Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Splitu

    Split, Gundulićeva 29a

    Poslovni broj: Gž Ob-2/2025-3

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Marka Pribisalića kao predsjednika vijeća, Lucije Lasić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i dr. sc. Lidije Vojković kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ŠČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Mariji Mandić, odvjetnici iz Zaprešića, protiv tuženika ĐČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Alanu Milinkoviću, odvjetniku iz Zagreba, radi promjene odluke o načinu ostvarivanja osobnih odnosa, te po protutužbi tuženika ĐČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Alanu Milinkoviću, odvjetniku iz Zagreba, protiv tužiteljice ŠČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Mariji Mandić, odvjetnici iz Zaprešića, radi promjene odluke s kojim roditeljem će stanovati mlt. djeca, sve uz sudjelovanje mlt. FČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i mlt. TČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanih po posebnoj skrbnici PČ iz Centra za posebno skrbništvo i Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Samobor, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Zaprešiću poslovni broj POb- 138/2020-178 od 28. listopada 2024., u sjednici vijeća održanoj 5. veljače 2025.

    p r e s u d i o  j e

    Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Zaprešiću poslovni broj POb-138/2020-178 od 28. listopada 2024.

    Obrazloženje

    1. Pobijanom presudom sadržanom u presudi i rješenju Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Zaprešiću poslovni broj POb-138/2020-178 od 28. listopada 2024. je suđeno:

    "1. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

    "I Mijenja se odluka o pogledu susreta i druženja između tuženika ĐČ i tužitelja mlt. FČ i mlt. TČ, a koji susreti i druženja su bili određeni toč. III. presude Općinskog suda u Samoboru posl.br. P2-722/12 od dana 19.12.2013. godine i to na način da će se susreti i druženja tuženika s tužiteljima mlt. FČ i mlt. JČ održavati svake srijede od 17.00 do 19:00 sati, odnosno ako su djeca u školi poslijepodne tada nakon završetka nastave do 20:00 sati, svaki drugi vikend od petka 17:00 sati, odnosno nakon škole, pa do subote 19:00 sati, jedan tjedan zimskih praznika, dva tjedna ljetnih praznika, zatim svake parne godine za blagdane Uskrs i Sveti Stjepan od 10:00 sati ujutro do 17:00 navečer, svake neparne godine za Uskrsni ponedjeljak i Božić od 10:00 sati ujutro do 17:00 sati navečer, a sve ostale dane državnih praznika i vjerskih blagdana koji su neradni dani u RH, a padaju tijekom vikenda i svih školskih praznika mlt. djece, djeca će provoditi s onim roditeljem s kojima provode taj vikend ili školske praznike za vrijeme kojih pada taj državni praznik ili vjerski blagdana, i to na način da tuženik dolazi po djecu na adresu majke i vraća ih na adresu majke.

    II Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi prouzročene parnične troškove.".

    2. Mijenja se odluka o roditeljskoj skrbi i ostvarivanju osobnih odnosa mlt. djece OČ i KČ s drugim roditeljem sadržana u presudi Općinskog suda u Samoboru poslovni broj P2-722/12 od 19. prosinca 2013. na način da će mlt. FČ stanovati s tužiteljicom-protutuženicom ŠČ na adresi [adresa], dok će mlt. KČ stanovati s tuženikom - protutužiteljem AČ na adresi [adresa]. Osobni odnosi mlt djece s roditeljima odvijat će se na način da će tužiteljica- protutužena osobne kontakte sa mlt. TČ održavati svaki drugi vikend i to na način da preuzme dijete petkom nakon završetka nastave (iza škole), te da ga vrati u nedjelju u 20.00 sati na adresu prebivališta tuženika-protutužitelja, a tuženi- protutužitelj sa mlt. FČ svaki drugi vikend, i to na način da preuzme dijete petkom nakon završetka nastave (iza škole), te da ga vrati u nedjelju u 20.00 sati na adresu prebivališta tužiteljice-protutuženice, s time da djeca budu zajedno jedan vikend kod tužiteljice-protutuženice, a drugi kod tuženika-protutužitelja. Osobni kontakti tijekom tjedna odvijat će se na način da utorkom tužiteljica-protutuženica ostvaruje osobne odnose s mlt. JČ od 16.00-19.00 sati, a četvrtkom da tuženik- protutužitelj ostvaruje osobne kontakte s mlt. FČ od 16.00-19.00 sati. Osobni odnosi tijekom vjerskih i državnih praznika, te kada su neradni dani u Republici Hrvatskoj održavat će se naizmjence.

