Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Marija Soljačića, kao predsjednika vijeća, te Tomislava Tomašića i Marjane Rajić,

kao članova vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika- specijalista Željka Kudrića kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika Naftni terminali federacije d.o.o. kao pravne osobe, ĐT i. JT , kao okrivljene odgovorne osobe, koje brani Zdenko Merdžan odvjetnik iz Metkovića, zbog prekršaja iz članka 229. stavak 1. točka 1. i stavak 2. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 93/14, 127/17, 98/19), odlučujući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata RH, Područnog ureda Split, Ispostava Metković protiv presude Općinskog suda u Metkoviću od 8. prosinca 2023., broj: Pp -358/2023-11, na sjednici vijeća održanoj dana 5. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

I U povodu žalbe tužitelja Državnog inspektorata RH, Područnog ureda Split, Ispostava Metković, a po službenoj dužnosti na temelju članka 207Prekršajnog zakona („Narodne novine“, br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. , 118/18. i 114/22) preinačuje se pobijana presuda na način da se na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, okrivljenik Naftni terminali federacije d.o.o. kao pravna osoba, ĐT i JT , kao okrivljene odgovorne osobe

oslobađaju od optužbe :

što je inspekcijskim nadzorom obavljenim dana 23. veljače 2022. kod poslodavca Naftni terminali federacije d.o.o. Ploče, Trg kralja Tomislava 2., te temeljem prijave, uvida u radno-pravnu i poslovnu dokumentaciju i izjave odgovornih osoba, o čemu je sastavljen zapisnik, utvrđeno:

1. da okrivljeni neuredno vode Evidenciju o radnom vremenu radnika službe sig. i vatrogastva koji imaju ugovoreno radno vrijeme u turnusu 12-24-12-48 (12 sati radi u radnom vremenu od 06,00 do 18,00 sati, 12 sati slobodan, 12 sati radi od 18,00 do 06,00 sati, 48 sati slobodan) za period od mjeseca lipnja 2020. g. do studenog 2021. g., tj ne vodi ih na propisan način, budući da evidenciju o radnom vremenu vode na način da radnicima u službi sig. i vatrogastvu radne dane evidentiraju pod oznakom D (dnevna 12 sati) i N (noćna smjena 12 sati), tako da ne evidentiraju ukupno dnevno radno vrijeme, sate rada noću, sate prekovremenog rada, sate rada u dane blagdana ili neradnih dana, a koji su ostvareni u mjesecu za koje se plaća ili naknada plaće isplaćuje i to npr. za mjesec studeni 2021.g. kako slijedi:

- dana 1. studenog 2021. g. radnicima Đ., J. i D. koji su radili noćnu smjenu u radnom vremenu od 18,00 do 06,00 sati - u evidenciji o radnom vremenu za dan 1. studenog 2021. g. im se evidentira oznaka N (noćna smjena 12 sati), a radili su tako da su 1. studenog 2021.g. radili 6 sati, od toga 2 sata noćnog rada i 6 sati rada na dan blagdana, a ostalih 6 sati su radili 2. studenog 2021., od toga 6 sati noćnog rada, a 2. studenog 2021. im nije evidentiran nikakav rad. Nadalje radnicima N., A. i P., na dan 1. studenog 2021. g. evidentirano je D (dnevna 12 sati), a nisu evidentirani sati rada na dan blagdana (Dan svih svetih),

- dana 2. studenog 2021. g. radnicima N., A. i P. koji su radili noćnu smjenu u radnom vremenu od 18,00 do 06,00 sati - u evidenciji o radnom vremenu za dan 2. studenog 2021.g. im se evidentira oznaka N (noćna smjena 12 sati), a radili su tako da su 2. studenog 2021.g. radili 6 sati, od toga 2 sata noćnog rada i 6 sati su radili 3. studenog 2021. g., od toga 6 sati noćnog rada, a 3. studenog 2021.g. im nije evidentiran nikakav rad,

- dana 3. studenog 2021. g. radnicima R., M. i C. koji su radili noćnu smjenu u radnom vremenu od 18,00 do 06,00 sati - u evidenciji o radnom vremenu za dan 3. studenog .2021.g. im se evidentira oznaka N (noćna smjena 12 sati), a radili su tako da su 3. studenog 2021.g. radili 6 sati, od toga 2 sata noćnog rada, a ostalih 6 sati su radili 4. studenog 2021.g., od toga 6 sati noćnog rada, a 4. studenog 2021.g. im nije evidentiran nikakav rad,

-dana 4. studenog 2021.g. radnicima G., L. i I., koji su radili noćnu smjenu u radnom vremenu od 18,00 do 06,00 sati - u evidenciji o radnom vremenu za dan 4. studenog 2021.g. im se evidentira oznaka N (noćna smjena 12 sati), a radili su tako da su 4. studenog 2021. g. radili 6 sati, od toga 2 sata noćnog rada, a ostalih 6 sati su radili 5. studenog 2021. g., od toga 6 sati noćnog rada, a 5. studenog 2021. g. im nije evidentiran nikakav rad,

čime je počinjen prekršaj iz čl. 5. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 – dalje: ZOR) u vezi s čl. 8. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima ( NN 73/17), kažnjivog po čl. 229. st. 1. toč. 1. i st. 2. istog zakona

II Uslijed odluke pod točkom I. žalba je bespredmetna.

