REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-12007/2021

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Katice Lučić, kao predsjednice vijeća, te Jasne Momirović i Ivane Bosnić-Kovačić, kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika KARAT d. o. o. Piškorevci, kao pravne osobe i SM, kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, koje brani odvjetnica Biljana Bandić Lutonski u Osijeku, zbog prekršaja iz članka 138. stavka 1. točke 16. i stavka 2. Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine“ broj 41/14, 110/15, 14/19) i dr., rješavajući o žalbi okrivljenika KARAT d. o. o. Piškorevci, kao pravne osobe i SM, kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Đakovu, od 14. listopada 2021., broj: 9. Pp-742/2021-4, na sjednici vijeća održanoj 5. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

I U povodu žalbe okrivljenika KARAT d. o. o. Piškorevci, kao pravne osobe i SM, kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana presuda u odnosu na prekršaj opisan u točki IV. izreke na način da se na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona ( „Narodne novine“, broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22), okrivljenike KARAT d. o. o. Piškorevci, kao pravnu osobu i SM, kao odgovornu osobu u pravnoj osobi

oslobađa od optužbe

da bi 9. lipnja 2021. u prodavaonici sjedištu okrivljene pravne osobe u [adresa], na vanjskoj strani prodajnog objekta na vidljivom mjestu istaknuli natpis u kojem se tvrtka pravne osobe navodi kao KARAT KLESARSTVO, sa sjedištem u [adresa], odnosno da tvrtku i skraćenu tvrtku trgovačkog društva ne bi upotrebljavali u obliku i sadržaju u kojem je upisana u trgovačkom registru,

dakle, na prodajnom mjestu nisu upotrebljavali pravi naziv tvrtke,

čime da bi počinili prekršaj iz članka 9. stavka 2. u vezi s člankom 12. Zakona o trgovini i članka 7. stavka 1. točke 2. Pravilnika o minimalnim tehničkim i drugim uvjetima koji se odnose na prodajne objekte, opremu i sredstva u prodajnim objektima i uvjetima za prodaju robe izvan prodavaonice, kažnjiv po članku 70. stavku 1. podstavku 4. Zakona o trgovini.

II Žalba okrivljenika u odnosu na prekršaj opisan u točki IV. izreke prvostupanjske presude bespredmetna je.

III Uslijed odluke iz točke I i II izreke, preinačuje se pobijana presuda u odluci o ukupnoj novčanoj kazni, na način da se okrivljenicima, za prekršaj činjenično i pravno opisan u točki I. izreke, izriču novčane kazne u iznosima od 663,61 (šestosezdesettri eura i šezdesetjedan cent) eura, pravnoj osobi te 265,45 (dvjestošezdesetpet eura i četrdesetpet centa) eura, odgovornoj osobi u pravnoj osobi, koje su dužni platiti u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude, s time da će se, ako dvije trećine izrečenih kazni plate u roku za plaćanje, sukladno članku 152. stavku 3. Prekršajnog zakona smatrati da su kazne u cjelini plaćene.

IV Žalba okrivljenika u ostalom se dijelu odbija kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda u pobijanom, a nepreinačenom dijelu.

V Okrivljenici su dužni platiti paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske u iznosu od po 30,00 (trideset) eura, svaki, u roku od 30 (trideset) dana od dana primitka pisanog otpravka ove presude, pod prijetnjom izvršenja.

Obrazloženje

1. Uvodno citiranom presudom okrivljenici KARAT d. o. o. [adresa], kao pravna osoba i SM, kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, proglašeni su krivima i kažnjeni ukupnim novčanim kaznama u iznosima od 10.000,00 kuna pravna osoba i 4.000,00 kuna odgovorna osoba, zbog prekršaja iz članka 138. stavka 1. točke 16. i stavka 2. Zakona o zaštiti potrošača i članka 70. stavka 1. podstavka 4. Zakona o trgovini, činjenično opisanih u izreci, uz upozorenje da će se, ako dvije trećine izrečenih kazni plate u roku za plaćanje, u smislu članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona smatrati da su kazne u cjelini plaćene.

1. Okrivljenicima su za predmetne prekršaje primjenom članka 37. stavka 2. Prekršajnog zakona utvrđene novčane kazne u iznosima od dva puta po 5.000,00 kuna pravnoj osobi i dva puta po 2.000,00 kuna odgovornoj osobi.

1.2. Nadalje, okrivljenici su obvezani na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 kuna, svaki.

2. Protiv navedene presude okrivljenici su pravodobno po branitelju podnijeli žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o prekršajnopravnoj sankciji.

2. U žalbi u bitnom navode da su neosnovano proglašeni krivima za inkriminirana djela, ističući da iz materijalne dokumentacije koja prileži spisu proizlazi da ponuda glasi na Karat klesarstvo d. o. o., a ne na okrivljenu pravnu osobu, na koju okolnost nisu izvedeni dokazi. Potrošaču je odgovoreno na pisani prigovor s nekoliko dana zakašnjenja, pa ih nije trebalo kažnjavati ili ih je trebalo kazniti znatno nižom kaznom. Dodaju da su promijenili istaknutu tablu i otklonili posljedice prekršaja. Uz to, u postupku je kao svjedok ispitan tužitelj.