    Osobni odnosi tijekom zimskih školskih praznik održavat će se tjedan dana u kontinuitetu, s time da djeca budu zajedno jedan tjedan u neparnim godinama kada u periodu od 23. prosinca do 30. prosinca borave kod tužiteljice-protutuženice, a u parnim godinama kada u periodu od 23. prosinca do 30. prosinca borave kod tuženog-protutužitelja.

    Osobni odnosi tijekom ljetnih školskih praznika održavat će se tri tjedna u kontinuitetu s time da mlt. JČ i FČ borave zajedno tri tjedna tijekom srpnja u neparnim godinama kod tužiteljice-protutuženice, a u parnim godinama kod tuženika- protutuženika.

    Roditeljsku skrb nad mlt. TČ i mlt. OČ roditelji će ostvarivati zajednički.

    3. Nalaže se tuženiku-protutužitelju ĐČ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], doprinositi za uzdržavanje mlt. FČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] iznosom od 350,00eura mjesečno, počevši od 28. listopada 2024. pa nadalje, sve dok za to budu postojale zakonske pretpostavke, do zadnjeg dana u mjesecu za tekući mjesec zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od prvoga dana iza dana dospijeća svakog pojedinog mjesečnog obroka uzdržavanja pa do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, i to na račun tužiteljice-protutuženice ŠČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa] otvoren kod Zagrebačke banke d.d., IBAN: [broj bankovnog računa].

    Nalaže se tužiteljici - protutuženice ŠČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] doprinositi za uzdržavanje mlt. TČ OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] iznosom od 300,00eura mjesečno, počevši od 28. listopada 2024. pa nadalje, sve dok za to budu postojale zakonske pretpostavke, do zadnjeg dana u mjesecu za tekući mjesec zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od prvoga dana iza dana dospijeća svakog pojedinog mjesečnog obroka uzdržavanja pa do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, i to na račun tuženika-protutužitelja ĐČ OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] otvoren kod Hrvatske Poštanske banke d.d., IBAN: [broj bankovnog računa].

    4. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.".

    2. Protiv te presude žali se tužiteljica ŠČ, pobijajući istu u cijelosti zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 , 114/22 i 155/23 - u nastavku ZPP), s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i prihvati zahtjev tužiteljice, a podredno da se ista ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

    3. Na žalbu nije odgovoreno.

    4. Žalba nije osnovana.

    5. Nakon što je pobijana presuda ispitana u okviru ovlaštenja iz članka 365. ZPP ovaj je sud utvrdio kako u postupku pred prvostupanjskim sudom nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP na koje žalbeni sud pazi po službenoj dužnosti, a nije ostvarena ni relativno bitna povreda iz članka 354. stavka 1. ZPP na koju izrijekom upućuje tužiteljica u žalbi, kao ni bitna povreda iz članka 354. stavka 2. točke 11) ZPP na koju opisno i paušalno upućuje, zbog razloga koji slijede.

    6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za izmjenu odluke o susretima i druženju mlt. djece (FČ i JČ) stranaka s ocem, tuženikom ĐČ, te protuzahtjev tuženika za izmjenu odluke s kojim roditeljem će živjeti mlt. djeca stranaka.

