Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Kž-622/2024-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

P R E S U D A

Županijski sud u Karlovcu, u vijeću sastavljenom od sudaca Elme Kaleb Mamić, predsjednice vijeća, te Michala Danečeka i Ivana Klapšića, članova vijeća, u kaznenom predmetu protiv 1. optužene ĐĆ i 2. optuženog EĆ, zbog kaznenog djela protiv imovine – povredom tuđih prava iz članka 241. stavak 2. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 – dalje KZ/11), odlučujući o žalbi oštećenika kao tužitelja ČĆ protiv presude Općinskog suda u Koprivnici, poslovni broj K-60/2023-17 od 5. srpnja 2024., u sjednici održanoj 5. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

Žalba oštećenog kao tužitelja ČĆ odbija se kao neosnovana te se potvrđuje presuda suda prvog stupnja.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Koprivnici, poslovni broj K-60/2023- 17 od 5. srpnja 2024., temeljem odredbe članka 453. točka 3. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20, 80/22 i 36/24 – dalje ZKP/08), 1. optužena ĐĆ i 2. optuženi EĆ oslobođeni su od optužbe da bi počinili kazneno djelo protiv imovine – povredom tuđih prava iz članka 241. stavak 2. KZ/11.

2. Temeljem odredbe članka 149. stavak 3. ZKP/08 naloženo je oštećeniku kao tužitelju naknaditi troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. do 6. ZKP/08, nužne izdatke optuženih te paušalnu svotu sudu u iznosu 66,36 EUR u roku 15 dana.

3. Protiv navedene presude žalbu je podnio oštećenik kao tužitelj zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka (članak 468. ZKP/08), pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja (članak 470. stavak 2. ZKP/08) i zbog povrede kaznenog zakona (članak 469. ZKP/08), s prijedlogom da drugostupanjski sud pobijanu presudu ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, ali pred drugog suca.

4. U odgovoru na žalbu optuženici predlažu da drugostupanjski sud odbije žalbu oštećenika kao tužitelja i potvrdi pobijanu presudu.

5. Žalba je pravovremena.

6. Žalba oštećenika kao tužitelja nije osnovana.

7. Oštećenik kao tužitelj u žalbi navodi da on, suprotno navodima suda prvog stupnja, nije podnio privatnu tužbu protiv optuženih već optužnicu (koja je potvrđena rješenjem Općinskog suda u Koprivnici poslovni broj Kov-105/2022-7 od 19. siječnja 2023.). Dalje navodi da je sud prvog stupnja pogrešno prihvatio stajalište Općinskog državnog odvjetništva iz rješenja o odbačaju kaznene prijave da djelo za koje se tereti optužene nije kazneno djelo jer oštećenik kao tužitelj nije niti pokrenuo ovršni postupak protiv prvooptužene jer da je on protiv optužene pokrenuo postupak diobe suvlasničke zajednice nekretnina još 2014., a da prema zakonskom opisu kaznenog djela njega čini onaj tko prije pokretanja ovršnog postupka ili postupka osiguranja s ciljem da osujeti namirenje vjerovnika otuđi, uništi, ošteti ili sakrije dijelove svoje imovine ili imovine osobe čiji interes zastupa. Smatra da je namjera optuženih da osujete njegove namirenje jasno vidljiva iz priloženih dokaza i da nije neophodno navođenje ovršne isprave kao izvora kaznenopravne odgovornosti.

8. Oštećenik kao tužitelj je u pravu kada tvrdi da sud prvog stupnja na više mjesta - u uvodu i u obrazloženju presude - navodi kao optužni akt privatnu tužbu, a oštećenika kao tužitelja imenuje privatnim tužiteljem, ali to ne utječe na razumijevanje presude u smislu odredbe članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08, tako da tom pogreškom suda prvog stupnja nije ostvaren žalbeni razlog bitne povrede odredaba kaznenog postupka na koji se žalitelj poziva.

9. Prema odredbi članka 241. stavak 2. KZ/11 kaznom zatvora do jedne godine kaznit će se tko sa ciljem da osujeti namirenje vjerovnika prije ili tijekom ovršnog postupka otuđi, uništi, ošteti ili sakrije dijelove svoje imovine ili imovine osobe čije interese zastupa.

10. U vezi naprijed navedenog valja najprije napomenuti da oštećenik kao tužitelj protiv prvooptužene, svoje bivše supruge, nije pokrenuo ovršni postupak radi namirenja tražbine koju ima prema njoj. U pogledu žalbenog navoda oštećenika da se ovo djelo može ostvariti i otuđenjem, uništenjem, oštećenjem ili skrivanjem dijelova imovine i prije pokretanja ovršnog postupka, ističe se da taj žalbeni navod stoji jer tako proizlazi iz zakonskog opisa djela, ali isto tako, nespretnost razloga u tom pogledu nije od utjecaja na zakonitost prvostupanjske presude.

10.1. Naime, u situaciji kada se protiv neke osobe vodi ovršni postupak radi namirenja određene tražbine, u odnosu na određeni predmet ovrhe – pokretnine, nekretnine ili određena prava, ovršenik je svjestan da se protiv njega vodi ovršni postupak radi prisilne naplate tražbine vjerovnika i da on otuđenjem, uništenjem, oštećenjem ili skrivanjem svoje imovine ili njenih dijelova može osujetiti namirenje vjerovnika; dakle, radi se o svjesnom protuzakonitom postupanju dužnika jer je cilj i svrha ovršnog postupka "zamrzavanje" imovine dužnika kako bi se omogućila prisilna naplata vjerovnikove tražbine (zabrana otuđenja, odnosno raspolaganja nekretninom nakon zabilježbe ovrhe, dostava rješenja o ovrsi državnim tijelima koja vode određene registre kako bi se zabranilo raspolaganje imovinom dužnika registriranom u tim registrima).

