Broj: Pp -296/2022
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U PULI-POLA
PREKRŠAJNI ODJEL
Ul. Svetog Teodora br.02
U IME REPUBLIKE HRVATSKE
PRESUDA
Općinski sud u Puli-Pola, po sucu tog suda Ljiljani Božina, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Marijane Borić kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika JĐ i VĐ, zbog prekršajnog djela iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ( NN 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24), na temelju optužnog prijedloga Policijske uprave Istarske, Policijske postaje Pula-Pola, pod brojem: 511-08-21/05-5-223-1/ 2021. od dana 14. veljače 2022. godine, nakon održane usmene rasprave uz isključenje javnosti, dana 05. veljače 2025. godine, bez prisutnosti okrivljenika i u odsutnosti tužitelja, temeljem članka 167. stavka 3. Prekršajnog zakona ( NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) , istoga dana objavio je i,
p r e s u d i o j e
I Temeljem članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona,
okrivljenici:
1. ČĐ, od oca J, rođen dana **.**.1985. u [adresa], sa prebivalištem u [adresa]., državljanin Hrvatske, prekršajno kažnjavan,
2. VĐ, r. V, od oca Č, rođena **.**.1989. u [adresa], sa prebivalištem u [adresa]., živi u izvanbračnoj zajednici, majka dvoje djece, državljanka Hrvatske, prekršajno nekažnjavana
o s l o b a đ a j u o d o p t u ž b e
što su dana 31. srpnja 2021. godine u 03,00 sati u Puli, Ul. Boškovićev uspon bb nasilnički se ponašali u obitelji kao izvanbračni supružnici na način da, dok je VĐ pod utjecajem alkohola (očitana koncentracija alkohola u organizmu 1,02 g/kg) sjedila na klupi u parku Monte Zaro, prilazio joj je JĐ i počeo sa psovanjem, vikanjem i vrijeđanjem a kada je došao do VĐ ona se ustala i odgurnula ga rukama te mu rekla da prestane sa vrijeđanjem, nakon čega je JĐ udario VĐ u predjelu lijevog obraza, dok je VĐ potom JĐ udarila torbicom, te ju je on nakon toga odgurnuo objema rukama kojom prilikom je VĐ pala na pod, a potom se ustala i uputila u prostorije policijske postaje,
dakle, počinili nasilje u obitelji primjenom fizičke sile uslijed koje nisu nastupile tjelesne ozljede, te psihičko nasilje, čime su međusobno prouzročili povredu dostojanstva i uznemirenost,
II čime su počinili prekršaj iz članka 10. stavka 1. točka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjivo člankom 22. stavkom 1. Istog Zakona,
III Temeljem članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona, troškovi sudskog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 2. do točke 4. ovog Zakona, terete proračunska sredstva Suda.
Obrazloženje
1.Ovlašteno nadležno tijelo iz čl.111. PZ, podnošenjem optužnog prijedloga pokrenulo je pred ovim sudom prekršajni postupak protiv okrivljenika JĐ i VĐ, zbog osnovane sumnje da su ostvarili prekršajno djelo činjenično opisano i pravno označeno u izreci ove presude, uz prijedlog da se nakon provedenog sudskog postupka okrivljenici proglase krivima i kazne novčanom kaznom u iznosu od 2 000,00 kuna-svaki/265,45 eura i da se svakom uz kaznu izrekne zaštitna mjera obaveznog psihosocijalnog tretmana, a da se drugo-okrivljena VĐ obveže na nadoknadu troškova postupka nastalih uporabom alkotesta u iznosu od 80,00 kuna/10,632 eura.
2.S obzirom da okrivljeniku ČĐ u više navrata nije bilo moguće uručiti poziv za raspravu, već se pismeno vratilo sa napomenom da je primatelj " nepoznat" , a da uvidom u podatke JRO MUP RH proizlazi da je okrivljenik prijavio prebivalište na adresi na kojoj je dostava poziva neizvršena, dok je na traženje adrese stanovanja terenskom provjerom nadležna policijska postaja izvijestila suca da se okrivljenik nalazi na području [adresa], ali na nepoznatoj adresi, ovaj je sudac pozivanje okrivljenika izvršio putem oglasne ploče Suda ( čl.145. st.5. PZ).
3.U postupku otvaranja rasprave sudac je utvrdio da je iskazana uredna dostava poziva okrivljenoj VĐ i tužitelju, da uredno pozvane stranke nisu se odazvale raspravi, već je okrivljena VĐ dostavila pismenu obranu i opravdala svoj izostanak, bez da je isto potkrijepila valjanom dokumentacijom. Tužitelj svoj izostanak nije opravdao.