    7. Ovdje treba ponoviti, a što je već naglašeno rješenjem ovog suda poslovni broj Gž-Ob-507/2021 od 12. studenoga 2021., kako prema odredbi članka 99. stavka 6. Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23 - u nastavku ObZ) roditelji ne zastupaju dijete u slučajevima u kojima se djetetu imenuje poseban skrbnik, pa u situaciji kada je zbog možebitno suprotstavljenih interesa mlt. djece i roditelja u ovom predmetu djeci postavljena posebna skrbnica, roditelji više ne mogu zastupati mlt. djecu i prestaje vrijediti punomoć koju je bilo koji od roditelja dao odvjetniku za zastupanje mlt. djece. Citiranu odredbu članka 99. stavka 6. ObZ i uputu ovog suda prvostupanjski sud je ponovo zanemario donoseći pobijanu odluku kada je u uvodu te odluke mlt. djecu stranaka označio kao tužitelje zastupane po majci, a isto ignorira i punomoćnica tužiteljice u žalbi, označavajući djeci kao suparničare na strani majke zastupane po majci i iskazanoj punomoćnici, makar je pravilno žalbu podnijela samo u ime majke, tužiteljice ŠČ.

    8. Nije sporno:

    - da su tužiteljica i tuženik roditelji maloljetnih FČ i TČ,

    - da je mlt. FČ rođen **.**.2008., dok je mlt. KČ rođen **.**.2012.,

    - da je presudom Općinskog suda u Samoboru poslovni broj P2-722/12 od 19. prosinca 2013. odlučeno kako će mlt. djeca stranaka živjeti s majkom, tužiteljicom ŠČ, te je određen način održavanja osobnih odnosa djece s drugim roditeljem, tuženikom ĐČ i visina uzdržavanja koju je u obvezi doprinosti tuženik za mlt. djecu.

    9. Već činjenica da je ranija odluka kojom je odlučeno o navedenim pitanjima donesena u vrijeme dok su maloljetna djeca stranaka bila predškolske dobi upućuje na nedvojben zaključak da su se u međuvremenu promijenile okolnosti koje je sud ima u vidu donoseći tu odluku, pa je u ovom predmetu kao odlučno trebalo utvrditi sve okolnosti, kako na strani roditelja, tako i na strani mlt. djece, kako bi sud mogao izvesti zaključak opravdavaju li nove okolnosti izmjenu ranije odluke o tome s kojim roditeljem će stanovati mlt. djeca, kao i o načinu održavanja osobnih odnosa s drugim roditeljem i svakako visinu uzdržavanja koju je u obvezi doprinositi onaj roditelj koji ne stanuje s djecom. Pri tome je za ovaj sud poražavajuća činjenica da je ovaj postupak pokrenut u prosincu 2016. godine, u vrijeme kada je mlt. FČ pohađao drugi razred osnovne škole, da bi prvostupanjska presuda bila donesena tek krajem listopada 2024., odnosno u vrijeme kada mlt. FČ od punoljetnosti dijeli tek nešto više od godinu dana.

    10. Za vrijeme trajanja postupka pred prvostupanjskim sudom, koji je nedvojbeno opterećen izrazito narušenim odnosima roditelja i njihovim međusobnim optuživanjem, a što se neminovno odrazilo kako na trajanje ovog postupka tako još tragičnije na odrastanje maloljetne djece, provedena su brojna vještačenja, najprije po stalnim sudskim vještacima doc. dr. Zorani Kušević, spec. psih. i dr. sc. Jasminki Horvatić, kliničkom psihologu, 29. listopada 2017. (list 111 do 123. spisa), koje su iskazivale pred sudom na ročištu od 16. veljače 2018., a zatim i po stalnom sudskom vještaku za psihologiju dr. sc. Jadranki Zorić, prof. psih., 10. lipnja 2019. (list 266 do 298 spisa), koja je dala svoj iskaz pred sudom 9. listopada 2019., a zatim dopunila svoje mišljenje podneskom od 22. ožujka 2021. (list 396 do 399 spisa), koju dopunu je usmeno dodatno obrazložila na ročištima od 1. lipnja 2022. i 22. srpnja 2022., da bi 15. veljače 2024. bilo provedeno kontrolno vještačenje po stalnom sudskom vještaku za psihologiju dr. sc. Jadranki Zorić, prof. psih. (list 575 do 597 spisa) koje je dopunjeno 22. veljače 2024. (list 602. spisa), a vještakinja je saslušana i pred sudom 25. rujna 2024.

