Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Poslovni broj Gž Ob-13/2025-3

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Rijeci

    Žrtava fašizma 7

    51000 Rijeka

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sutkinja Milene Vukelić Margan, predsjednice vijeća, Helene Vlahov Kozomara sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Ingrid Bučković, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice FAH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] zastupane po punomoćniku Predragu Petrečević odvjetniku iz [adresa], protiv tuženika DAH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] zastupanog po punomoćnici FA iz [adresa] uz sudjelovanje mlt. EAH OIB [osobni identifikacijski broj] i mlt. ĆAH OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po posebnoj skrbnici BAH, radi razvoda braka, odlučujući o žalbi tuženika izjavljenoj protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-1075/22-17 od 15. veljače 2024., u sjednici vijeća održanoj 5. veljače 2025.

    p r e s u d i o  j e

    Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-1075/22-17 od 15. veljače 2024. u točkama II, III, IV i VII izreke.

    Obrazloženje

    Presudom suda prvog stupnja odlučeno je:

    l. Razvodi se brak zaključen dana 9. rujna 2016. godine u Zagrebu, upisan u Maticu vjenčanih matičnog područja Trešnjevka, pod red. br. 410 za 2016. godinu između,

    DAABC, rod. **.**.1991. u [adresa] DAH, rod. 3. rujna 1991. godine u Zagrebu II Mlt. EAH, rod. 30. svibnja 2017. godine i mlt. EAABC rod. 29. siječnja 2020. godine stanovat će s majkom ĆA na adresi [adresa].

    III Osobni odnosi mlt. EA i mlt. EAH s ocem ostvarivat će se prema međusobnom dogovoru roditelja a ukoliko dogovor izostane u tjednu kada ne provode vikend s ocem ponedjeljak, srijeda, petak na način da otac preuzme djecu u vrtiću i vrati ih na adresu majke u 21,00 sat, u tjednu kada djeca provode utorkom i četvrtkom na način da otac preuzme djecu u vrtiću i vrati ih na adresu majke u 21,00 sat, svaki drugi vikend počevši od petka u 19,00 sati na način da otac preuzme djecu na adresi majke do nedjelje u 21,00 sati kada ih vraća na adresu majke, polovina svih školskih praznika te svaki drugi državni praznik i vjerski blagdan koji su neradni dani.

    IV Nalaže se ocu UAH da za uzdržavanje mit. EAH mjesečno doprinosi 230,00 eur i za uzdržavanje mit. ĆAH mjesečno doprinosi od 1. veljače 2024. godine pa nadalje dok za to budu postojali zakonski uvjeti i to do 15-og u mjesecu za tekući mjesec na račun majke FAH sa zakonskom zateznom kamatom u slučaju zakašnjenja tekućom od dospijeća mjesečnog obroka uzdržavanja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

    V Pravo na roditeljsku skrb roditelji će izvršavati zajednički i sporazumno. VI odbija se tužiteljica s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva za uzdržavanje za razdoblje od 1. prosinca 2021. godine do 31. siječnja 2024. godine.

    VII. Svaka stranka snosi svoj trošak.

    Protiv te presude u točkama II, III, IV i VII žali se tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.