3. Žalitelji predlažu da se iz razloga navedenih u žalbi ista prihvati kao osnovana.

3. Žalba je neosnovana.

4. Ispitujući prvostupanjsku presudu u dijelu u kojem se pobija žalbom, iz osnova i razloga koje žalitelji navode u žalbi te po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22), Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske utvrdio je da istom nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona i da u postupku nije nastupila zastara prekršajnog progona, međutim da je u odnosu na djelo opisano u točki IV. izreke povrijeđeno materijalno prekršajno pravo iz članka 196. točke 1. Prekršajnog zakona na štetu okrivljenika, jer djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret nije prekršaj, na koju povredu ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

5. To stoga što je činjeničnim opisom prekršaja terećeno djelo u bitnom opisano time da bi okrivljenici kritične zgode u svojoj prodavaonici na vanjskoj strani prodajnog objekta na vidljivom mjestu istaknuli natpis u kojem se tvrtka pravne osobe navodi kao KARAT KLESARSTVO, sa sjedištem u [adresa], odnosno da tvrtku i skraćenu tvrtku trgovačkog društva ne bi upotrebljavali u obliku i sadržaju u kojem je upisana u trgovačkom registru, međutim u činjeničnom opisu nije naveden provedbeni propis, slijedom čega nije točno navedeno bitno obilježje tog prekršaja. Kako je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

4. Naime, člankom 70. stavkom 1. podstavkom 4. Zakona o trgovini propisane su kazne za trgovca i odgovornu osobu u pravnoj osobi, ako obavljaju trgovinu na malo suprotno propisanim uvjetima (članak 9.). Prema članku 9. stavku 2. trgovina na malo obavlja se u prodavaonicama ili izvan prodavaonica ako su za takav način prodaje ispunjeni uvjeti propisani tim Zakonom i drugim propisima, dok prema članku 12. stavku 1. podstavku 1. za obavljanje trgovine moraju biti ispunjeni minimalni tehnički uvjeti kojima moraju udovoljavati prodajni objekti, oprema i sredstva pomoću kojih se obavlja trgovina te drugi uvjeti propisani posebnim propisom s obzirom na oblik i način obavljanja trgovine, s time da ministar u suradnji s ministrom nadležnim za zdravstvo, ministrom nadležnim za poljoprivredu i ministrom nadležnim za graditeljstvo pravilnikom propisuje uvjete iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka. U konkretnom slučaju, odredbom članka 7. stavka 1. točke 2. Pravilnika o minimalnim tehničkim i drugim uvjetima koji se odnose na prodajne objekte, opremu i sredstva u prodajnim objektima i uvjetima za prodaju robe izvan prodavaonice da na vanjskoj strani mora biti na vidljivom mjestu natpis u kojem se navodi tvrtka, sjedište i naziv pravne ili fizičke osobe registrirane za obavljanje kupnje ili prodaje robe i/ili pružanje usluga u trgovini.

5. Prema odredbi članka 160. stavka 2. Prekršajnog zakona optužni prijedlog sadrži, između ostalog, činjenični opis radnje prekršaja iz kojeg proistječu zakonska obilježja prekršaja, pa stoga nije dostatan opis sadržan u izreci pobijane presude u kojem nije naveden provedbeni propis na temelju kojeg su određena pravila pri isticanju natpisa tvrtke, a bez koje se odlučne činjenice u konkretnom slučaju ne može raditi o terećenom prekršaju.

6. Naime, ta se pravila utvrđuju se na temelju posebnog propisa, te je konkretna odredba Zakona o trgovini blanketne naravi, jer se prekršajna odgovornost počinitelja inkriminiranog djela veže uz povredu drugog propisa koji dopunjuje biće prekršajnog djela koje se okrivljenicima stavlja na teret, pa kako u konkretnom slučaju u činjeničnom opisu prekršaja nije naveden propis - pravilnik kojim se određuje biće prekršajnog djela, time je ostvarena povreda odredaba materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. stavka 1. Prekršajnog zakona na štetu okrivljenika, jer su okrivljenici proglašeni krivima za djelo koje po optuženju nije prekršaj, na koju povredu ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

7. Slijedom navedenog, kako iz točke IV. izreke osporene presude ne proizlaze sva zakonska obilježja prekršaja iz članka 70. stavka 1. podstavka 4. Zakona o trgovini, to je ovaj sud po pravilnoj primjeni zakona u tom dijelu preinačio prvostupanjsku presudu i okrivljenike na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona oslobodio od optužbe.