    11. Osim toga, tužiteljica je mlt. djecu podvrgla i privatnoj ekspertizi kod mr. sc. EČ, dr. med. **.**.2019. (list 315 do 317 spisa), a tijekom prosinca 2020. i u siječnju 2021. zatražila je dodatnu privatnu procjenu vlastitih roditeljskih kompetencija kod mr. sc. ŠČO, kliničke psihologinje (list 404 do 407 spisa). Navedena liječnička mišljenja, kako je to pravilno zaključio prvostupanjski sud u točki 5. obrazloženja pobijane presude, nemaju snagu vještačenja,kao dokaznog sredstva, ali ih je prvostupanjski sud eventualno mogao cijeniti kao privatnu ispravu za koju ne vrijedi presumpcija istinitosti iz članka 230. ZPP. Navedene isprave, kao takve, ne mogu dovesti u sumnju mišljenje liječnika vještaka kojeg je imenovao sud. Stoga činjenicom da sud nije izveo dokaz uvidom u nalaz i mišljenje mr. sc. ŠČO, koja isprava predstavlja, po navedenoj liječnici, iz konteksta konkretnog predmeta izdvojenu procjenu roditeljskih sposobnosti tužiteljice i ne daje sveobuhvatan odgovor na odlučne činjenice o kojima ovisi odluka suda, tužiteljica nije onemogućena u dokazivanju.

    12. Suprotno stajalištu tužiteljice, vještakinja dr. sc. Jadranka Zorić, prof. psih. je kako pisanim putem, tako i usmeno, više nego iscrpno obrazložila svoje mišljenje i osobito za tužiteljicu sporni prijedlog da mlt. KČ stanuje s ocem, te je jasno i uvjerljivo odgovorila na sva pitanja i prigovore tužiteljice, kako ranije, tako i na ročištu od 25. rujna 2024., a nalaz i mišljenje navedene vještakinje je na kraju krajeva suglasan i sa konačnim nalazom nadležnog područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad od 18. svibnja 2024. (list 665 spisa).

    13. Stoga je pravilno prvostupanjski sud odbio prijedlog tužiteljice za provođenje novog psihologijskog vještačenja i pravilno prihvatio konačni nalaz vještakinje dr. sc. Jadranke Zorić, prof. psih. kao stručan i objektivan, kao i konačni prijedlog Hrvatskog zavoda za socijalni rad, za što je dao jasne i neproturječne razloge, kao i za odluku da mlt. djeca dan prije škole spavaju u svom domu, koju odluku tuženica posebno i ne pobija, i slijedom tih razloga presudio kao u izreci pobijane presude pod 2., prethodno točkom 1. izreke odbivši zahtjev tužiteljice za izmjenu ranije odluke o susretima i druženjima maloljetne djece s ocem na način na koji je to predlagala tužiteljica, makar taj dio pobijane presude i nije bio nužan. Naime, po odredbi članka 409. stavka 2. ObZ, u postupku u kojem se odlučuje s kojim će roditeljem dijete stanovati, o roditeljskoj skrbi i ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s roditeljem sud nije vezan zahtjevima stranaka.

