženik oštećenicu u nakani da ju uznemiri, ponizi i povrijedi njezino dostojanstvo učestalo omalovažava i psihički uznemirava govoreći joj da je glupa, nesposobna, neuredna, da je nikakva majka i žena te zastrašuje na način da joj govori "ja te sada srušim na pod, uzmem ti djecu i za četiri sata sam u Srbiji", a kada bi mu supruga rekla da se želi razvesti istoj govori da je idiot, govno, đubre, da je kurvetina raspala, da će navući prokletstvo na njihovu obitelj ako se razvede, da će se djeca početi razbolijevati, da će ju pojesti mrak, da će tek onda saznati tko je ČČ, da joj to ne pada na pamet raditi, da je njoj cilj samo razoriti obitelj i njega uništiti, tada isti upravo prema oštećenici primjenjuje psihičko nasilje iz članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji koje je kod oštećenice prouzročilo povredu dostojanstva, a kada ju je 13. svibnja 2024., revoltiran time što je supruga tražila da se iseli iz stana, srušio na kauč i počeo gušiti svojim rukama stiskajući ju za vrat i gurajući ju o podlogu, nakon čega ju je pustio, prema oštećenici je primijenio fizičku silu uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda koja ga okolnost ni na koji način ne eskulpira, niti dovodi u sumnju ostvarenje objektivnih obilježja ovog kaznenog djela. Naime, opisanim postupanjem je kod supruge MČ izazvao intenzivne osjećaje poniženja, psihičke patnje i povredu dostojanstva te osjećaj straha za vlastiti život.

    11.3.Takvo, po ocjeni suda, teško kršenje citiranog propisa o Zaštiti od nasilja u obitelji u odnosu na člana obitelji (oštećenica je kao tempore criminis supruga optuženiku istome član obitelji, a sukladno odredbi članka 87. stavka 8. KZ/11) imalo je, a što je već prethodno istaknuto za posljedicu stvaranje osjećaja straha kod oštećenice za vlastiti život, a ujedno je ista i dovedena u ponižavajući položaj te joj je prouzročena psihička patnja i povrijeđeno dostojanstvo. Nadalje, riječima ,,hoćeš da te sada ubijem?'' neposredno prije primjene same fizičke sile, optuženik je ostvario objektivna obilježja kaznenog djela prijetnje jer je kod oštećene supruge kao bliske osobe takvom ozbiljnom prijetnjom izazvao osjećaj straha za vlastiti život.

    12. Stoga je ocjena ovog suda kako iz izvedenih dokaza proizlazi da je optuženik prema oštećenici postupak upravo na prethodno utvrđeni način s ciljem da istu uznemiri, ponizi i povrijedi njezino dostojanstvo i prouzrokuje psihičku patnju kao i osjećaj straha za vlastiti život, a što je i bio njegov cilj, pritom svjestan da takvim postupanjem čini kaznena djela, a upravo je to i htio, te je u svom cilju i uspio, a što nedvojbeno proizlazi iz iskaza oštećenice.

    13. Nadalje, optuženik je bio ubrojiv (jer njegova ubrojivost niti jednim od izvedenih dokaza nije dovedena u sumnju), bio je svjestan da je njegovo postupanje zabranjeno, te ovdje ne postoji ijedan ispričavajući razlog, zbog čega sud smatra da je optuženik postupao u sferi izravne namjere. Time je po ocjeni ovoga suda optuženik osim objektivnih ostvario i subjektivne elemente kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavka 2. i 3. KZ/11 i kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11, te je posljedično navedenom i proglašen krivim za navedena kaznena djela.

    14. Valja napomenuti kako je sud sukladno ovlaštenju iz članka 449. stavka 2. ZKP/08. intervenirao u zakonski opis i pravnu oznaku kaznenih djela na način da je prilikom navođenja istima zamijenio mjesta na način da je najprije naznačio kazneno djelo nasilja u obitelji pa potom kazneno djelo prijetnje (pritom ne dirajući u sadržaj) jer to odgovara kronologiji događaja iz činjeničnog opisa optužnice. Osim toga, sud je iz zakonskog opisa kaznenog djela nasilja u obitelji ispustio ‘’i položaj psihičke patnje’’ budući da to nije navedeno u zakonskom tekstu u članku 179.a KZ/11.

    15. Nakon što je odlučio o kaznenoj odgovornosti optuženika, sud je pristupio i razmatranju vrste i mjere kazne pri tome se rukovodeći kriterijima koje propisuje KZ/11, dakle svrhom kažnjavanja iz članka 41. KZ/11, te općim pravilom o izboru vrste i mjere kazne iz članka 47. KZ/11. Pritom valja napomenuti kako je djelo počinjeno u vrijeme važenja aktualnog KZ/11. pa sud nije utvrđivao blaži zakon za optuženika.

    15.1. Odlučujući o vrsti i visini kazne sud je uzeo u obzir sve okolnosti koje utječu da kazna bude veća ili manja.

    15.2. Na strani optuženika sud je kao olakotno cijenio činjenicu da optuženik nikada ranije nije niti kazneno niti prekršajno osuđivan, što sudu ukazuje da je njegov dosadašnji život, a radi se o osobi u zrelim godinama, u svemu bio u skladu sa zakonom i pozitivnim propisima. Osim navedenog, sud je olakotnim cijenio da je optuženik zaposlen te otac dvoje djece, a u njegovu životu, koji je prethodio počinjenju predmetnih kaznenih djela sud ne nalazi ikakvih aberacija.