3.1. Sudac utvrđuje da se rasprava može održati i bez nazočnosti okrivljenika jer da njihovo ispitivanje nije potrebno i nije od utjecaja na zakonito i pravilno donošenje presude.
3.1.1. Sudac otvara glavnu raspravu i objavljuje predmet postupaka.
3.1.2. U nastavku dokaznog postupka sudac je izveo dokaze o postojanju prekršajnog djela te proveo uvid i čitanje Izvješća u vezi obavljenog razgovora sa VĐ povodom prijave nasilja u obitelji, pod brojem 511-08-21/05-5-223-1/2021. od 31.07.2021.god., Zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola za VĐ, pod ser. brojem [serijski broj] od 31.07.2021.god., Obavijesti okrivljenicima iz članka 109.a PZ da će se pokrenuti prekršajni postupak , za GĐ, pod ser. brojem [serijski broj] od **.**.2021. god. i JĐ, pod ser. brojem [serijski broj] od 24.09.2021. god., te potvrde Uprave za kazneno pravo, Odjela za prekršajne evidencije o kažnjavanju ( stranica br. 4. do br.12. spisa).
3.2. U dokaznom postupku čita se Zapisnik ovog suda od 17.05.2023.god, dopis Policijske postaje Pula- Pola, broj Klasa: 210-02/23-14/5960 Ur.broj: 511-08-21-23-2 od 29.05.2023. god.,u svezi terenske provjere za adresom okrivljenika, i Zapisnik ovoga suda od 07.05.2024.god.
3.3. Sudac provodi uvid i čitanje pisane obarane okrivljenice, zapisnik Centra – Podružnica, Područni ured Pula-Pola od 11.04.2023. god., o zaprimljenoj izjavi stranke VĐ u vezi nasilja u obitelji te Osobni plan sigurnosti koji je Centar za socijalnu skrb uručio VĐ kao žrtvi nasilja u obitelji od 11.04.2023.godine.
3.4. Sudac nije proveo dokaz ispitivanja svjedoka, policijskog službenika IĐ, cijeneći da njegovo svjedočenje ne bi bilo objektivno i ne bi predstavljalo realno iznošenje činjenica, budući ne bi bio rezultat neposrednog opažanja, već iznošenje onih činjenica koje je saznao u informativnom razgovoru sa sudionicima događaja, pa bi svjedočio po čuvenju, zbog čega njegovo svjedočenje ne bi imalo dokaznu snagu na kojoj bi se temeljila ocjena o prekršajnom djelu.
4.Temeljem obrane okrivljenice VĐ i provedenog dokaznog postupka , ocjenjujući dokaze po slobodnom uvjerenju , logički ocjenjujući svaki dokaz zasebno i u njihovoj uzajamnoj povezanosti, utvrđujući s jednakom pažnjom činjenice koje terete okrivljenike i koje im idu u korist, sudac smatra kako tužitelj nije dokazao djelo koje je predmet optužnog prijedloga budući da u postupku nije bilo dokaza kojima bi se za svakog okrivljenika utvrdile odlučne činjenice koje čine biće djela iz optužnice i od kojih ovisi primjena odredbe čl.22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, slijedom čega je trebalo donijeti presudu kojom se okrivljenici oslobađaju od optužbe.
4.1. Iz raspravnog spisa proizlazi da je tužitelj svoje promišljanje o postajanju osnovane sumnje u ostvarenje prekršaja temeljio na činjenicama o događaju koje je prikupio u neformalnom razgovoru sa okrivljenicima o čemu je sačinio Izvješće i službenu zabilješku, koja pak u procesnom smislu ne predstavljaju dokaz. Drugo-okrivljenica u pismenoj obrani osporava ostvarenje prekršaja navodeći da je bila napadnuta od JĐ i da se morala braniti, nakon čega je događaj prijavila policiji.