III Na temelju odredbe članka 140. stavak. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavak 2. točke 2. do 5. i 7. Prekršajnog zakona, padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom okrivljenici su proglašeni krivima i kažnjeni, I okrivljenik novčanom kaznom u iznosu od 1.040 ,00 EUR a II i III okrivljenik po 100,00 EUR zbog prekršaja iz članka 229. stavak 1. točka 1. stavak 2. Zakona o radu, opisanim u izreci

2. Istom odlukom su obvezani na plaćanje troškova prekršajnog postupka u iznosu od 13,27 eura svaki.

3. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je podnio žalbu na odluku o visini izrečene novčane kazne a okrivljenici su putem branitelja podnijeli odgovor na žalbu.

4. Žalitelj predlaže da se radi navedenih razloga u žalbi, žalba prihvati.

5. Žalba je bespredmetna.

6. Ispitujući prvostupanjsku presudu, u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud (dalje u tekstu: Sud), utvrdio je da je prvostupanjski sud počinio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika, na koju ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti, budući djelo za koje se protiv okrivljenika vodi postupak, nije prekršaj.

7. Naime, prvostupanjski sud je proglasio okrivljenike krivima jer su propustili na propisani način voditi evidenciju o radnicima i o radnom vremenu, čime su počinili prekršaj iz članka 229. stavka 1. točke 1. i stavka 2. Zakona o radu.

8. Naime, odredbom članka 229. stavke 1. točke 1. Zakona o radu propisana je novčana kazna za prekršaj pravne osobe ako ne vodi evidenciju o radnicima i o radnom vremenu ili je ne vodi na propisan način, ili ako na zahtjev inspektora rada ne dostavi podatke o radnicima i o radnom vremenu.

8.1. Materijalnom odredbom članka 5. Zakona o radu, na kuju se citirana kažnjiva odredba poziva propisano je da je poslodavac dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni , koja mora sadržavati podatke o radnicima i o radnom vremenu, čiji sadržaj i način vođenja evidencije propisuje pravilnikom ministar nadležan za rad .

9. Prema odredbi članka 160. stavka 2. Prekršajnog zakona optužni prijedlog sadrži, između ostalog, činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja, pa stoga, nije dostatan opis iz izreke pobijane presude u kojem nije konkretizirano protupravno postupanje okrivljenika glede nepropisnog vođenja evidencija o radnicima i radnom vremenu za navedene radnike u optužnom prijedlogu odnosno izreci pobijane presude, a nije naveden niti provedbeni propis Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencija o radnicima NN br.: 73/17) u kojem je u članku 8. određeno koje podatke moraju sadržavati evidencije o radnom vremenu, a bez kojih odlučnih činjenica se u konkretnom slučaju ne može raditi o inkriminiranom prekršaju.

9.1. Prema odredbi članka 229. stavka 1. točke 1. Zakona o radu, proizlazi da se nepropisno vođenje evidencije o radnicima i radnom vremenu može utvrđivati na temelju posebnog propisa, dakle, radi se o prekršaju blanketne naravi jer se prekršajna odgovornost veže uz povredu blanketne norme (propisa) koja dopunjuje biće prekršajnog djela. Iz stanja spisa i obrazloženja pobijane presude razvidno je da se radilo o kršenju članka 8. Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencija o radnicima, što je izostalo u činjeničnom opisu djela, a time je i zakonski opis djela ostao manjkav.

9.2. Treba istači kako je zakonski opis, odnosno kvalificiranje prekršaja, podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu djela pod biće odgovarajućeg prekršaja, pri čemu sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, a u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića djela u činjeničnom opisu, tako opisano djelo nije prekršaj.

9.3. Kako u konkretnom slučaju u činjeničnom opisu prekršaja nije konkretizirana radnja izvršenja prekršaja niti naveden blanketni propis – Pravilnik kojim se određuje biće prekršajnog djela, na taj način je ostvarena povreda odredaba materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljene pravne i odgovorne osobe iz članka 196. stavka 1. Prekršajnog zakona jer su okrivljenici proglašeni krivima za djelo koje po činjeničnom opisu djela sadržanom pod I/ izrijeka osporavane presude nije prekršaj.

11. Slijedom iznijetog, kako izrijek pobijane presude ne sadrži činjenični opis radnje prekršaja iz koje proizlazi zakonsko obilježje prekršaja iz članka 229. stavke 1. točke 1. i stavke 2. Zakona o radu to je ovaj sud, u povodu žalbe a po službenoj dužnosti, na temelju članka 207. Prekršajnog zakona prvostupanjsku presudu preinačio i okrivljenike zbog prekršaja za koji se optužuju , primjenom članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, oslobodio optužbe.

U Zagrebu 5. veljače 2025.

Zapisničar:

Predsjednik vijeća:

Željko Kudrić, v.r.

DT, v.r.

Odluka se dostavlja Općinskom sudu u Metkoviću u 6 otpravaka: za spis okrivljenike, branitelja i ovlaštenog tužitelja.