11. U konkretnoj situaciji, nije određena nikakva prisilna mjera kojom bi se zabranilo raspolaganje dužnikovom imovinom, tako da bi, prema stavu oštećenika kao tužitelja, dužnik kod svakog raspolaganja svojom imovinom bio u opasnosti izložiti se kaznenom progonu zbog povrede tuđih prava. Međutim, taj stav nije pravilan.

11.1. Naime, obveza je dužnika, prema općim propisima obveznog prava, izvršiti obvezu u odnosu na vjerovnika. Kada dužnik ne želi izvršiti tu obvezu, vjerovniku je na raspolaganju prisilno ostvarenje tražbine sukladno odredbama ovršnog prava, što uključuje i postupke osiguranja tražbine. Uzimajući u obzir da je dužnik vlasnik stvari i prava, a mogućnost raspolaganja imovinom je temeljno vlasničko pravo, dok ne postoje zakonom propisana ograničenja raspolaganja tom imovinom, dužnik može, bez obzira na utvrđeni i poznati mu dug prema određenom vjerovniku, raspolagati svojom imovinom, dok vjerovnik ima građanskopravna sredstva pobijati te pravne radnje dužnika (na primjer pobijanje dužnikovih pravnih radnji u smislu odredaba članaka 66. do 71. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23 – dalje ZOO).

12. U konkretnom slučaju tužiteljeva tražbina prema prvooptuženoj radi isplate 36.000,00 kn s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom i troškovima postupka utvrđena je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Koprivnici poslovni broj P- 23/2016 od 16. listopada 2017., koja je preinačena presudom Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-1107/2017-2 od 20. prosinca 2017.

13. Prvooptužena je tijekom tog parničnog postupka, 14. prosinca 2016., sklopila Ugovor o darovanju s maloljetnom djecom broj OU-265/16, koji je zaprimljen u zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Koprivnici 15. prosinca 2016. i koji je ugovor proveden.

14. Povodom tužbe ovdje oštećenika kao tužitelja naprijed navedeni darovni ugovor je utvrđen ništetnim presudom Općinskog suda u Koprivnici poslovni broj P- 70/2018 od 3. rujna 2018., koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž-2004/2018-2 od 11. prosinca 2018. i ta je presuda provedena u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Koprivnici 20. veljače 2020.

15. Nakon toga su optuženici sklopili "sporni" darovni ugovor koji je predan zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Koprivnici 9. lipnja 2021. i koji je ugovor proveden.

16. Imajući u vidu naprijed navedeno, posebno uzimajući u obzir okolnost da su optuženici sačinili darovni ugovor nakon gotovo godine i pol od kada je u zemljišnoj knjizi provedena presuda kojom je utvrđen ništetnim raniji darovni ugovor, temeljem čega je kao suvlasnica nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ponovno upisana prvooptužena, i da oštećenik kao tužitelj u tom periodu nije poduzeo niti jednu radnju radi naplate svoje tražbine, ovaj sud prihvaća stav suda prvog stupnja da tužitelj nije dokazao da je sporni pravni posao optuženih sačinjen s namjerom osujećenja namirenja vjerovnika, posebno imajući u vidu loše imovinske prilike prvooptužene koje utječu na mogućnost otplate kredita podignutog (s oštećenikom kao tužiteljem) radi kupnje nekretnine, kao i na mogućnost tekućeg održavanja nekretnine.

17. U tom smislu sud prvog stupnja pravilno utvrđuje da, sve i kada bi oštećeni kao tužitelj bio onemogućen u pokretanju ovršnog postupka na nekretnini uslijed ograničenja propisanih ovršnim pravom, on ne bi bio onemogućen u pokretanju postupka radi prisilnog zasnivanja založnog prava, kako bi na taj način osigurao svoju tražbinu, ali tužitelj je i to propustio učiniti.

18. Valja napomenuti i da postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice kojeg je tužitelj pokrenuo protiv prvooptužene nije od utjecaja na zakonitost pobijane presude i to zbog različitog karaktera postupka ovrhe, odnosno osiguranja i postupka razvrgnuća suvlasničke zajednice, jer se postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice može provesti u odnosu na bilo kojeg suvlasnika čak i ako prvotni suvlasnik otuđi svoj suvlasnički dio (u konkretnom slučaju tužitelj je postupak razvrgnuća mogao pokrenuti i protiv novog suvlasnika – drugooptuženika). Osim toga, oštećenik kao tužitelj je u opisanoj situaciji mogao, umjesto vođenja kaznenog postupka, ili pored toga, svoju tražbinu zaštiti/ostvariti ranije spomenutim pobijanjem dužnikovih pravnih radnji u smislu odredaba članaka 66. do 71. ZOO, i u odnosu na novog suvlasnika nekretnine.

19. Iz tih je razloga utvrđeno da pobijanom presudom nisu ostvareni žalbeni razlozi na koje se oštećenik kao tužitelj poziva.

20. Sud prvog stupnja pravilno je odlučio o trošku postupka i oštećeniku kao tužitelju, suprotno žalbenom navodu, nije naložio platež pristojbe na presudu već platež paušalne svote propisane odredbom članka 145. stavak 2. točka 6. ZKP/08.

21. Iz tih je razloga valjalo temeljem odredbe članka 482. ZKP/08 presuditi kao u izreci.

U Karlovcu 5. veljače 2025.

Predsjednica vijeća

Elma Kaleb Mamić