    Bitnu povredu iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ( "Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 - službeni pročišćeni tekst, 25/13, 89/14. 70/19. 80/22, 114/22, 155/23 ) nalazi u tome što presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka presude proturječi razlozima navedenim u obrazloženju presude, razlozi na koje se sud u obrazloženju presude poziva su nejasni i u suprotnosti sa odlučnim činjenicama između kojih postoji znatno protuslovlje te iz razloga jer postoji znatna proturječnost između utvrđenja suda prvog stupnja o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku i raspravnih zapisnika i isprava u spisu. Uz navedeno bitnu povredu iz odredbe čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 8. ZPP-a nalazi u tome što svaki dokaz za sebe i sve dokaze zajedno sud nije ocijenio na temelju savjesne i brižljive ocjene dokaza i na temelju rezultata cjelokupnog postupka odnosno kod utvrđenja postojanja spornih činjenica pogrešno je primijenio pravilo o teretu dokazivanja. Tuženik ponavlja da bi on bolje brinuo o zajedničkoj mlt. djeci stranaka te je na navedene okolnosti predložio saslušanje svjedoka BA i pribavljanje od dječjeg vrtića Vrapče, a koji pohađaju mlt. djevojčice podataka o skrbi za djecu od strane tužiteljice što je sud odbio sa šturim obrazloženjem da provedeni dokazi omogućuju donošenje odluke o meritumu spora. Tuženik smatra da sama činjenica što je tužiteljica majka njihovih mlt. djevojčica ne znači nužno i da bi ista adekvatnije i bolje brinula o djeci od oca, tj. tuženika, baš suprotno tuženik smatra da bi on bolje brinuo o mlt. djevojčicama. Nastavno tuženik ističe da sud nije izveo dokaz saslušanjem svjedoka UA i HAH, a svoju odluku nije obrazložio. Na opisani način da mu je uskraćena mogućnost da ostvari svoje pravo u ovom postupku tj. da uspije sa prijedlogom da mlt. djevojčice stanuju sa tuženikom. Također, ističe da sud ne cijeni pravilno psihologijsku procjenu od 13. prosinca 2023. iz koje je razvidno da su mlt. djevojčice EAH i ĆAH samoinicijativno izrazile želju da žive sa tatom tj. sa tuženikom. Navodi da sud zanemaruje i mišljenje djece te time vrijeđa prava koja su zajamčena djeci Konvencijom o zaštiti prava djeteta. U tijeku postupka nije pravilno utvrđeno tko adekvatnije brine o mlt. djeci, naime, tuženik smatra da je to on. Predlaže pobijanu presudu preinačiti i tužiteljicu odbiti s tužbom i tužbenim zahtjevom i obvezati na podmirenje parničnog troška, a protutužbeni zahtjev tuženika usvojiti, tj. usvojiti prijedlog tuženika da mlt. djevojčice stanuju s tuženikom, a da osobne odnose s tužiteljicom ostvaruju na dogovoreni način, te da tužiteljica plaća uzdržavanje za mlt. djevojčice, podredno ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

    Tužiteljica u odgovoru na žalbu u bitnom navodi da su svi navodi tuženika u žalbi netočni i ničim argumentirani, subjektivni i da je sud nakon iskaza stranaka i mišljenja Centra imao sve elemente za donošenje pravilne odluke. Navodi da nema nikakvo objašnjenje što je tuženik želio postići kad je predlagao kao svjedoka HA kojeg tužiteljica uopće ne poznaje, ali je potpuno sigurna da ista osoba nema nikakvog uvida u obiteljske i roditeljske prilike te ne bi mogao dati nikakvu relevantnu obavijest o činjenicama koje su predmet ovog postupka, koje se dokazuju, odnosno adekvatnoj skrbi tužiteljice za EAH i ĆAH, što je na temelju utvrđenog činjeničnog stanja i mišljenje Centra u svemu neupitno. Tužiteljica smatra da su prijedlogom i mišljenjem stručnog tima Centra za socijalnu skrb utvrđene sve pravno relevantne činjenice, tako da nije bilo potrebe za nikakvim dodatnim izvođenjem dokaza u ovom postupku. Tužiteljica ističe da su za odgoj djece vrlo bitne uloge oba roditelja, a razlozi i objašnjenja tuženika su u apsolutnoj suprotnosti sa najboljim interesom djece. Također, isti su protivni međusobnim dogovorima budući da tuženik želi upravo dokazati kako je on bolji roditelj, a ne ističe da bi time poremetio dosadašnji ritam djece, budući da djevojčice unazad dvije godine od kad je tuženik izašao iz obiteljske zajednice stanuju s majkom, a s ocem ostvaruju redovita viđanja i susrete s čime je majka uvijek bila suglasna. Tužiteljica napominje i naglašava da je upravo na prijedlog oca sporazumno dogovoreno da će djeca živjeti s majkom, a da će s ocem ostvarivati redovite susrete i viđanja sukladno njegovom prijedlogu. Navodi da je tijekom postupka istaknula prigovor kako baka djevojčica kontinuirano priča djeci protiv majke, kontaminira odnose i pokušava ih otuđiti od majke te da su upravo pod njenim velikim utjecajem djevojčice bile tijekom razgovora sa psihologicom prilikom psihologijske procjene što je uostalom zabilježeno i nesporno vidljivo u nalazu u kojem stoji da je razvidno da EAH ima ideju cilja razgovora te posebno skreće pažnju da ona samoinicijativno navodi da bi više voljela živjeti s tatom. Također, navedenom procjenom nesporno je utvrđeno i učinjeno bitnim i nedvojbenim kako djevojčice imaju privržen odnos sa oba roditelja, što mora biti cilj roditelja ovdje stranaka kako bi se pokušala pronaći ravnoteža i ostvarila pravilna uloga oba roditelja.

    Predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu i presudu suda prvog stupnja potvrditi.

    Žalba nije osnovana.

    Donošenjem pobijane presude nije počinjena bitna povreda iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a jer presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama koje nisu ni nejasni ni proturječni kako međusobno tako i stanju spisa tako da je presudu moguće ispitati.

    Nije počinjena ni bitna povreda iz odredbe čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 8. ZPP-a jer je utvrđeno činjenično stanje rezultat pravilne ocjene provedenih dokaza.

    Nije počinjena ni bitna povreda iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a na koju sadržajno ukazuje žalba, jer prvostupanjski sud time što nije prihvatio dokazni prijedlog tuženika, nije mu uskratio mogućnost raspravljanja pred sudom. Naime, tuženiku je raspravljanje omogućeno već time što mu je dana prilika da predloži dokaze i izrazi svoje mišljenje i sudjeluje u njihovoj ocjeni, a činjenica da nije prihvaćen neki dokazni prijedlog ne može osnovano temeljiti stav o počinjenoj bitnoj povredi.

    Pazeći po službenoj dužnosti povodom izjavljene žalbe na postojanje neke od bitnih povreda iz odredbe čl. 354. st. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a ovaj sud je utvrdio da donošenjem pobijane presude nije počinjena ni jedna od tih povreda.

    U provedenom postupku je utvrđeno:

    -da je u braku stranaka 30. svibnja 2017. rođena mlt. EAH i **.**.2020. mlt. ĆAH,

    -da je čitanjem izvješća Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Susedgrad od 4. svibnja 2023. utvrđeno da oba roditelja sa mlt. djecom imaju topao, emotivan i blizak odnos,

    -da psihologijskim testiranjem nisu dobivene indikacije poteškoća u području osobnosti i svakodnevnom funkcioniranju oboje roditelja koje bi bile kontraindikacije za svakodnevnu skrb o mlt. djevojčicama,

    - da oba roditelja poznaju potrebe, interese, razumiju razvojne potrebe mlt. djece te nude primjerene oblike provođenja vremena s djecom, a kada imaju neki problem u vezi djece, otac se prvo obrati sebi, zatim majci i bratu, eventualno prijateljima psiholozima no ne i majci, dok se majka obično obraća drugom roditelju,

    -da su roditelji, od kada ne žive zajedno, postigli privremeni dogovor na način da djevojčice stanuju s majkom, a otac ih viđa svaki drugi vikend od subote ujutro do nedjelje do 21,00 sat, te tijekom tjedna svaki drugi dan nakon vrtića do navečer, s tim da oboje navode da su se djevojčice navikle na ovakav ritam viđanja s ocem,

    -da oba roditelja adekvatno skrbe o djeci i njihovim potrebama,

    -da je prijedlog Zavoda da nakon razvoda braka obje djevojčice stanuju s majkom, a s ocem ostvaruju osobne odnose svaki drugi vikend od petka nakon vrtića do nedjelje do 20,00 sati, tijekom tjedna svaki drugi dan nakon vrtića do 20,00 sati, polovinu školskih praznika (proljetni, ljetni i zimski), naizmjenično svaki drugi vjerski blagdan ili državni praznik koji ne ulaze u školske praznike u vremenu od 9,00 do 20,00 sati, te se ujedno podržava prijedlog da roditeljska skrb bude zajednička,

    -da posebna skrbnica mlt. djece nije obavila razgovor s mlt. djecom budući da su niske kronološke dobi (3 i 6 godina), te smatra da iste nisu u mogućnosti shvatiti predmetni postupak, te nema primjedbi na prijedloge i mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Susedgrad, te smatra da je u interesu mlt. djece prihvatiti prijedlog Zavoda,