4.1.1. Bez obzira na prijavu okrivljenice VĐ i njenog iskaza iz kojeg proizlazi da sa JĐ stanuje oko četiri mjeseca i da su u ljubavnoj vezi preko jedne godine, te da žive zajedno sa njenim mlt. djetetom IĐ ( 2014.g), tužitelj nije smatrao potrebnim u fazi izvida utvrditi odnos između okrivljenih, posebno jer zajedno žive vrlo kratko vrijeme da bi se njihova zajednica mogla izjednačiti sa izvanbračnom zajednicom, a niti otkloniti proturječja njihovih iskaza u opisivanju događaja koja se odnose na odlučne i važne činjenice, pa kako tužitelj nije pribavio dokaze dovoljne kvalitete i uvjerljivosti da bi u postupku dokazao krivnju okrivljenika izvan svake razumne sumnje, u konkretnom predmetu činjenični opis optužnog prijedloga u kojem se nastoji prikazati nasilje jednog od izvanbračnog supružnika u odnosu na drugog supružnika, ostao dvojben i nejasan, zbog čega je trebalo donijeti presudu kao u izreci.
5.Mjerodavni propisi koji se primjenjuju u konkretnom predmetu jesu slijedeći:
5.1. Člankom 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 126/19-36/24) propisuju se prava žrtava nasilja u obitelji, krug osoba na koje se Zakon odnosi, određuju se oblici nasilja u obitelji, prekršajno-pravne sankcije za zaštitu od nasilja u obitelji, prikupljanje podataka o primjeni Zakona, osnivanje Povjerenstva za praćenje i unapređenje rada tijela kaznenog i prekršajnog postupka te izvršavanja sankcija vezanih za zaštitu od nasilja u obitelji te prekršajne odredbe.
5.2. Člankom 10. citiranog Zakona taksativno se navode objašnjenja pojma nasilja u obitelji pa se navodi da je to primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci, psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, spolno uznemiravanje, ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci, zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.
5.3. Članak 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ( NN 36/24) propisuje sankciju za svakog onog tko počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona ( novčana kazna u iznosu od najmanje 300,00 eura ili kazna zatvora do 90 dana).
5.4. Članak 8. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji određuje osobe na koje se ovaj Zakon primjenjuje pa su to : bračni drug, izvanbračni drug, životni partner, neformalni životni partner, njihova zajednička djeca te djeca svakog od njih, srodnici po krvi u ravnoj lozi, srodnici u pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja, srodnici po tazbini do zaključno drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik.
5.5. Članak 8. stavak 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji pojmu „izvanbračni drug“ u smislu ovoga Zakona daje značenje da je to osoba koja živi u izvanbračnoj zajednici koja ima trajniji karakter ili koja traje kraće vrijeme ako je u njoj rođeno zajedničko dijete.
5.6. Članak 8. stavak 7. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji određuje pojam " žrtve nasilja u obitelji" u smislu ovoga Zakona te propisuje da je to osoba koja zbog počinjenja nasilja u obitelji trpi fizičke ili psihičke posljedice, imovinsku štetu ili bitnu povredu temeljnih prava i sloboda.
6.S obzirom na raspoložive dokaze u spisu sudac zaključuje da su se kod tužitelja potkrale pogreške koje se prvenstveno odnose na procjenu vrijednosti dokaza kojima su raspolagali u konkretnom trenutku postupanja, zbog čega činjenice koje čine zakonsko biće prekršajnog djela iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji nisu dokazane, /nije dokazana izvanbračna zajednica, nije naveden uzrok sukoba, ne postoji žrtva nasilja u obitelji/, pa je u nastaloj procesnoj situaciji , polazeći od presumpcije okrivljenikove nedužnosti, što podrazumijeva da okrivljenici nisu dužni dokazivati svoju nedužnost jer se ona pretpostavlja, i da teret dokazivanja leži na tužitelju, za okrivljenike donio oslobađajuću presudu ( čl.182. toč. 3. PZ).
7.Sudac nije prihvatio prijedlog tužitelja da se prema okrivljenicima primijeni predložena zaštitna mjera cijeneći kako se s obzirom na ishod postupka, izricanje zaštitne mjere ne ukazuje opravdanim ( čl.51.a Prekršajnog zakona).
8.Kako je za okrivljenike donijeta oslobađajuća presuda troškovi postupka iz članka 138. stavka 2. točke 2. do točke 7. Prekršajnog zakona, terete proračunska sredstva Suda ( čl.140. st.2. PZ).
U Puli, 05. veljače 2025. godine
Zapisničar
Sudac
Marijana Borić
Ljiljana Božina
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv presude tužitelj može izjaviti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa. Žalba se podnosi pismeno, u dva istovjetna primjerka putem ovog suda, Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagreb, kao sudu drugog stupnja.
Dostaviti:
1.I-okrivljeniku
2.II-okrivljenici
3.tužitelju