    14. Na žalbene navode tužiteljice treba odgovoriti kako su vještakinje doc. dr. Zorana Kušević, spec. psih. i dr. sc. Jasminka Horvatić, klinički psiholog, izradile svoj nalaz 29. listopada 2017., te potom i dale svoj iskaz pred sudom, da bi tužiteljica, kao i tuženik, na isti stavila primjedbe zbog kojih je sud odredio novo vještačenje po vještakinji dr. sc. Jadranki Zorić, prof. psih. Osim toga, posve je promašeno ukazivati na razlike u stavovima vještaka u mišljenju izraženom 2017. u odnosu na mišljenje vještakinje izraženo nakon ponovnog vještačenja roditelja i djece 2024., pa sud nije imao nikakve osnove, ponovno pozivati vještakinje Zoranu Kušević i Jasminku Horvatić.

    15. Nadalje, tužiteljica bi kao roditelj trebala biti svjesna kako za djecu u konkretnom slučaju najtežu posljedicu izaziva upravo balansiranje između oca i majke, koje i sama prepoznaje kao problem, te je, nakon skoro devet godina vođenja ovog iscrpljujućeg postupka za djecu, pravomočna presuda zapravo jedini način da mlt. djeca stranaka sa sebe skinu teret ovog postupka i pritiska kojemu su od strane roditelja, poglavito majke, izloženi. Pri tome je mlt. FČ nedvojbeno u dobi kada sud treba uvažiti njegove želje, dok je mlt. JČ nužno poštedjeti pritiska da se odluči između dvoje roditelja. Sve okolnosti ovog konkretnog slučaja, koje je prvostupanjski sud pravilno uzeo u obzir, osobito nefleksibilnost majke i usmjerenost na onemogućavanje kontakata dječaka s ocem, a što jasno proizlazi iz nalaza vještakinje dr. sc. Jadranki Zorić, prof. psih., koji tužiteljica nije s uspjehom osporila, upućuju na zaključak kako je najbolji interes mlt. JČ da ubuduće stanuje s ocem. Stoga je svako daljnje saslušanje dječaka u ovom postupku suvišno.

    16. Tužiteljica je pokrenula ovaj postupak tvrdnjom kako postoji potreba da se ocu smanji opseg održavanja osobnih odnosa s mlt. djecom, a tu tvrdnju nisu podržali ni sudski vještaci, niti eksplicitno liječnici čiju privatnu ekspertizu je zatražila tužiteljica. Na roditeljima je obveza i odgovornost da odvojeno stanovanje djece, jednog dječaka kod oca, a drugoga kod majke, ne dovede do njihovog emocionalnog razdvajanja. Okolnost da je tuženik nakon prestanka braka stranaka u dugogodišnjoj emocionalnoj vezi i uslijed toga iskonstruirane pretpostavke tužiteljice iznesene u žalbi o "intenzivnom uvođenju novih osoba u svakodnevni život mlt. JČ", ni na jedan način ne dovode do suprotnog zaključka o najboljem intetesu mlt. JČ.

    17. Obveza svakog od roditelja da uzdržava dijete sa kojim ne stanuje kroz zadovoljavanje njegovih materijalnih potreba pravilno je utemeljena na odredbi članka 310. ObZ.

    18. Visina prosječnih materijalnih potreba mlt. djece nije bila sporna među strankama, a tužiteljica u žalbi nije ni navela razloge zbog kojih osporava slijedom te nesporne činjenice utvrđene obveze stranaka da doprinose uzdržavanju djeteta sa kojim ne stanuju.

    19. Odluka o parničnom trošku pravilno je utemeljena na odredbi članka 366. stavka 1. ObZ, a odlukom da svaka strana snosi svoje troškove postupka nije povrijeđeno materijalno pravo na štetu tužiteljice.

    20. Slijedom svega navedenog, dakle, žalba tužiteljice nije osnovana, pa je po odredbi članka 368. stavka 1. ZPP presuđeno kao u izreci.

    Split, 5. veljače 2025.

    Predsjednik vijeća

    Marko Pribisalić

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.