    -da je čitanjem psihologijske procjene utvrđeno da su mlt. ĆAH i mlt. EAH djeca niske kronološke dobi te je vrijeme s njima provedeno u kraćem razgovoru većinom u crtanju i igri, da su djevojčice emocionalno tople i otvorene, primjerenog ponašanja, da je mlt. EAH zbog starije dobi fluentnija, preuzima inicijativu u razgovoru, da je kod nje razvidno da ima ideju cilja razgovora, da EAH navodi da ona i sestra žive s mamom i samoinicijativno kaže da bi više voljela živjeti s tatom, iznosi da ĐA s kojim će se mama oženiti, ima sina koji je zna tući, te joj se oni ne sviđaju i zato želi živjeti kod tate, pri čemu ne verbalizira na koji način joj se ĐA ne sviđa, dok je kod mlt. ĆAH zbog dobi prisutna kratkotrajna pažnja, veća zaigranost i manja motivacija za uključivanje u razgovor o roditeljima i o odnosu s njima, s tim da se doima da su djevojčice privržene roditeljima te da s njima imaju tople odnose,

    -da je tužiteljica saslušana kao stranka u bitnom iskazala da živi sa djecom u stanu koji glasi na tuženika, plaća režije oko 200,00 eur mjesečno, nema kredite i druga dugovanja, osim plaće koja iznosi 1.300,00 eur nema drugih prihoda, nije vlasnica nekretnine i ima auto star 16 godina,

    -da je tužiteljica saslušana kao stranka također iskazala da mlt. EAH ima 6 godina, a ĆAH 3 godine, idu u vrtić koji se plaća 80,00 eur, nemaju dodatnih aktivnosti, nemaju zdravstvenih problema, za prehranu obitelji tjedno potroši oko 50,00 eur, a odjeću i obuću im kupuje po potrebi, tako da hlače koštaju 5,00 eur, tenisice 20 do 30,00 eur, majica 10,00 eur, jakna 20 do 30,00 eur te po potrebi ima troškove za igračke,

    -da je tuženik saslušan kao stranka u bitnome iskazao da živi u majčinom stanu i to sa majkom, po potrebi daje za režije oko 50,00 eur i sudjeluje u troškovima domaćinstava oko 100,00 eur mjesečno, vlasnik je stana u kojem žive tužiteljica s djecom, ima automobil star 17 godina, vraća stambeni kredit za kupnju stana za koji mjesečna rata iznosi 507,00 eur te ga mora vraćati još 27 godina, zaposlen je u vlastitom obrtu od 1. kolovoza 2023. i mjesečno zaradi do 2.000,00 eur a do tada je radio u raznim privatnim firmama gdje je imao primanja od 1.800,00 do 2.000,00 eur, da njegovi mjesečni troškovi za higijenu, odjeću i ostalo iznose 2 200,00 eur,

    -da su stranke na ročištu od 20. rujna 2023. učinile nespornim da je njihov međusobni dogovor bio da tuženik od 1. prosinca 2021. ne plaća uzdržavanje već da podmiruje ratu kredita za stan 507,00 eur do donošenja sudske odluke o bračnoj stečevini, da je tuženik plaćao vrtić za djecu sve do 31. prosinca 2022., budući je dobivao naknadu od poslodavca a od 1. siječnja 2023. vrtić plaća tužiteljica, da je prema dogovoru otac također kupovao odjeću cijelo vrijeme od prestanka bračne zajednice, te je na opisani način podmirivao potrebe djece od 1. prosinca 2021. do danas.

    Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja sud prvog stupnja utvrđuje da među strankama nije sporno da su bračni odnosi teško i trajno poremećeni, te da je bračna zajednica stranaka faktički prestala postojati u prosincu 2021., pa temeljem odredbe čl. 51. st. 2. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23 – dalje ObZ) razvodi brak stranaka.

    Nadalje, polazeći od utvrđenja da su po prestanku bračne zajednice mlt. djeca nastavila živjeti s majkom koja adekvatno o njima skrbi, s djecom ima izgrađen emotivan i blizak odnos, surađuje s ocem djece po svim pitanjima te su se djevojčice već privikle na ovakav način života, sud prvog stupnja smatra da nije protivno njihovom interesu da i nadalje stanuju s majkom, a što je prijedlog i nadležnog Hrvatskog zavoda za socijalni rad, pa stoga temeljem odredbe čl. 413. toč. 1. OBZ-a donosi odluku da će djeca mlt. EAH i mlt. ĆAH stanovati s majkom. Pri tome za izvršavanje sadržaja roditeljske skrbi utvrđuje da su se stranke suglasile da zajednički izvršavaju roditeljsku skrb pa temeljem čl. 104. ObZ-a odlučuje da pravo na roditeljsku skrb roditelji će izvršavati zajednički i sporazumno.