    15.3. S druge strane sud je otegotnim cijenio činjenicu da su predmetna kaznena djela počinjena s izravnom namjerom kao najtežim stupnjem krivnje kao i duljinu inkriminiranog razdoblja kod kaznenog djela nasilja u obitelji od skoro četiri godine.

    15.4. Za kazneno djelo prijetnje prema bliskoj osobi zapriječena je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, dok je za kazneno djelo nasilja u obitelji zapriječena kazna zatvora od jedne do tri godine.

    15.5. Imajući u vidu sve navedene okolnosti, kao i visinu kazne zaprijećene za kaznena djela prijetnje i nasilja u obitelji sud nalazi da je u konkretnom slučaju svrsishodno optuženiku u odnosu na kazneno djelo nasiljem u obitelji uz primjenu odredbi o sudskom ublažavanju kazne utvrditi kaznu zatvora u trajanju osam mjeseci jer kod optuženika postoje naročite olakotne okolnosti koje opravdavaju ublažavanje kazne iz članka 48. stavka 2. KZ/11, a posebno činjenica da je optuženik neosuđivana i nekažnjavana osoba što proizlazi iz izvoda iz KE i PE, dok je u odnosu na kazneno djelo prijetnje sud izrekao donji zakonski minimum.

    15.6. Međutim, ocjena je ovog suda da se svrha kažnjavanja ipak može ostvariti i bez izvršenja kazne zatvora, odnosno izricanjem uvjetne osude optuženiku kojom je određeno da se jedinstvena kazna zatvora na koju je osuđen neće izvršiti ako optuženik u maksimalnom zakonskom vremenu provjeravanja od pet godina ne počini novo kazneno djelo pri čemu je sud osobito imao na umu njegov raniji život koji je bio u potpunosti u skladu sa zakonom, zaposlenje i obiteljske prilike. Naime, sud smatra da je vrijeme provjeravanja od pet godina, što u konkretnom slučaju znači da izrečena kazna zatvora neće biti izvršena ako u tom roku optuženik ne počini novo kazneno djelo, upravo primjeren i dostatan za ispunjenje svoje svrhe. U tom vremenu provjeravanja pod prijetnjom izvršenja kazne optuženiku će ostati mogućnost da pokaže da je izrečena uvjetna osuda na njega doista i utjecala u smislu specijalne prevencije te da je na vrijeme shvatio neprimjerenost takvog načina postupanja.

    15.7. Osim toga, optuženiku je izrečena i sigurnosna mjera zabrane približavanja uznemiravanja i uhođenja oštećene MČ iz članka 73. KZ/11. na udaljenost manju od 100 metara i to u trajanju od 2 (dvije) godine, a koje vrijeme koje je primjereno vrsti i visini izrečene kaznene sankcije jer po ocjeni suda, u konkretnom slučaju postoji opasnost da bi optuženik prema oštećenici mogao ponovo počiniti kazneno djelo. Sukladno članku 73. stavku 3. KZ/11. po proteku polovine trajanja sigurnosne mjere sud može na prijedlog osuđenika obustaviti njeno izvršavanje. Ukoliko optuženik bez opravdanog razloga prekrši obvezu koja mu je određena sigurnosnom mjerom izrečenom uz uvjetnu osudu sud može na temelju članka 58. stavka 5. KZ/11. opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne

    15.8. Konačno sud smatra da će se upravo takvom kaznom postići osim specijalne i generalna prevencija, te da će upravo odmjerena kazna uz maksimalni zakonski rok provjeravanja i izrečenu sigurnosnu mjeru utjecati na optuženika te ga odvratiti da ubuduće ne čini kaznena djela, ali i na sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja. Pritom je sud imao u vidu i svrhu kažnjavanja, a to je izražavanje društvene osude zbog počinjenih kaznenih djela, jačanje povjerenja građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecanje na počinitelja i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja te omogućavanje počinitelju da se ponovno uključi u društvo.

    16. Na temelju članka 54. KZ/11 optuženom ČČ u slučaju opoziva uvjetne osude u izrečenu jedinstvenu kaznu zatvora uračunat će se vrijeme lišenja slobode od 14. do 16. svibnja 2024.

    17. Na temelju članka 148. stavka 1. u vezi s člankom 145. stavkom 2. točkom 6. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., 143/12., 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 80/22 i 36/24 – dalje u tekstu ZKP/08) naloženo je optuženiku u roku 15 (petnaest) dana po pravomoćnosti presude podmiriti troškove kaznenog postupka i to paušalni iznos 100,00 eura, a koji iznos je odmjeren imajući u vidu složenost i trajanje postupka, kao i da je optuženik zaposlen te je te troškove u mogućnosti podmiriti bez ugrožavanja vlastite egzistencije i egzistencije osoba koje je dužan uzdržavati.

    18. Slijedom svega navedenog, riješeno je kao u izreci ove presude.

    U Zagrebu 5. veljače 2025.

    Sutkinja

    Marina Kapikul

    UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

    Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu putem ovog suda u roku od petnaest dana od dana dostave prijepisa presude, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje županijski sud.

    DNA:

    1. ODO Novi Zagreb

    2. Optuženik

    3. Punomoćnik oštećenice – nakon pravomoćnosti

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.