6. Odlučujući dalje o pobijanoj presudi u odnosu na prekršaj opisan u točki I. izreke, ovaj sud nalazi da je kontinuitet terećenog djela u odredbi članka 149. stavka 1. točke 15. i stavka 2. Zakonu o zaštiti potrošača koji je na snazi od 28. svibnja 2022. („Narodne novine“ broj 19/22), s propisanim novčanim kaznama u rasponu od 10.000,00 kuna do 200.000,00 kuna za pravnu osobu i od 10.000,00 do 15.000,00 kuna za odgovornu osobu, pa je djelo okrivljenika pravilno označeno po propisu koji je bio na snazi u vrijeme kada je prekršaj počinjen, budući da novi zakon nije blaži propis. Nadalje, prvostupanjski sud pravilno je i potpuno utvrdio činjenično stanje i okrivljenike proglasio krivima za terećeni prekršaj i kaznio.

8. Činjenično stanje u pogledu terećenog djela i odgovornosti okrivljenika za inkriminirani prekršaj potpuno je i točno utvrđeno u provedenom postupku u kojem su aktivno sudjelovali iznoseći obranu u bitnom ne poričući da su na pisani prigovor potrošača odgovorili nakon proteka propisanog roka te je po ocjeni ovog suda prvostupanjski sud na temelju obrane okrivljenika i provedenog dokaznog postupka imao osnove za zaključak da su okrivljenici svojim postupanjima ostvarili sva bitna obilježja inkriminiranog prekršaja, činjenično opisanog u izreci prvostupanjske presude, za koji su prekršaj pravilno i zakonito proglašeni krivima i kažnjeni.

9. Ocjenjujući dokaze po slobodnom uvjerenju prvostupanjski sud svoja saznanja o tom djelu okrivljenika zasnovao je na ocjeni svih u postupku izvedenih dokaza, koje je dokaze pravilno cijenio i u pobijanoj presudi valjano obrazložio, te je za odluku o krivnji žalitelja dao dostatne i relevantne razloge koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud, budući da je za prekršajnopravnu odgovornost počinitelja prekršaja dovoljan i nehaj.

10. Iako okrivljenici navode da je ponudu po kojoj je isporučen proizvod za koji je potrošač podnio pisani prigovor na koji nisu odgovorili u propisanom roku podnijela druga pravna osoba, iz osobnog identifikacijskog broja koji je na toj ponudi naveden (OIB 99145103240) nedvojbeno proizlazi da je pobijanom presudom proglašena krivom ista pravna osoba protiv koje je i podnijet optužni prijedlog.

11. Naime, osobni identifikacijski broj stalna je identifikacijska oznaka pravne osobe sa sjedištem u [adresa], a isti je, sukladno članku 4. Zakona o osobnom identifikacijskom broju („Narodne novine“ broj 60/08) jedinstven, nekazujući, nepromjenjiv i neponovljiv

12. Niti ostali žalbeni navodi u kojima se ponavljaju i navodi već iznijeti u obrani nisu takvog značaja da bi doveli u sumnju pravilnost izvedenih dokaza, niti oslobađaju okrivljenike za terećeni prekršaj, te je u konkretnom slučaju tužitelj Državni inspektorat Republike Hrvatske koji je izdao prekršajni nalog, neovisno o tome što je potpisnik prekršajnog naloga inspektor koji je obavio inspekcijski nadzor, niti je ispitivanjem tog inspektora kao svjedoka došlo do miješanja procesnih uloga tužitelja i svjedoka

7. Ispitujući prvostupanjsku presudu u odnosu na odluku o kazni, po ocjeni ovog suda okrivljenici za počinjeni prekršaj nisu kažnjeni prestrogim kaznama.

13. Prilikom odmjeravanja kazni prvostupanjski sud u dovoljnoj je mjeri cijenio utvrđene olakotne okolnosti te je primjenom odredbi o ublažavanju kazni okrivljenicima izrekao znatno ublažene novčane kazne.

14. Izrečenim kaznama po ocjeni ovog suda postići će se svrha kažnjavanja i na okrivljenike djelovati na način da se ubuduće klone činjenja ovakvih ili sličnih prekršaja, odnosno postići će se kako opća, tako i posebna svrha izricanja prekršajnih sankcija, dakle svrha specijalne i generalne prevencije.

8. Kako je ovaj sud, postupajući po žalbi okrivljenika, donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena njihova prekršajna odgovornost, to je za iste, temeljem članka 139. stavka 5., u svezi s člankom 138. stavkom 2. točkom 3.c) Prekršajnog zakona, nastala i obveza podmirivanja paušalnog iznosa troškova prekršajnog postupka koji su nastali u povodu žalbe na ovom sudu, s time da je visina paušalnog iznosa određena sukladno složenosti i trajanju prekršajnog postupka.

1. Zbog izloženih razloga odlučeno je kao u izreci ove odluke.

U Zagrebu, 5. veljače 2025.

Zapisničarka

Predsjednica vijeća

Ivana Vorel Mikša, v. r

Katica Lučić, v. r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Đakovu, u 6 otpravaka: za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.