    U odnosu na održavanje susreta i druženja između mlt. djece i oca utvrđuje da su stranke na ročištu od 20. rujna 2023. postigle dogovor o načinu ostvarivanja osobnih odnosa s mlt. djecom na način da će se odvijati prema međusobnom dogovoru roditelja a ukoliko dogovor izostane djeca će vidjeti drugog roditelja u tjednu kad ne provode vikend s istim ponedjeljak, srijeda i petak na način da roditelj preuzme djecu u vrtiću i vrati ih na adresu drugog roditelja u 21,00 sat , u tjednu kada djeca provode vikend s drugim roditeljem utorkom i četvrtkom na način da roditelj preuzme djecu u vrtiću i vrati drugom roditelju u 21,00 sat, svaki drugi vikend počevši od petka u 19,00 sati na način da roditelj preuzme djecu na adresi drugog roditelja do nedjelje u 21,00 sat kada se vraćaju djeca na adresu drugog roditelja, polovina svih školskih praznika, te drugih državnih praznika i vjerskih blagdana koji su neradni dani. Kako je naprijed navedeni sporazum postignut za dobrobit mlt. djece, te omogućuje daljnje razvijanje emocionalne veze s roditeljem s kojim ne stanuju sud je temeljem odredbe čl. 119. st. 1. i čl. 121. ObZ-a odredio susrete i druženja na navedeni način.

    U odnosu na uzdržavanje, sud prvog stupnja smatra da je za uzdržavanje svakog mlt. djeteta potreban iznos od 230,00 eur mjesečno i to za stanovanje, prehranu, odjeću, obuću i vrtić, i tako utvrđene ukupne potrebe mlt. djeteta u cijelosti će podmirivati tuženik kao roditelj koji ne stanuje sa djetetom budući isti obvezu uzdržavanja djeteta ispunjava zadovoljavanjem materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja, dok roditelj s kojim dijete stanuje svoj dio u obvezi uzdržavanja djeteta ispunjava kroz svakodnevnu skrb o djetetu temeljem odredbe čl. 310. ObZ-a. Kako je utvrđeno da je sukladno dogovoru stranaka od prestanka bračne zajednice tuženik podmirivao potrebe djece kroz plaćanje stambenog kredita, kupovanjem odjeće, sud smatra da je uzdržavanje u cijelosti podmireno za razdoblje od 1. prosinca 2021. do 31. siječnja 2024., pa stoga uzdržavanje određuje počevši od 1. veljače 2024. pa nadalje primjenom odredbe čl. 288 st. 1., 307., 311., 313., i 314. ObZ-a.

    Također sud prvog stupnja u navedenim okolnostima je smatrao nepotrebnim provođenje dokaza saslušanjem svjedoka HA, te da se zatraži izvješće Dječjeg vrtića Vrapče, smatrajući da provedeni dokazi omogućuju donošenje odluke o meritumu spora.

    Nije u pravu tuženik kada smatra da sud prvog stupnja presudu temelji na pogrešno i nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju te da je sud prvog stupnja pogrešno primijenio materijalno pravo.

    Pravilno je sud prvog stupnja zaključio kako je u konkretnom slučaju u najboljem interesu mlt. djece nastaviti živjeti kod majke gdje su i do sada živjele, a koja je i do sad adekvatno o njima skrbila, sa djecom ima izgrađen emotivan i blizak sada odnos, te surađuje s ocem djece po svim pitanjima, sve u skladu s odredbom čl. 413. st. 1. toč. 1. ObZ-a i čl. 12. st. 1. i 2. Konvencije o pravima djeteta ("Narodne novine" Međunarodni ugovori broj 121/93, 20/97).

    U situaciji kada mlt. EAH i mlt. ĆAH sa majkom žive od prosinca 2021. pa do podnošenja tužbe u listopadu 2022. i u vrijeme donošenja pobijane presude 2024., dakle skoro pune tri godine, da su mlt. EAH i mlt. ĆAH u svemu potpuno i pravilno psihofizički razvijena djeca i kada u bitnome se održavaju određeni odnosi, susret i druženja oca s mlt. djecom, ne postoje ozbiljni razlozi koji bi zahtijevali donošenje drugačije odluke.

    Tuženik je, nesporno kao i tužiteljica, urednih kognitivnih sposobnosti, sposoban voditi osnovnu brigu o mlt. djeci, a što je "prepoznato" i od same djece koja vole oca, rado ga posjećuju i druže se s njim.No, isto tako i majka tužiteljica je topla i brižna majka, sposobna skrbiti oko mlt. djece, pa onda nema valjanih razloga da se donese drugačija odluka.

    Glede navoda tuženika o psihologijskoj procjeni, valja odgovoriti da je sud prvog stupnja pravilno ocijenio psihologijsku procjenu s obzirom na razloge zbog kojih je mlt ĆAH iskazala da bi voljela živjeti s ocem.

    Pritom je sud prvog stupnja pravilno odbio dokazni prijedlog tuženika da se zatraži od Dječjeg vrtića Vrapče izvješće, odnosno da se saslušaju kao svjedoci HA, ĐAH i OAH na okolnosti o skrbi za djecu od strane tužiteljice s obzirom na valjani zaključak Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb, Područni ured Susedgrad o nepostojanju bilo kakvih konkretnih okolnosti koje bi ukazivale na potrebu provođenja predloženih dokaza. Naime, tako općenito obrazložen dokazni prijedlozi ukazuju da njihov sadržaj nije mogao utjecati na ishod i pravičnost postupka u cjelini. Načelo procesne ravnopravnosti koje podrazumijeva postojanje razumne mogućnosti obiju stranaka da izlože činjenice i podupru ih svojim dokazima tako da niti jednu stranku ne stavljaju u bitno lošiji položaj u odnosu na suprotnu stranku, u ovom slučaju nije povrijeđeno jer je odluka suda utemeljena na zaključku da je u najboljem interesu djece da nastave živjeti s majkom gdje su i do sada živjela i koja je adekvatno skrbila o njima, a tuženiku je o toj okolnosti omogućeno dokazivanje u ovom postupku ali odgovarajućim dokaznim prijedlozima. Također treba dodati kako iz izvješća Zavoda za socijalnu skrb proizlazi kako se u svim promatranim segmentima roditelji uredno i brižno skrbe o djeci i surađuju, a na protivno žalba konkretno ne ukazuje. Pri tome se ne smije zanemariti ni činjenica da djeca od 2021. žive s majkom, a prema dogovoru stranaka i da oboje navode da su se djevojčice navikle na ovakav ritam viđanja s ocem.

    Također, pravilno je sud prvog stupnja odlučio kako će tuženik za uzdržavanje mlt. EAH plaćati iznos od 230,00 eur i za uzdržavanje mlt. ĆAH plaćati iznos od 230,00 eur, cijeneći njegovo imovno stanje, prihode, sposobnost za rad i zdravstveno stanje, vlastite potrebe tuženika, te nepostojanje drugih zakonskih obveza uzdržavanja, dob mlt. djece. Riječ je o iznosu nešto manjem od iznosa uzdržavanja određenog Odlukom tablice o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta ("Narodne novine" broj 48/23).

    Pravilno je sud prvog stupnja, a primjenom odredbe čl. 119. st. 1. i 2. ObZ-a odredio način održavanja susreta i druženja tuženika s djecom što je u skladu i sa prijedlogom Hrvatskog zavoda za socijalni rad , Područni ured Susedgrad.

    Iz navedenih razloga valjalo je žalbu tuženika odbiti kao neosnovanu i presudu suda prvog stupnja potvrditi u točkama II, III, IV i VII izreke, kako je odlučeno u izreci ove presude pozivom na odredbu iz čl. 368. st. 1. ZPP-a.

    Presuda suda prvog stupnja u toč. I izreke, točki V i VI izreke kao nepobijana ostaje neizmijenjena.

    U Rijeci, 5. veljače 2025.

    Predsjednica vijeća

    Milena Vukelić Margan

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.